Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

ONDJOKONONA

Onda hekelekwa muudhigu wandje awuhe

Onda hekelekwa muudhigu wandje awuhe

Pooha dhomulonga Indus, opu na oshilando oshikulu shedhina Sukkur, shoka ngashingeyi hashi ithanwa Pakistani. Omo nda valelwa, mo 9 Novomba 1929. Lwopethimbo mpoka, aavali yandje oya li ya pewa omambo ge na olwaala oluwanawa komumwatate omutumwa, omupopi gwOshiingilisa. Omambo ngoka oga kankamena kOmbiimbeli noga li ga kwathele ndje noonkondo monkalamwenyo yandje ndi li Onzapo yaJehova.

OMAMBO ngoka oga li ekwatho enene. Sho nde ga konakona onda mono mo omathaneko omawanawa, ngoka ga lundulula omadhiladhilo gandje. Okuza mpoka, onda tameke okukala nda halelela okutseya oshili yOmbiimbeli, ndjoka yi li momambo ngoka.

Sho Iita Iitiyali yUuyuni ya li pokukwata ko India, onkalamwenyo yandje oya tameke okulundulukila kuuwinayi. Aavali yandje oya topoka nokonima oya hengana. Kanda li ndi shi uvite ko kutya omolwashike aavali yandje mboka ndi hole yi iyetha. Shoka osha ningitha ndje ndi kale ndu uvite kaandi na omukwathi nonde ekelwahi. Ongame owala nda adhika nda valwa nonda li ndi wete itaandi vulu okuhekelekwa nokwaambidhidhwa lela ngaashi nda hala.

Ngame nameme otwa ka kala hatu zi moshilandopangelo Karachi. Esiku limwe, Fred Hardaker, ndohotola omukokele ngoka a li Onzapo yaJehova, okwe ya pegumbo lyetu. Okwa li e na eitaalo lya kola ngaashi omutumwa ngoka a pele aavali yandje omambo ngoka. Ndohotola okwa pula meme a konakone naye Ombiimbeli. Meme okwa tindi, ihe okwe mu lombwele kutya ota vulu okukonakona nangame. Onkee ano, onda tameke okukonakona Ombiimbeli nomumwatate Hardaker, oshiwike sha ka landula ko.

Meni lyiiwike iishona, onda tameke okuya kokugongala, hoka kwa li haku ningilwa pokapangelo komumwatate Hardaker. Opwa li hapu gongala aamwatate naamwameme aakokele ye li 12 lwaampono. Oya li haya hekeleke ndje noye na ko nasha nangame ongomwanamati gwawo. Otandi dhimbulukwa nokuli nkene ya li haya kuutumba popepi nangame taya popi nombili. Ookuume mboka oyo nda li lela nda pumbwa pethimbo mpoka.

Omumwatate Hardaker okwa li a hiya ndje nziya ndi ka longe pamwe naye momapya. Oku ulukile ndje nkene ongalamathona hayi longo, opo tu vule okudhana iipopiwa yopaMbiimbeli iifupi. Iipopiwa yimwe kaya li tayi lile omuntu okathima koluko, noya ningitha aanegumbo yamwe ya kale inaaya hala oku yi pulakena. Nonando ongawo, onda li lela nda tyapula okuuvithila yalwe. Oshili yOmbiimbeli onda kala ndi yi hole noonkondo noku yi tseyithila yalwe.

Sho etangakwiita lyaJapani tali ilongekidha li ka ponokele India, epangelo lyaBritania olya li lya thindile kongudhi Oonzapo dhaJehova. MuJuli 1943, omathiminiko ngoka oga gumu ndje paumwene. Omukuluntusikola gwetu, ngoka wo a li omusita gwongeleka yaAngilikana, oku ula ndje kutya “otandi nwethwa mo nayi aantu.” Okwa li a lombwele meme kutya eendathano lyandje nOonzapo dhaJehova olya ningitha ndje ndi kale oshiholelwa oshiwinayi kaanasikola ooyakwetu. Shoka oshu uvitha meme nayi, e ta indike ndje kaandi endathane we nOonzapo. Lwanima, okwa tumine ndje nombautu kutate koPeshawar, pu na ookilometa 1 370. Onda nkundipala pambepo, oshoka kanda li we handi endathana nOonzapo nokumona iikulya yopambepo.

TANDI HWEPOPALA ISHEWE PAMBEPO

Mo 1947, onda galukile koKarachi, nde ya okukonga iilonga. Manga ndi li hoka, onda ka talela po kokapangelo kandohotola Hardaker. Okwa hambelele ndje nohole notashi zi komutima.

Okwa pula ndje a ti: “Oto ehama shike?” Okwa li ta dhiladhila kutya onde ya okupangwa.

Onda yamukula nda ti: “Ndohotola, ngame itandi ehama kolutu, ihe opambepo. Onda pumbwa okukonakona Ombiimbeli.”

Okwa pula ndje a ti: “Owa hala okutameka uunake?”

Onda ti: “Ongashingeyi, ngele otashi vulika.”

Uusiku wesiku ndyoka onda tyapula ekonakonombiimbeli. Onda li ndi uvite nda hekelekwa nonda hwepopala pambepo. Meme okwa kambadhala ngaashi ta vulu a ethithe ndje po okweendathana nOonzapo, ihe oshikando shika onda li nda ndjika oonyala mevi ndi ninge oshili yandje mwene. Mo 31 Auguste 1947, onda ninginithwa. Nziya konima yaashono, onda tameke okukola ondjila, sho ndi na omimvo 17.

TANDI TYAPULA UUKOKOLINDJILA

Onda tameke okukokola ondjila moshilando Quetta, mpoka pwa li nale okamba yaakwiita yaBritania. Mo 1947, Pakistani osha topolwa miilongo iyali, India naPakistani. * Oshinima shika oshe etitha uutondwe wopalongelokalunga mokati kaantu, nosha ningitha oyendji ya tauke inaashi monika nando onale mondjokonona. Aantu omamiliyona 14 lwaampono, oya li ya tauka. Aamoslema yomoIndia oya li ya yi koPakistani, omanga Aahindu nAasikhs yomoPakistani ya yi koIndia. Sho epiyagano ndyono lyi li metifa, onda londo eshina lyokolutenda moKarachi, ndyoka lya li lyu udha lela. Olya tekele mondjila ndjoka yu uka koQuetta.

Ndi li poshigongi shoshikandjo moIndia, mo 1948

MoQuetta, onda li nda tsakanene mo naGeorge Singh, omukokolindjila i ikalekelwa gwomimvo 20 nasha. Okwa pe ndje okathanguthangu okakulu, nonda li handi yi nako koshitopolwa shi na iikulundundu. Olundji onda li handi uvitha ongame awike. Muule woomwedhi hamano, onda mono aakonakonimbiimbeli 17. Yamwe oye ya moshili. Gumwe, oSadiq Masih, ngoka a li omukuluntu gwaakwiita. Okwe tu kwathele naGeorge tu toloke iileshomwa yimwe yopaMbiimbeli mOshiurdu, elaka ndyoka hali popiwa unene moPakistani. Mokweendela ko kwethimbo, Sadiq okwa ningi omuuvithi omulaadhi gwonkundana ombwanawa.

Tandi yi kOsikola yaGilead nosikepa yedhina Queen Elizabeth

Konima yethimbo, onda galukile koKarachi nonda kala tandi longo pamwe naHenry Finch naHarry Forrest, aatumwa aape ya za kOsikola yaGilead. Oya li lela ya dheula ndje miinima yopambepo. Esiku limwe, onda yi naFinch tu ka uvithile kuumbangalantu waPakistani. Ponyonga yondundu yimwe, opwa li omukunda gwaapopi yOshiurdu. Oya li aaifupipiki noya sa enota lyoshili yOmbiimbeli. Konima yomimvo mbali, onda yi kOsikola yaGilead, nonda galukile koPakistani ndi li omutonatelishikandjo ta kwathele pakathimbo. Onda li handi zi megumbo lyaatumwa moLahore, pamwe naamwatate yatatu aatumwa.

TANDI ZI MOSHIPYU

Momumvo 1954, aatumwa yamwe moLahore kaya li haya tsu ya thithe. Shoka osha ningitha oshitayimbelewa shi lundulule iinakugwanithwa yawo. Onda gandwa, oshoka onda li nda gama ombinga mokwaauvathana hoka. Onda li tandi ili ominwe, nonda thiki pehulithodhiladhilo kutya kandi na uupambepo wu li nawa. Onkee ano, onda tembukile koKarachi. Konima yethimbo, onda yi koLondona, moIngilanda, ndi na einekelo kutya otandi ka hwepopala pambepo.

Megongalo lyetu moLondona, omwa li Aabetel oyendji. Omumwatate Pryce Hughes, ngoka a li Omubetel, okwa dheula ndje pahole. Esiku limwe, okwa lombwele ndje kombinga yoshikando shimwe a gandelwe komumwatate Joseph F. Rutherford, ngoka a li omutonateli gwiilonga yetu yokuuvitha muuyuni. Sho omumwatate Hughes a kambadhala okwiipopila, omumwatate Rutherford okwe mu ganda a mana mo. Onda li nda kumwa sho omumwatate Hughes ta hokolole ndje ti imemeha. Okwa ti kutya petameko okwa li a lya moonyandi. Ihe lwanima, okwe shi mono mo kutya okwa li a pumbwa okugandwa lela, shoka sha li euliko lyohole yaJehova. (Heb. 12:6) Shoka a popi osha gumu ndje komutima nosha kwathele ndje ndi hwepopale pambepo.

Pokati mpono, meme okwa tembukile koLondona. Okwa zimine a konakone Ombiimbeli nomumwatate John E. Barr, ngoka lwanima a ka kala oshilyo shOlutuwiliki. Okwa humu komeho meendelelo, e ta ninginithwa mo 1957. Konima ondu uvu wo kutya tate manga inaa sa, naye okwa konakona nOonzapo dhaJehova.

Mo 1958, onda hokana omumwameme Lene, omupopi gwOshindeene, ha zi moLondona. Omumvo gwa ka landula ko, otwa yambekwa nosheeli shetu shomukadhona, Jane. Okwa landula ishewe aakadhona yaali naamati yaali. Onda li wo nda mono uuthembahenda wokuyakula megongalo lyomuFulham. Ihe omolwuukolele waLene, otwa li tu na okutembukila kehala hoka ku na onkalo yombepo ompyu. Onkee ano, mo 1967, otwa tembukile koshilando Adelaide, moAustralia.

TWA DHENGWA POMUTIMA KOLUHODHI

Megongalo lyetu moAdelaide, omwa li aauvithi aalaadhi aagwayekwa 12. Iiholelwa yawo oye tu kwathele nziya tu longele Jehova nuulaadhi.

Mo 1979, ngame naLene otwa mono onkelo yetu, Daniel. Okwa li omukambeli * noka li a tegelelwa a kale nomwenyo ethimbo ele. Sigo onena, otandi nyengwa okuyelitha uudhigu mboka twa li muwo. Otwa li hatu idhipagele po tu mu sile oshimpwiyu, nokusila wo oshimpwiyu yakwawo mbeyaka yane. Omathimbo gamwe, Daniel okwa li ha kala te ehama nayi, oshoka ka li ha mono ombepo yohapi ya gwana, omolwoombululu mbali ndhoka dha li momutima gwe. Otwa li hatu mu fala nziya koshipangelo. Nonando ka li e na uukolele, okwa li a kotoka noku hole aantu. Okwa li wo e hole iinima yopambepo. Uuna tatu galikana, manga inaatu lya, Daniel ohi ikwata kuunyala we, e ta sizimana. Pehulilo lyegalikano oha ti “Amen,” mokule. Konima yaashono, opo owala ha tameke okulya.

Sho Daniel e na omimvo ne, okwa kwatwa kokankela yomombinzi (leukemia). Ngame nanekulu lyandje otwa li twa gwililwa po palutu nopamadhiladhilo. Onda li nda dhengwa pomutima lela. Esiku limwe sho twa li twa teka omukumo noonkondo, omutonatelishikandjo gwetu, Neville Bromwich, okwe ya paandjetu. Ongulohi ndjoka, okwe tu papatele ta lili. Atuhe otwa lili pamwe naye. Oohapu dhe oombwanawa nodholukeno odhe tu hekeleke noonkondo. Okwa yi kegumbo lwopoyimwe yuusiku. Konima owala sho a yi, Daniel okwa hulitha. Shoka oshe tu etele oluhodhi olunene. Nonando ongawo, otwi idhidhimikile oluhodhi lwetu, tu na einekelo kutya kapu na shoka tashi topola ko Daniel kohole yaJehova, kutya nduno eso. (Rom. 8:38, 39) Otwa halelela oku ke mu mona ishewe muuyuni uupe waKalunga, sho ta ka yumudhwa. — Joh. 5:28, 29.

ENYANYU SHO TANDI KWATHELE YALWE

Onda li nda kwatwa kuuvu wombanda iikando iyali, ihe ondi li natango omukuluntugongalo. Oonkalo ndhoka nde enda mudho, odha ningitha ndje ndi kale ndi nine aantu uukwawo wanankali nolukeno, unene tuu mboka ye na omaupyakadhi. Pehala lyoku ya pangula, ohandi ipula tandi ti: ‘Oonkalo ndhoka ya pita mudho, odhe ya guma ngiini pamaiyuvo nopamadhiladhilo? Ongiini tandi vulu oku ya ulukila kutya ondi na ko nasha nayo? Ongiini tandi vulu oku ya tsa omukumo ya longe ehalo lyaJehova?’ Ondi hole unene okuninga omatalelopo guusita megongalo. Uuna tandi hekeleke nokutalaleka yalwe pambepo, ohashi hekeleke ndje nokutalaleka ndje wo.

Otandi tsikile okuninga omatalelopo guusita, oshinima shoka hashi hekeleke ndje

Ondu uvite ngaashi omupisalomi ngoka a ti: “Uuna nda tila nonda sa iimpwiyu, [Jehova] oto hekeleke ndje e to nyanyudha ndje.” (Eps. 94:19) Jehova okwa kwathela ndje ndi pite moonkalo oondhigu megumbo, momapataneko omolweitaalo lyandje, ndi idhidhimikile omapuko gandje nosho wo epolimano. Okwa kala shili Tate gwolela!

^ okat. 19 Nale Pakistani osha li hashi ithanwa West Pakistani, omanga Bangladesh sha li hashi ithanwa East Pakistani.

^ okat. 29 Tala oshitopolwa: “Raising a Child With Down Syndrome — The Challenge and the Reward” mo-Awake! yaJuni 2011.