Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Imba nenyanyu!

Imba nenyanyu!

‘Osho opala okwiimbila Kalunga ketu omahambelelo.’ — EPS. 147:1.

OMAIMBILO: 9, 138

1. Okwiimba ohaku tu kwathele tu ninge shike?

OMUNYOLI gumwe gwomaimbilo a tseyika nawa, okwa ti: “Uuna wa pulakena koohapu, ohashi ku ningitha wu dhiladhile. Uuna wa pulakena komusika, ohashi ku ningitha wu kale wu uvite sha. Ihe ngele to imbi, oohapu ohadhi gumu omutima.” Odhoshili kutya omaimbilo getu ohage tu “gumu” komutima, oshoka otaga tanga notaga holola ohole yetu yokuhola Tate yetu gwomegulu, Jehova. Okwiimba oku li oshinima sha simana melongelokalunga lyashili, kashi na nduno mbudhi kutya oto imbi ongoye awike nenge opamwe naamwatate naamwameme.

2, 3. (a) Yamwe otashi vulika haya kala yu uvite ngiini, uuna tayi imbi muule pamwe negongalo? (b) Omapulo geni tatu ka kundathana?

2 Mbela ngoye oho kala wu uvite ngiini, uuna to imbi muule pamwe negongalo? Mbela oho shi tala ko shi li oshinima oshisithahoni? Momaputuko gamwe, aalumentu otashi vulika ya kale inaaya manguluka okwiimba montaneho. Oshinima shoka otashi vulu okuguma egongalo, unene tuu ngele mboka taya kwatele komeho otaya kakadhala okwiimba nenge yi ipyakidhila niinima yilwe, pethimbo aantu tayi imbi. — Eps. 30:12.

3 Ngele otwa tala ko shili okwiimba ku li oshitopolwa shokulongela Kalunga, itatu ka kala twa hala okupita mo nenge okukala twaa po pethimbo aantu tayi imbi. Onkee ano, kehe gumwe gwomutse okwa pumbwa okwiipula ngeyi: ‘Mbela okwiimba pokugongala onde ku tala ko ngiini? Ongiini tandi vulu okwiimba nenyanyu ndaa na uumbanda washa? Oshike tandi vulu okuninga po, opo ndi imbe tashi zi komutima?’

OKWIIMBA OKU LI OSHITOPOLWA SHA SIMANA SHELONGELOKALUNGA LYASHILI

4, 5. Pethimbo lyAaisraeli yonale, okwiimba okwa li ku unganekwa ngiini melongelokalunga lyashili?

4 Aapiya yaJehova aadhiginini, oya kala nokulongitha omusika yi li omukalo gumwe gwokutanga Jehova. Otashi hokitha okutseya kutya sho Aaisraeli yonale ya li taya longele Jehova nuudhiginini, okwiimba okwa li oshitopolwa sha simana kuyo. Pashiholelwa, sho Omukwaniilwa David a li a ningi omalongekidho gotempeli, okwa li a longekidha Aalevi 4 000, opo yi imbe omahambelelondjimbo. Mokati kaantu 288, omwa li mboka ya ‘longwa okwiimbila Jehova, noya li oonkulungu.’ — 1 Ondjal. 23:5; 25:7.

5 Peyapulo lyotempeli, omusika nomaimbilo oya li ya dhana onkandangala onene. Ombiimbeli otayi tu lombwele tayi ti: ‘Aayimbi oya thindikilwa momutono gwa gwana po komankuma, kiiyaha nokiihikomwa yilwe, sho taya hambelele Jehova, oshoka eadhimo lyOmuwa olya li lya udhitha otempeli.’ Eitaalo lyAaisraeli kalya li tuu lya kolekwa pompito mpono! — 2 Ondjal. 5:13, 14; 7:6.

6. Hokolola nkene okwiimba kwa li ku unganekwa pethimbo Nehemia a li omunashikandjo muJerusalem.

6 Sho Nehemia a li ta wilike Aaisraeli mboka ya li taya tungulula omadhingililokuma gaJerusalem, okwa li wo u unganeke oongundu dhaaimbi Aalevi nosho wo omusika. Peyapulo lyomadhingililokuma, oongundu ndhoka nosho wo omusika ndjoka, oya li ya mwenyeke oshituthi shoka. Pompito ndjoka, opwa li ‘oongundulwiimbo mbali oonene, tadhi hambelele Kalunga.’ Ongundulwiimbo yimwe oya yi yu uka kolumoho nayimwe okolulyo, dha lambalala ekuma, e tadhi tsakanene pekuma ndyoka li li popepi notempeli. Odhe shi ningi opo dhi vule okwiimba muule dhi uvike nokwaamboka ye li kokule. (Neh. 12:27, 28, 31, 38, 40, 43) Jehova oku na okukala a li a nyanyukwa okuuva aalongeli ye taye mu hambelele moondjimbo dhawo.

7. Jesus okwa li u ulike ngiini kutya okwiimba okwa simana melongelokalunga lyopaKriste?

7 Egongalo lyopaKriste sho lya totwa po, omusika oya tsikile okukala oshitopolwa sha simana shelongelokalunga lyashili. Ongulohi yimwe ndjoka ya simana mondjokonona yaantu, konima sho Jesus a dhike po Uulalelo wOmuwa, ye naalongwa ye, oya li ya tanga Jehova noondjimbo. — Lesha Mateus 26:30.

8. Ongiini Aakriste mboka ya li ko omimvo 2 000 nasha dha ka pita, ya tula po oshiholelwa oshiwanawa shokutanga Kalunga noondjimbo?

8 Aakriste mboka ya li ko omimvo 2 000 nasha dha ka pita, oya tula po oshiholelwa oshiwanawa shokutanga Kalunga noondjimbo. Nonando momagumbo moka ya li haya tsakanene olundji ya longele Jehova kaga li omawanawa ga fa otempeli, inashi ya imba oku mu imbila nuulaadhi. Omuyapostoli Paulus okwa li a lombwele Aakriste ooyakwawo a ti: “Longathaneni nokupukululathana noondunge adhihe. Imbeni omapisalomi, omaimbilo noondjimbo oondjapuki. Imbileni Kalunga omahambelelo taga zi meni moomwenyo dheni.” (Kol. 3:16) Omaimbilo ngoka ge li meimbilo lyetu oge li shili “oondjimbo oondjapuki,” ndhoka dhi na okwiimbwa nolupandu. Oge li oshitopolwa shiikulya yopambepo mbyoka ya longekidhwa ‘komumati omwiinekelwa nomunandunge’ nenge komupiya omudhiginini nomunandunge. — Mat. 24:45.

SINDA UUMBANDA WOKUKALA WA TILA OKWIIMBA

9. (a) Oshike tashi vulika shi imbe yamwe yi imbe ya manguluka pokugongala nopiigongi? (b) Ongiini tu na okwiimbila Jehova omahambelelondjimbo, noolye ye na okukwatela komeho? (Tala kethano lyopetameko.)

9 Ongiini ngele maandjeni, meputuko lyeni nenge momudhingoloko gweni aantu ihayi imbi naanaa? Otashi vulika ho nyanyukilwa okupulakena kaaimbi ya pyokoka kiikwaelektronika yoshinanena. Uuna to ya yelekanitha nankene ho imbi, otashi vulika shi ku sithe ohoni nenge shi ku yemateke. Onkee ano, shono kashi na okuya moshipala oshinakugwanithwa shoye shokutanga Jehova nomaimbilo. Pehala lyaashono, yelutha eimbilo lyoye pombanda, yelutha omutse gwoye e to imbi tashi zi komutima. (Esra 3:11; lesha Episalomi 147:1.) Kunena mIinyanga yUukwaniilwa oyindji, oohapu dhomaimbilo ohadhi kala tadhi ulikwa koosikilina, nohashi tu kwathele tu imbe twa manguluka. Shimwe ishewe oshihokithi osho kutya okwiimba omaimbilo gUukwaniilwa, oku li ngashingeyi oshitopolwa shOsikola yUukalele wUukwaniilwa yaakuluntugongalo. Shino otashi tsu omuthindo nkene sha simana kaakuluntugongalo ya kwatele komeho mokwiimba pokugongala.

10. Oshike tu na okudhimbulukwa, ngele ohatu kala twa tila okwiimba muule?

10 Oshinima shimwe shoka hashi ningitha oyendji kaayi imbe ya manguluka, uumbanda. Otashi vulika ya kale ya tila okwiimba muule nenge ya kale ye wete aasama. Onkee ano, otu na okukaleka momadhiladhilo kutya “atuheni ohatu puka olwindji” mokupopya kwetu. (Jak. 3:2) Ihe nonando ongawo, shoka itashi tu imbi okupopya. Onkene katu na okweetha omukalo moka hatu imbi gu tu imbe okwiimbila Jehova.

11, 12. Omaetopo gamwe geni taga vulu oku tu kwathela tu hwepopaleke okwiimba kwetu?

11 Otashi vulika tu kale twa tila okwiimba, molwaashoka katu shi okwiimba. Ihe, otatu vulu okuhwepopaleka okwiimba kwetu mokutula miilonga omaetopo gamwe ga simana. *

12 Oto vulu okwiilonga okwiimba nomukumo nosho wo newi lyopombanda, uuna to fudha nawa. Ngaashi okabiyena haka tema koonkondo dholusheno, okufudha nako ohaku koleke ewi lyoye, uuna to popi nenge to imbi. Imba muule ngaashi naanaa ho popi nenge shi vulithe po. (Tala omaetopo gamwe ngoka taga adhika membo Mona ouwa mOfikola yOukalele woPauteokratika, epandja 181 sigo 184, kohi yokapalanyolo “Lihonga okukala ho fuda nawa.”) Odhoshili kutya omathimbo gamwe, Omanyolo ohaga ladhipike aalongeli yaJehova yi ‘imbe nenyanyu.’ — Eps. 33:1-3, OB-1954.

13. Yelitha nkene tatu vulu okwiimba nomukumo.

13 Pelongelokalunga lyuukwanegumbo nenge paumwene, kambadhala okuninga iinima tayi landula: Hogolola eimbilo ndyoka wu hole meimbilo lyetu. Lesha oohapu dheimbilo muule nonomukumo. Konima yaashono, popya newi olyo tuu ndyoka, oohapu adhihe dhetumbulo poshikando. Opo nee imba etumbulo alihe newi olyo tuu ndyoka. (Jes. 24:14) Ewi lyoye otali ka kala lya kola, shoka shi li oshinima oshiwanawa. Ino etha li ku tilithe nenge li ku sithe ohoni.

14. (a) Okumakuka okana kwa pwa ko, otaku vulu ngiini oku tu kwathela tu imbe nawa? (Tala oshimpungu “Nkene to vulu okuhwepopaleka okwiimba kwoye.”) (b) Omaetopo geni gokusinda uunkundi wokwiimba wa mona haga kwathele?

14 Opo wu imbe newi lya kola nenge lya yela, owa pumbwa okumakuka okana kwa pwa ko shi vulithe uuna to popi. Oshike to vulu okuninga po, ngele owu wete kutya ewi lyoye inali kola nenge li li muule unene? Oto vulu okumona omaetopo omawanawa ge na ko nasha naashoka, membo Mona ouwa mOfikola yOukalele woPauteokratika, pepandja 184, moshimpungu “Nghee to dulu okufinda omaunghundi onhumba.”

IMBA TASHI ZI KOMUTIMA

15. (a) Etseyitho lini lya li lya ningwa poshigongi shokomumvo shomo 2016? (b) Omolwashike pwa nyanyangidhwa eimbilo epe?

15 Oshigongi shokomumvo sho-Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania, shoka sha ningilwe mo 2016, osha li shinyanyudha. Omolwashike mbela? Omumwatate Stephen Lett, oshilyo shOlutuwiliki, okwa li a tseyitha kutya eimbilo epe lyedhina Imbileni Jehova nehafomasiku otali tameke okulongithwa pokugongala. Omumwatate Lett okwa yelitha kutya etompelo limwe lyokukala tu na eimbilo epe olyo kutya opo li kale metsokumwe nOmbiimbeli yo-New World Translation of the Holy Scriptures ndjoka ya pupalekwa. Shoka osha ningitha oohapu dhimwe dhi kuthwe mo nenge dhi talululwe, molwaashoka omautumbulilo gamwe itaga adhika we mOmbiimbeli yo-New World Translation yomo 2013. Shimwe ishewe, omaimbilo omape ngoka taga popi kombinga yiilonga yetu yokuuvitha nosho wo kombinga yolupandu lwetu lwekulilo, nago oga kwatelwa mo. Natango, molwaashoka okwiimba oku li oshitopolwa sha simana shokulongela Kalunga, Olutuwiliki olwa kala lwa hala pu nyanyangidhwe eimbilo lyongushu, li na oshipeko sha faathana nOmbiimbeli yo-New World Translation ndjoka ya pupalekwa.

16, 17. Omalunduluko geni ga ningwa meimbilo epe?

16 Membo lyeimbilo ‘Imbileni Jehova nehafo,’ omaimbilo oga tulwa melandulathano shi ikolelela kiipalanyolo ya pambathana, opo li kale epu okulongithwa. Pashiholelwa, omaimbilo 12 gopetameko, otaga popi kombinga yaJehova, omanga gahetatu ga landula ko taga popi kombinga yaJesus nekulilo, nosho tuu. Opu na oshikongitho shiikundathanwa, shoka tashi vulu okukwathela omuntu. Pashiholelwa, uuna omumwatate ta ka gandja oshipopiwa shomontaneho, ota vulu oku shi longitha a hogolole eimbilo ndyono li li metsokumwe nasho.

17 Opo kehe gumwe a vule okwiimba tashi zi komutima, oohapu dhimwe dhomaimbilo odha pupalekwa, opo omatumbulo ga kale ga yela. Momaimbilo gamwe omwa ningwa omalunduluko, opo ga kale taga popi kombinga yiinima mbyoka hatu kundathana pokugongala nomuukalele. Pashiholelwa, eimbilo “Kala wa wanenwa keeshali diwa odo Kalunga e tu pa” ngashingeyi oli na oshipalanyolo ‘Okuhonga Eendjovo daKalunga,’ opo tu vule oku li imba nopwaahe na omangambeko gasha.

Iyendithii po pomaimbilo pethimbo lyelongelokalunga lyuukwanegumbo (Tala okatendo 18)

18. Omolwashike tu na okukala tu shi omaimbilo ngoka ge li meimbilo lyetu epe? (Tala enyolo lyopevi.)

18 Omaimbilo ogendji ngoka ge li meimbilo ‘Imbileni Jehova nehafo,’ oga tungwa momukalo gwegalikano. Omaimbilo ngaka otaga vulu oku ku kwathela wu lombwele Jehova nkene wu uvite. Omaimbilo galwe, otage ke tu kwathela ‘tu kale tu holathane notu longelathane uuwanawa.’ (Heb. 10:24) Odhoshili kutya otwa hala okukala tu shi nawa oongowela, omanyantuko nosho wo oohapu dhomaimbilo getu. Oto vulu okupulakena kaaimbi mboka ye li kepandja lyetu lyokointaneta, jw.org. Ngele owa kala to iyenditha po kegumbo, oto ka vula oku gi imba nomukumo notashi zi komutima. *

19. Ongiini aantu ayehe megongalo taya vulu okulongela Jehova?

19 Dhimbulukwa kutya okwiimba oku li oshitopolwa sha simana shelongelokalunga lyetu. Oku li omukalo dhingi gwokuulika kutya otu hole notwa pandula Jehova. (Lesha Jesaja 12:5.) Uuna to imbi nenyanyu, otashi ki inyengitha wo yalwe yi imbe nomukumo. Ayehe megongalo kutya nduno aagundjuka, aakokele nenge mboka opo ye ya moshili, otaya vulu okulongela Jehova momukalo ngoka. Onkee ano, ino kakadhala okwiimba tashi zi komutima. Pehala lyaashono, vulika kelombwelo lyomupisalomi ndyoka tali ti: ‘Imbileni Jehova.’ Eeno, imba nenyanyu! — Eps. 96:1.

^ okat. 11 Opo wu mone uuyelele owundji kombinga yokuhwepopaleka ewi lyoye lyokwiimba, tala opolohalama yotiivi JW yaDesemba 2014, yi li mOshiingilisa (tala mpoka pwa nyolwa video category FROM OUR STUDIO).

^ okat. 18 Piigongi yetu yoshitopolwa noyoshikandjo, ohatu tameke nomusika ndjoka hayi kala ko ominute omulongo. Shoka ohashi tu kwathele tu kale tu na ehalo lyokwiimba. Omusika ndjoka, oya longekidhwa momukalo ngoka tagu tu kwathele tu longekidhe omitima dhetu nomadhiladhilo getu. Onkee ano, otatu ladhipikwa tu kale hatu kala omutumba, manga omusika inaayi tameka, opo tu yi pulakene neitulomo.