Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Longitha Oohapu dhaKalunga —  Oshoka odhi na omwenyo!

Longitha Oohapu dhaKalunga —  Oshoka odhi na omwenyo!

“Oohapu dhaKalunga odhi na omwenyo nodhi na oonkondo dhokulonga sha.” —  HEB. 4:12.

1, 2. Jehova okwa pele Moses oshinakugwanithwa shini, nokwa tsu ngiini Moses omukumo?

DHILADHILA owala kutya oto ka kala wu uvite ngiini ngele owa pulwa wu popile oshigwana shaJehova komeho gomupangeli gwopantu omunankondo. Otashi vulika wu ka kale wa tila, to kakama nowa nyengwa okupopya. Oto ki ilongekidha ngiini shoka to ka popya komeho gomupangeli ngoka? Molwaashoka owu lile po Kalunga Omunankondoadhihe, opo shoka to ka popya shi kale shi na omungundo, oto ka ninga po shike?

2 Moses okwi iyadhele monkalo ya tya ngaaka. Jehova okwa li a lombwele omulumentu nguka “omwiifupipiki e vule aantu ayehe kombanda yevi” kutya ote ke mu tuma kuFarao a ka mangulule oshigwana She muupika waEgipiti. (Num. 12:3) Ehokololo otali holola kutya Farao ka li e na esimaneko nokwa li omunuuntsa. (Eks. 5:1, 2) Ihe nando ongaaka, Jehova okwa li a hala Moses a lombwele Farao e ethe aapika ye omamiliyona gatatu lwaampono ya ze mo moshilongo. Molwaashoka Moses otashi vulika a li u uvite kutya ina gwana okuya koshipala shomukwaniilwa, okwa pula Jehova a ti: “Ongame lye? Ote vulu ngiini okuya komukwaniilwa nokutembudha mo Aaisraeli muEgipiti?” Ihe Jehova okwe mu tsu omukumo kutya ita ka kala oye awike, a ti: “Ondi li pamwe nangoye.” —  Eks. 3:9-12.

3, 4. (a) Moses okwa li a tila shike? (b) Omolwashike tashi vulika wu kale wu uvite ngaashi Moses?

 3 Moses okwa li a tila shike? Okwa li a tila kutya Farao ita ka pulakena komukalelipo gwaJehova Kalunga. Okwa li wo a tila kutya Aaisraeli itaye ki itaala kutya Jehova oye shili e mu tumu e ya tembudhe mo muEgipiti. Moses okwa ti kuJehova: “Ondu uvite, Aaisraeli itaa ka itaala ndje noitaa ka pulakena shoka tandi ti. Otaa ka tya: ‘OMUWA ine ku ihololela.’” —  Eks. 3:15-18; 4:1.

4 Mushoka Jehova a lombwele Moses nosho wo miiningwanima mbyoka ya ka ningwa otatu ilongo mo oshindji. Odhoshili kutya otapeya kuu na esiku wu ka holoke komeho gomupangeli. Ihe otashi vulika ho mono oshidhigu okupopya naantu yomoshitopolwa sheni kombinga yaKalunga nUukwaniilwa we. Ngele osho, tala kwaashoka to vulu okwiilonga mehokololo lyaMoses.

“OU NA SHIKE MOSHIKAHA?”

5. Jehova okwa pe Moses oonkondo dhashike, naashika oshe mu tsu ngiini omukumo? (Tala ethano lyopetameko.)

5 Sho Moses a lombwele Kalunga kutya oshigwana itashi ke mu itaala, Kalunga okwe mu kwathele, opo a kale i ilongekidhila shoka shi li komeho. Ehokololo ndyoka li li muEksodus otali ti: “OMUWA okwe mu pula a ti: ‘Ou na shike moshikaha?’ Moses okwa yamukula: ‘Ondhimbo.’ OMUWA okwa ti: ‘Yi umbila pevi.’ Moses sho e yi umbile pevi, oya shituka eyoka, nokwa yi ontuku. OMUWA okwa lombwele Moses a ti: ‘Petama, u li kwate komushila.’ Moses okwa petama e te li kwata, nolya shituka ondhimbo ishewe. OMUWA okwa ti: ‘Shi ninga, u hololele Aaisraeli kutya OMUWA, . . . okwe ku ihololele.’” (Eks. 4:2-5) Ano Jehova okwa pe Moses oonkondo, opo shi monike kutya okwa tumwa shili kuYe. Ondhimbo oya shituka eyoka koonkondo dhaKalunga. Oshikumithalonga shoka oshu ulike sha yela kutya Moses okwa pewa oonkondo kuKalunga. Onkee ano, Jehova okwe mu lombwele a ti: “Kutha ondhimbo yoye e to ka ninga iinyengandunge nayo.” (Eks. 4:17) Molwaashoka Moses okwa pewa oonkondo kuKalunga, okwa yi nomukumo a ka kalele po Kalunga kashili komeho goshigwana she nokoshipala shaFarao. —  Eks. 4:29-31; 7:8-13.

6. (a) Oshike tu na okukala tu na momake uuna tatu uvitha, nomolwashike? (b) Yelitha kutya omolwashike ‘oohapu dhaKalunga dhi na omwenyo nodhi na oonkondo dhokulonga sha.’

6 Sho tatu uvithile yalwe, otashi vulika natse tu pulwe epulo ndika: “Ou na shike moshikaha?” Olundji moshikaha shetu ohamu kala Ombiimbeli, twi ilongekidha oku yi longitha. Nonando oyendji Ombiimbeli oye yi tala ko ya fa embo lyowala, Jehova oha popi natse okupitila muyo. (2 Pet. 1:21) Omu na omauvaneko ge na ko nasha naashoka tashi ka ningwa sho Uukwaniilwa tawu pangele. Nomolwaashono omuyapostoli Paulus a nyola a ti: “Oohapu dhaKalunga odhi na omwenyo nodhi na oonkondo dhokulonga sha.” (Lesha Aahebeli 4:12.) Omauvaneko agehe gaKalunga otage ende taga gwanithwa note ke ga gwanitha po thiluthilu. (Jes. 46:10; 55:11) Uuna omuntu u uvu ko iinima mbika, shoka ta lesha mOmbiimbeli otashi ke mu guma.

7. Ongiini tatu vulu ‘okulonga aantu oshili ya yela yomoohapu dhaKalunga’?

7 Eeno, Jehova okwe tu pa Oohapu dhe ndhoka dhi na omwenyo, opo tu vule okuulika kutya etumwalaka lyetu oli shi okwiinekelwa nolya za kuye. Nomolwaashono sho Paulus a li ta dheula Timoteus, e mu ladhipike a ‘longe aantu oshili ya yela yomoohapu dhaKalunga.’ (2 Tim. 2:15) Ongiini tatu vulu okutula oohapu dhaPaulus miilonga? Omokuleshela aantu omanyolo ngoka taga gumu omitima dhawo. Uufo mboka wa pitile mo 2013 owa nuninwa oku tu kwathela tu shi ninge.

LESHA ENYOLO NDYOKA TALI OPALELE

8. Omutonateli gumwe gwiilonga okwa ti ngiini kombinga yuufo?

8 Uufo awuhe uupe owa nyolwa momukalo gwa faathana. Ngele otwa tseya nawa okulongitha  kamwe, nena otatu ka vula okulongitha uukwawo. Mbela oshidhigu oku wu longitha? Omutonateli gumwe gwiilonga moHawaii moAmerika, okwa nyola a ti: “Katwa li twa tegelela kutya uufo mbuka otawu ke tu kwathela nayi, sho tatu uvithile aantu momagumbo nomomapandaanda.” Okwa mona kutya omukalo moka uufo wa nyolwa ohagu inyengitha aantu, nolundji shika ohashi tamekitha oonkundathana oombwanawa. Okwa ti kutya aantu ohaya ulike ohokwe, molwaashoka kuufo oku na omapulo nomayamukulo ngoka omuntu ta vulu okuhogolola po limwe. Nomunegumbo iha kala a tila okugandja eyamukulo lya puka.

9, 10. (a) Uufo wetu ohawu tu kwathele ngiini tu longithe Ombiimbeli? (b) Uufo wuni wa longithile nomupondo, nomolwashike?

9 Okafo kehe oke na enyolo tali opalele ndyoka tatu vulu okuleshela omunegumbo. Natu taleni pashiholelwa kokafo Mbela okumona iihuna onaku ka hule po ngaa siku limwe? Kutya nee omunegumbo okwa yamukula epulo ndyoka ta ti “eeno” nenge “aawe” nenge “pamwe ngaa,” oto vulu okupenuna okafo, e to ti: “Tala kwaashoka Ombiimbeli tayi ti.” Ngoye to lesha nduno Ehololo 21:3, 4.

10 Oto vulu okuninga sha faathana, uuna to longitha okafo Ombiimbeli owe yi tala ko ngiini?, kutya nduno omuntu okwa hogolola eyamukulo lini. Oto vulu oku ka penuna meni, ngoye to ti: “Ombiimbeli otayi ti kutya ‘enyolo kehe olya nyolithwa kombepo yaKalunga.’” Oto vulu nduno okugwedha ko to ti: “Movelise moka omwa popiwa wo oshinima shilwe.” Opo ihe to kutha Ombiimbeli, ngoye to lesha 2 Timoteus 3:16, 17.

11, 12. (a) Oshike hashi ku uvitha nawa muukalele? (b) Uufo otawu vulu oku ku kwathela ngiini wu ilongekidhile okushuna kaantu?

11 Oto vulu okuleshela omunegumbo oshindji ngele oku na ohokwe. Kutya nduno oku ulika ohokwe nenge hasho, oto ka kala wu uvite nawa sho wa mona ompito yoku mu thigila okafo noyoku mu leshela Oohapu dhaKalunga, nonando owe mu leshele owala ovelise yimwe nenge mbali oshikando shotango. Noshikando tashi ya, oto vulu oku mu galukila mu tsikile noonkundathana dheni.

12 Konima yokafo kehe oku na epulo kohi yoshipalanyolo “Tala kepulo ndika” nosho wo oovelise ndhoka to vulu okukundathana ngele wa shuna ko komuntu. Epulo ndyoka li na okukundathanwa mokafo Mbela onakuyiwa oyi tu nine shike? ngele wa shuna ko olyo: “Kalunga ote ke shi enda ngiini a lundulule uuyuni wu kale uuwanawa?” Nomanyolo ngoka mu na  okulesha oMateus 6:9, 10 naDaniel 2:44. Epulo mokafo Mbela oonakusa otaya ka yumuka ngaa ya kale nomwenyo? olyo: “Omolwashike hatu kulupa nohatu si?” Nomanyolo ngoka ge na okuleshwa oGenesis 3:17-19 nAaroma 5:12.    

13. Hokolola kutya ongiini to vulu okulongitha uufo wu tameke omakonakonombiimbeli.

13 Uufo mbuka owa nuninwa oku tu kwathela, opo tu tameke omakonakonombiimbeli. Ngele omuntu okwa thaneke okwoode * ndjoka yi li kokafo, okwoode ndjoka otayi mu fala kepandja lyetu kointaneta hoka ta ka vula okumona oshileshwa shoka tashi ke mu ladhipika a konakone Ombiimbeli. Kuufo mboka oku na efano lyokambo Onkundana Ombwanawa ya za kuKalunga nosho wo oshileshwa shokondandalunde shoka shi na uuyelele wa gwedhwa po. Pashiholelwa, mokafo Olye lela ta pangele uuyuni? omwa tumbulwa oshileshwa oshiti-5 shoka tashi adhika mokambo moka. Mo mokafo Oshike tashi vulu okweeta ombili momagumbo? omwa tumbulwa oshileshwa oshiti-9. Ngele owa longitha uufo mbuka ngaashi wa nuninwa, oto ka igilila okulongitha aluhe Ombiimbeli uuna to kundathana naantu lwotango naasho to ka shuna ko kuyo. Shoka otashi ke ku kwathela wu tameke okukonakona naantu oyendji Ombiimbeli. Oshike ishewe to vulu okuninga, opo wu kale ho longitha nuunkulungu Oohapu dhaKalunga momapya?    

POPYA KOMBINGA YAASHOKA AANTU TAYI IPULA UNENE NASHO

14, 15. Ongiini to vulu okuholela Paulus muukalele?

14 Paulus sho tu uvitha, okwa li a halelela okutseya shoka “aantu oyendji” taya dhiladhila. (Lesha 1 Aakorinto 9:19-23.) Omolwashike mbela? Omolwashoka Paulus okwa li a hala a ‘likole Aajuda, aapagani naankundi.’ Eeno, okwa li a hala oku shi ninga ‘omolwaayehe, opo a hupithe yamwe yomuyo komukalo kehe tagu vulika.’ (Iil. 20:21) Ongiini tatu vulu okuholela Paulus, sho tatu ilongekidha oku ka uvithila “aantu ayehe” moshitopolwa shetu? —  1 Tim. 2:3, 4.

15 Omwedhi kehe mUukalele Wetu wUukwaniilwa ohamu kala omaetopo gaashoka tatu ka popya momapya. Kambadhala oku ga longitha! Ihe opu na wo iinima yilwe mbyoka aantu moshitopolwa sheni tayi ipula unene nayo, onkee ano, popya iinima tayi pendutha ohokwe yawo. Dhiladhila kaantu moshitopolwa sheni naashoka hayi ipula unene nasho. Ngoye to hogolola ovelise ndjoka tayi popi kombinga yoshinima shoka. Omutonatelishikandjo ota hokolola kombinga yankene ye nomukadhi haya longitha Ombiimbeli, ta ti: “Aanegumbo oyendji ohaye tu pitike tu ya leshele ovelise ngele itatu kutha olule. Ohatu kala tu na Oombiimbeli dhetu momake, nokonima ngele twe ya popitha, ohatu ya leshele ovelise.” Natu taleni kiiholelwa, komapulo nokomanyolo gontumba ngoka aauvithi ya longitha momapya nomupondo, ngoka nangoye to vulu okulongitha moshitopolwa sheni.     

Mbela oho longitha Ombiimbeli nuufo nomupondo momapya? (Tala okatendo 8-13

16. Yelitha nkene tatu vulu okulongitha Jesaja 14:7 muukalele.

16 Ngele oho kala moshitopolwa moka ihaamu kala aluhe ombili, oto vulu okupula omunegumbo kutya: “Mbela opu na ngaa esiku tatu ku uva onkundana ya tya ngeyi: ‘Uuyuni awuhe otau nyanyukilwa evululuko nombili, noshaa ngoka oti imbi ta hambelele.’? Ombiimbeli osho tayi popi muJesaja 14:7. Otayi popi nokuli kombinga yomauvaneko gaKalunga ogendji ge na ko nasha nombili ngoka taga ka gwanithwa monakuyiwa.” Opo ihe to mu leshele mOmbiimbeli euvaneko limwe.

17. Ongiini to vulu okweeta mo Mateus 5:3 moonkundathana dheni?

17 Mbela oshidhigu kaalumentu oyendji yomoshitopolwa sheni okugwanithila po aanegumbo  lyawo oompumbwe dhawo adhihe? Ngele osho, oto vulu okutameka oonkundathana to ti: “Tate okwa pumbwa okukala ha kwata ingapi, opo aanegumbo lye ya kale ya nyanyukwa?” Ngele omunegumbo a yamukula, oto vulu okutya: “Aasamane oyendji ohaya kwata oshimaliwa shi vulithe pwaashoka, ihe nando ongaaka, aanegumbo ihaya kala ya gwanenwa. Oya pumbwa naanaa shike?” Lesha Mateus 5:3 e to mu lombwele kombinga yekonakonombiimbeli.     

18. Otatu vulu ngiini okulongitha Jeremia 29:11 tu hekeleke yalwe?

18 Mbela aantu oya yemata omolwoshinima shoka opo sha ningilwe moshitopolwa sheni? Ngele osho, oto vulu okutameka oonkundathana dhoye to ti: “Onde mu etela etumwalaka tali hekeleke. (Lesha Jeremia 29:11.) Mbela owa koneka ngaa iinima itatu mbyoka Kalunga e tu halela? Kalunga okwe tu halela ‘elago,’ “onakuyiwa” “netegameno.” Itashi nyanyudha tuu okutseya kutya Kalunga okwe tu halela onkalamwenyo ombwanawa! Ihe shoka otashi wapa ngiini?” Okuza mpoka mu fala koshileshwa tashi opalele mokambo Onkundana ombwanawa.        

19. Yelitha nkene Ehololo 14:6, 7 tadhi vulu okulongithwa uuna to popi naantu mboka ye hole ongeleka.

19 Mbela oho kala moshitopolwa moka aantu ye hole ongeleka? Ngele osho, oto vulu okutameka oonkundathana dhoye to ti: “Ngele omuyengeli okwa popi nangoye, oto ke mu pulakena ngaa? (Lesha Ehololo 14:6, 7.) Mbela itashi ka kala ngaa sha simana wu tseye kutya omuyengeli nguka sho a ti ‘tileni Kalunga’ ota popi Kalunga guni? Omuyengeli okwe tu nothele ko kutya oKalunga ‘ngoka a shiti egulu nevi.’ Mbela Kalunga ngoka olye?” Opo nduno to mu leshele Episalomi 124:8, ndyoka tali ti: “Ekwatho lyetu otali zi kOMUWA, omushiti gwegulu nogwevi.” Okuza mpoka mu yelithila kutya OMUWA olye.      

20. (a) Ongiini tatu vulu okulongitha Omayeletumbulo 30:4 tu longe gumwe kombinga yaKalunga? (b) Oovelise dhini ho longitha momapya dhe ku etela iizemo iiwanawa?

20 Ngele owa tsakaneke omugundjuka, oto vulu okutameka oonkundathana naye to ti: “Onda hala oku ku leshela ovelise ndjoka tayi pula omapulo ga simana. (Lesha Omayeletumbulo 30:4.) Kapu na omuntu ta vulu okuninga iinima mbyoka, onkee ano, osha yela kutya ovelise otayi popi kombinga yOmushiti. Ongiini tatu vulu okwiilonga kombinga yOmushiti? Otandi vulu oku ku ulukila mOmbiimbeli.”

LONGITHA ALUHE OOHAPU DHAKALUNGA MUUKALELE

21, 22. (a) Ongiini enyolo ndyoka lya dhiladhilwa nawa tali vulu okulundulula omuntu? (b) Owa tokola toko wu ninge shike sho tu uvitha?

21 Ku shi kutya omuntu ote ki inyenga ngiini, uuna a leshelwa enyolo lya dhiladhilwa nawa. Pashiholelwa, aamwameme yaali oyi ile pegumbo lyomukiintu gumwe omugundjuka. Gumwe okwe mu pula a ti: “Mbela owu shi edhina lyaKalunga?” e te mu leshele Episalomi 83:18. Omukiintu nguka ota ti: “Onda li nda kumwa shili! Sho ya yi, onda hingi ookilometa 56 ndi ye kositola yomambo, ndi ka konge edhina ndyoka mOombiimbeli dhilwe nomembwiitya. Sho ndi itaale kutya edhina lyaKalunga oJehova, onda dhiladhila kutya oshike ishewe kaandi shi kombinga ye.” Mathimbo hamale, ye nomulumentu ngoka a ka hokana naye oya tameke okukonakona Ombiimbeli nokonima oya ninginithwa.      

22 Oohapu dhaKalunga ohadhi lundulula aantu mboka haye dhi lesha nohaya kala ye na eitaalo momauvaneko ge. (Lesha 1 Aatessalonika 2:13.) Etumwalaka lyOmbiimbeli oli na oonkondo li vule ashihe shoka tatu ka popya, opo ando tu gume omutima gwomuntu. Nomolwashoka tu na okulongitha Oohapu dhaKalunga pompito kehe, oshoka odhi na omwenyo!    

^ okat. 13 Okwoode yo-QR oye hangano lyedhina Denso Wave Incorporated.