Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Jehova ohe tu tongolola, oshoka oku tu hole

Jehova ohe tu tongolola, oshoka oku tu hole

“Omeho gOMUWA oga tala akuhe, ohaga tongolola aawinayi naawanawa.” —  OMAYEL. 15:3.

1, 2. Jehova okwa yooloka ko ngiini komathano gomoopate?

MIILONGO oyindji omu na omathano gokuthaneka iiponga nankene iiyenditho tayi ende moondjila. Ohaga thaneke mboka yi ipuma mumwe nenge ya mboso omuntu e taya fadhuka po, nohaga kwathele opolisi yi ya konge noyi ya kwate po. Molwashoka opu na iikwaelektronika ya tya ngaaka, nena oshidhigu noonkondo kaantu mboka ya longa omiyonena okuholama opolisi.

2 Omathano ga tya ngaaka ngoka ge li apuhe otage tu dhimbulukitha kombinga yaTate yetu omunahole, Jehova. Ombiimbeli otayi ti kutya omeho ge oga tala “akuhe.” (Omayel. 15:3) Ihe mbela shika otashi ti kutya oha kala te tu simonona? Mbela oha kala te tu tongolola, opo e tu geele? (Jer. 16:17; Heb. 4:13) Hasho nando. Jehova ohe tu tongolola, oshoka oku tu hole noku na ko nasha natse. —  1 Pet. 3:12.

3. Otatu ka kundathana omikalo ntano dhini moka Kalunga hu ulike kutya oku tu hole?

3 Oshike tashi ke tu kwathela tu uve ko kutya Kalunga ohe tu tongolola, molwashoka e tu hole? Natu tale nkene hu ulike kutya oku tu hole. Ohe shi ulike (1) moku tu londodha uuna  tu na egamo ewinayi, (2) moku tu pukulula uuna twa ninga sha sha puka, (3) moku tu wilika nomakotampango gomOohapu dhe, (4) moku tu kwathela uuna tu li muudhigu wi ili nowi ili nosho wo (5) moku tu laleka nuuyamba uuna tatu vulika.

KALUNGA OHE TU LONDODHA

4. Omolwashike Jehova a londodha Kain kutya uulunde ‘owe mu langela posheelo’?

4 Tango, natu taleni nkene Kalunga he tu londodha uuna tu na egamo ewinayi. (1 Ondjal. 28:9) Opo tu uve ko kutya Kalunga ohe tu tongolola molwashoka e tu hole, natu taleni nkene a li u ungaunga naKain. Kain okwa li a ‘geye’ sho inaa hokiwa kuKalunga. (Lesha Genesis 4:3-7.) Jehova okwe mu kumagidha a ‘longe uuwanawa.’ Okwe mu londodha kutya ngele ite shi ningi, uulunde owe mu ‘langela posheelo.’ Kalunga okwa gwedha ko a ti: “Ou na oku u pangela.” Kalunga okwa li a hala Kain a vulike kelondodho opo ‘oshipala she shi kale nawa,’ ano a kale a hokiwa kuye. Ngele omuntu okwa hokiwa kuKalunga, oha kala e na ekwatathano ewanawa naye.

5. Omomikalo dhini Jehova he tu londodha ngele otu na omahalo omawinayi nenge egamo ewinayi?

5 Mbela Jehova ohe tu londodha ngaa kunena? Oku wete shoka shi li momitima dhetu, noitatu vulu oku mu holeka omahalo getu nosho wo omainyengotompelo getu. Tate yetu omunahole okwa hala tu longe shoka shu uka; ihe ihe tu thiminike tu shi ninge. Nando ongawo, ohe tu londodha okupitila mOohapu dhe, Ombiimbeli, manga inaatu gwila meyono. Ngiini mbela? Sho tatu lesha Ombiimbeli esiku kehe, omathimbo gamwe ohatu mono mo oovelise ndhoka tadhi tu kwathele tu kondjithe omahalo omawinayi nenge egamo ewinayi. Miileshomwa yetu namo ohatu adha mo uuyelele mboka tawu tu kwathele tu sinde uunkundi mboka tu na. Omanga pokugongala hatu pewa po omayele pethimbo lyo opala.

6, 7. (a) Omolwashike omalongekidho ngoka ehangano lyaJehova lya ningila aantu omamiliyona taga ulike kutya Jehova oku ku hole? (b) Ongiini tatu vulu okumona uuwanawa momayele ngoka Jehova he tu pe?

6 Omalondodho agehe ngoka otage tu ulukile kutya Jehova oku tu hole pauhandimwe. Oshoshili kutya Ombiimbeli oya nyolwa pwa pita oomvula omathele, niileshomwa mbyoka ya nyolwa kehangano lyaKalunga oya nuninwa aantu omamiliyona, nomayele ngoka hatu mono pokugongala oga nuninwa okukwathela ayehe megongalo. Ihe nando ongaaka, Jehova oye e ku nanene kOohapu dhe, opo wu vule okulundulula iikala yoye. Shika otashi ulike kutya Jehova oku ku hole nayi.

Eiyuvo lyetu lya dheulwa kOmbiimbeli ohali tu kwathele tu yande iiponga (Tala okatendo 6, 7)

7 Opo tu mone uuwanawa uuna tatu londodhwa kuKalunga, otu na tango okukala tu itaala kutya oku na ko nasha natse lela. Otu na wo okuvulika kOohapu dhe nokweetha po omadhiladhilo ngoka inaa hokwa. (Lesha Jesaja 55:6, 7.) Ngele otwa vulika komayele ngoka tatu pewa, otatu ka yanda eyeme enene. Ihe ongiini ngele omahalo getu omawinayi oge tu fala meyono? Ekwatho lini Tate yetu omunahole he tu pe?

TATE YETU OMUNAHOLE OHE TU PUKULULA

8, 9. Omayele ngoka Jehova he tu pe okupitila maapiya ye ohagu ulike ngiini kutya oku na ko nasha natse lela? Gandja oshiholelwa.

8 Olundji ohatu dhimbulula kutya Jehova oku na ko nasha natse uuna te tu pukulula. (Lesha Aahebeli 12:5, 6.) Osha yela kutya ihatu kala twa nyanyukwa uuna omuntu te tu pukulula. (Heb. 12:11) Ihe natu ipule kutya ote tu pukululile shike. Otashi vulika e wete kutya shoka tatu ningi otashi yono po  ekwatathano lyetu naJehova Kalunga. Osha yela kutya ina hala oku tu uvitha nayi, ihe okwa hala oku tu ulukila mOmbiimbeli nkene tatu vulu okugalukila kuJehova. Otu na okupandula omayele ngoka, oshoka oga za kuJehova.

9 Natu taleni koshiholelwa shankene aapiya yaKalunga haye mu holele uuna taya gandja omayele. Omulumentu gumwe omwiitaali manga inee ya moshili okwa li e hole okutala omathano giipala, ihe sho e ya moshili okwe ge etha po. Ihe nonando ongaaka, omahalo omawinayi omo natango ga li momutima gwe. Sho a landa ongodhi yopeke, omahalo ge oga koko e ta tameke ishewe okutala omathano ngoka kongodhi ye. (Jak. 1:14, 15) Esiku limwe manga taya gandja uunzapo okupitila mongodhi, okwa gandja ongodhi ye komukuluntugongalo a konge oondjukithi dhontumba kointaneta. Sho omukuluntugongalo a patulula ointaneta, omomathano giipala! Ndjika oya li ompito ombwanawa yoku mu kwathela pambepo. Omwiitaali nguka okwa vulika komayele ngoka a pewa nokwe etha po egamo ndyoka. Inatu nyanyukwa tuu sho Tate yetu gwomegulu ha mono nomayono getu ngoka hatu ningi meholamo e te tu pukulula manga inaatu teya po uukuume wetu naye!

OKUVULIKA KOMAKOTAMPANGO OHAKU ETA UUWANAWA

10, 11. (a) Kalunga ota vulu oku ku wilika momikalo dhini? (b) Hokolola nkene aanegumbo yamwe ya li ya wilikwa komakotampango gOmbiimbeli.

10 Omupisalomi okwi imbile Jehova a ti: “Otandi wilikwa komaudhikilo goye.” (Eps. 73:24) Uuna twa pumbwa ewiliko, otu na ‘okutseya’ shoka Jehova ta ti mOohapu dhe. Okuvulika komakotampango ge gOmbiimbeli itaku tu kwathele owala pambepo, ihe otaku tu kwathele wo tu gwanithe po oompumbwe dhetu dhopalutu. —  Omayel. 3:6.

11 Natu taleni koshiholelwa shomwiitaali gumwe ngoka a li a pewa epya a longe mo, tu mone nkene Jehova he tu wilike. Okwa li ha kala moMasbate moFilipine. Kakele kokuputudha oyana, ye nomukadhi oya li wo taya kokola ondjila. Esiku limwe manga ye li po, oya lombwelwa ya ze mo mepya lyaantu. Etompelo? Oya li taya lundilwa kutya oye na uulingilingi. Nonando omusamane okwa li a nyengwa kutya otaya ka kala peni, okwa ti: “Tashi ya nashi ye, Jehova ite tu etha. Ote  ke tu sila oshimpwiyu.” Einekelo lye muJehova kalya li osima yowala. Konima yomasiku gontumba, oya lombwelwa kutya inashi pumbiwa we ya ze mo. Omolwashike mbela? Mwene gwepya okwa mono kutya nonando oya li taya lundilwa oya li ye na ombili noye mu simaneka, molwashoka ohaya vulika komakotampango gOmbiimbeli. Shika osha ningitha mwene gwepya kee ya tidhe mo we e te ya gwedhele ko nokuli kepya lyawo. (Lesha 1 Petrus 2:12.) Osha yela kutya ngele otwa vulika komakotampango gOmbiimbeli, Jehova ote ke tu kwatha uuna tu li muudhigu.

KUUME KETU NGOKA HE TU KWATHELE TU IDHIDHIMIKILE UUDHIGU

12, 13. Uunake omuntu tashi vulika a dhiladhile kutya Kalunga ke wete uudhigu we?

12 Omathimbo gamwe ohatu iyadha tu li muudhigu tawu tindi okukandulwa po. Otashi vulika tu na omukithi ihaagu aluka, tatu patanekwa nenge tatu hepekwa kaanegumbo lyetu. Nokuli otashi vulika pokati ketu nomwiitaali omukwetu megongalo pu holoke okwaauvathana.

13 Pashiholelwa, otashi vulika wu uvithwe nayi komuntu ngoka wu wete e ku ula nayi. Ngoye to ti nee: ‘Hasho shi na okukala ngeyi mehangano lyaJehova!’ Ihe otashi vulika wu mone omwiitaali omukweni ngoka e ku uvitha nayi ta pewa iinakugwanithwa megongalo noha popilwa muuwanawa kwaayehe. Ngoye to dhiladhila nee kutya, ‘Ano Jehova oku wete ngaa shoka tashi ningwa? Oshike itaa ningi po sha?’ —  Eps. 13:1, 2; Hab. 1:2, 3.

14. Omolwashike omathimbo gamwe ngele tu li muudhigu Kalunga ihaa yi mo olunyala?

14 Otashi vulika Jehova e na omatompelo omawanawa sho itaa yi mo olunyala. Pashiholelwa, otashi vulika wu kale wu wete mukweni oye e na epuko. Ihe otapeya Kalunga e wete nangoye wu na ondjo nando ku shi wete. Napamwe omayele ngoka omwiitaali omukweni e ku pe, omayele ngoka wa pumba, nonando oge ku uvitha nayi. Tate Karl Klein, ngoka a li oshilyo shOlutuwiliki, ota hokolola mondjokonona ye oshikando shimwe sho tate J. F. Rutherford e mu pe omayele. Konima yethimbo sho tate Rutherford e mu popitha okwe mu gonene owala, molwashoka okwa li natango e mu geyela sho e mu pukulula. Sho tate Rutherford a mono kutya tate Klein okwe mu kwatela onkone, okwe mu londodha a takamithe kaa gwile momwigo gwaSatana. Tate Klein okwa nyola a ti: “Aakriste aakwetu oye na uuthemba oku tu pukulula. Ihe ngele otwe ya kwatele onkone molwepukululo ndyoka taye tu pe, nena oshipu okugwila momwigo gwaSatana.” *

15. Oshike tashi ke ku kwathela wi idhidhimike sho wa tegelela Jehova e ku kwathe muudhigu woye?

15 Ihe ngele otu wete uudhigu tawu tindi okukanduka po, otashi vulika kaatu wu idhidhimikile. Ongiini tatu vulu oku wu idhidhimikila? Natu tye nduno oto hingi mondjila moka mu na omukweyo omule gwiihauto. Shaashi iihauto otayi ende kashona, ku shi kutya oto ka kala mo ethimbo li thike peni. Ngele owa loloka e to tsu mooha, otashi vulika wu ka kane. Otapeya shi ke ku pule nokuli ethimbo ele okuthika hoka wu uka. Otashi ka kala hwepo okukala owala mondjila. Sha faathana, ngele owa landula omakotampango gOmbiimbeli, Jehova ote ke ku kwatha wu idhidhimikile uudhigu mboka.

16. Omolwetompelo lini ishewe tapeya Jehova a kale inaa ya mo olunyala uuna tu li muudhigu?

16 Otapeya Jehova a kale inaa ya mo olunyala, molwashoka a hala e tu zule. (Lesha 1 Petrus 5:6-10.) Hakutya ando Kalunga oye he etitha  omaupyakadhi. (Jak. 1:13) Ogendji gomomaupyakadhi ohage etithwa ‘komutondi gwetu Satana.’ Ihe Kalunga ota vulu oku tu ethela muupyakadhi wontumba, opo e tu kwathele tu koke pambepo. “Oye omusilishimpwiyu” gwetu noku wete omaupyakadhi getu. Omaupyakadhi ngoka “ogokathimbo kowala,” ite ke ge etha ga kalelele. Kala wi itaala kutya Jehova oku na ko nasha nangoye note ke ku pa oonkondo wu idhidhimike sigo opehulilo. —  2 Kor. 4:7-9.

JEHOVA OTE KU YAMBEKE

17. Jehova oha konakonene shike omitima dhaantu?

17 Shahugunina, Kalunga oha konakona omitima dhetu omolwetompelo ewanawa dhingi. Okwa li a lombwele omukwaniilwa Asa okupitila momuhunganeki Hanani a ti: “OMUWA ota tonatele uuyuni auhe, a nkondopaleke mboka ye na omitima dhe mu inekela.” (2 Ondjal. 16:9) Kalunga okwa li a mono momutima gwaAsa kutya ine mu inekela, ihe ngele ngoye owe mu inekela ote ke ku ‘nkondopaleka.’

18. Omolwashike tu na okukala neinekelo kutya Jehova ote ke tu pa ondjambi, ngele otwa longo shoka shu uka? (Tala kethano ndyoka li li petameko.)

18 Kalunga okwa hala tu ‘lalakanene okulonga uuyuuki,’ tu kale ‘tu hole uuyuuki’ notu ‘longe uuwanawa,’ opo e tu “sile ohenda.” (Amos 5:14, 15; 1 Pet. 3:11, 12) Jehova oha tonatele aayuuki nohe ya yambeke. (Eps. 34:15) Pashiholelwa, dhiladhila owala kaakiintu Aahebeli aavalithi Shifra naPua. Sho Aaisraeli ya li muupika muEgipiti, Farao okwa lombwele aakiintu mbaka yaali ya dhipage po uumati waakulukadhi yAahebeli sho taye ya valitha, ihe oya li ya tila Kalunga pehala lyokutila Farao. Osha yela kutya eiyuvo lyawo olye yi inyengitha ye wu hupithe. Shifra naPua oya li ya yambekwa noluvalo lwawo yene. (Eks. 1:15-17, 20, 21) Tashi ti Jehova okwa li a wete iilonga yawo iiwanawa. Omathimbo gamwe otapeya tu dhiladhile kutya kapu na ngoka e wete uuwanawa mboka hatu ningi. Ihe Jehova oku wete oshilonga kehe oshiwanawa hatu longo note ke tu pa ondjambi. —  Mat. 6:4, 6; 1 Tim. 5:25; Heb. 6:10.

19. Omwiitaali gumwe okwa li a mono ngiini kutya Jehova oku wete iilonga ye yuudhiginini?

19 Omukiintu gumwe omwiitaali moAus-tria okwa li a mono kutya Kalunga oku wete iilonga ye yuudhiginini. Molwashoka oha popi Oshihungaria, okwa li a pewa ondjukithi yomuntu ha popi elaka lyawo e ke mu talele po. Okwa yi mbalambala e ke mu talele po, ihe megumbo ina adha mo omuntu. Okwa kala ha shuna ko olundji. Omathimbo gamwe okwa li u uvite omainyengo megumbo, ihe ine egululwa. Okwa kala ha thigi po iileshomwa, oombilive, ondjukithi ye nosho tuu. Okwe ke egululwa konima yomvula netata. Omukulukadhi ngoka e mu egulula okwa li e na ombili nokwe mu lombwele e ye mo e ta ti: “Iinima ayihe wa kala ho thigile ndje onde yi lesha. Onda kala nokuli nde ku tegelela.” Omukulukadhi nguka okwa li e li kepango lyokankela noka li ta vulu okuyakula aayenda. Omwiitaali nguka okwa tameke okukonakona naye Ombiimbeli. Omolwoonkambadhala dhe dha mana mo, Kalunga okwe mu yambeke.

20. Owu uvite ngiini sho Jehova he ku tongolola?

20 Jehova oku wete kehe shoka to ningi note ke ku pa ondjambi. Ino kala wu uvite kutya sho Kalunga te ku tongolola ota kongo omapuko mungoye, ngaashi omathano gomoondjila ngoka haga thaneke mboka taya longo omiyonena. Pehala lyaashono, shika nashi ku hedhithe popepyeelela naKalunga ketu omunahole ngoka e na ko nasha lela nangoye!

^ okat. 14 Ondjokonona yatate Klein oyi li mOshungolangelo yOshiingilisa ye 1 Kotoba 1984.