Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

ONDJOKONONA

“Ne oontuntu dhomomafuta, ligoleni!”

“Ne oontuntu dhomomafuta, ligoleni!”

Omasiku sho ga li 22 Mei 2000, onda li nda tegelela Okomitiye yOkunyola, pamwe naamwatate yalwe ya za kiilongo yi ili noyi ili, mondunda moka Olutuwiliki halu ningile okugongala moBrooklyn. Aamwatate oya li ya hala tu ya pe omaetopo gankene aatoloki taya vulu okukandula po omaupyakadhi ngoka haya kala ye na. Otwa li twa tila noonkondo. Esiku ndyoka kandi na esiku ndi li dhimbwe. Omolwashike okugongala huka kwa li kwa simana? Manga inaandi yelitha, nandi ipopye.

Onda ninginithilwe moQueensland, e tandi ka kokola ondjila moTasmania, nonda ka ninga omutumwa koTuvalu, koSamoa nosho wo koFiji

ONDA valelwa moshitopolwa shaQueensland moAustralia, mo 1955. Tate oRon, meme oEstelle. Konima sho nda valwa, meme okwa tameke okukonakona Ombiimbeli nOonzapo dhaJehova. Okwa ka ninginithwa konima yomvula yimwe. Tate okwa ka ninginitha konima yoomvula 13. Ngame onda ninginithwa mo 1968, kuushayi moQueensland.

Okuza sho nda li okamatyona, onda kala ndi hole omambo nomalaka. Aluhe uuna tatu hingi pamwe naakuluntu yandje, onda li handi kuutumba koshipundi shokonima tandi lesha. Otashi vulika ya li haya kala yu uvite nayi, sho tandi pitililwa po keshito ewanawa ndyoka li li pondje. Ihe molwaashoka onda li ndi hole okulesha, osha kwathele ndje ndi shi endithe nawa mosikola. Onda li nokuli nda pewa omapapa ogendji, sho nda li kosekondele moshilando shaGlenorchy, mokantuntu kaTasmania.

Onda li ndi na okuninga etokolo lya simana, pethimbo nda li mosekondele. Onda li ndi na okutokola ngele otandi ka taamba obaazali, ndi ye kouniveesiti nenge aawe. Nonando onda li ndi hole omambo nokwiilonga, onda pandula sho meme a longa ndje ndi kale ndi hole Jehova, shi vulithe omuntu nenge oshinima kehe. (1 Aakorinto 3:18, 19) Onda tokola ndi pule aakuluntu yandje ya pe ndje epitikilo ndi ze mo mosikola, ndi ka kokole ondjila, konima ngele nda mana osikola yongula. MuJanuali 1971, sho nda li ndi na oomvula 15, onda tameke okukokola ondjila.

Onda kala nuuthembahenda wokukokola ondjila moTasmania, uule woomvula hetatu. Momukokomoko gwoomvula ndhono, onda ka hokana omumwameme omuholike, Jenny Alcock, a za moTasmania. Otwa kala tatu longo tu li aakokolindjila yi ikalekelwa, uule woomvula ne, moondoolopa dhokuushayi, moSmithton nomoQueenstown.

AATUMWA MBOKA YE LI MUUNTUNTU WEFUTA LYA MWENA

Mo 1978, otwa yi koshigongi shopaigwana koPort Moresby, moPapua New Guinea. Koshigongi hoka, otandi dhimbulukwa kwa li omutumwa gumwe ta gandja oshipopiwa melaka lyOshihiri Motu. Nonando ka nda li ndu uvite ko shoka ta popi, onda tameke okudhiladhila kutya nangame onda hala okuninga omutumwa, okwiilonga elaka limwe nokukala tandi vulu okuladhipika aamwatate, mokugandja oshipopiwa melaka ndyoka haya popi. Onda mono nkene tandi vulu okulongitha ohole yandje yomalaka, ndi longele Jehova.

Sho twa thiki kegumbo, okuza koshigongi, otwa li twa kumwa noonkondo, sho twa hiywa tu ye miilonga yuutumwa. MuJanuali 1979, otwa tumwa tu ka longe kokantuntu kedhina Funafuti, moTuvalu. Pethimbo mpoka, moTuvalu omwa li owala aauvithi ya ninginithwa ye li yatatu.

Tu li naJenny moTuvalu

Kasha li oshipu, okwiilonga elaka lyOshituvalu. “Etestamendi Epe,” olyo owala embo lya li lya tolokwa melaka ndyoka. Kapwa li omambwiitya nenge ootundi dhokwiilonga elaka. Onkene, otwa tokola tu kambadhale okwiilonga iitya okuza 10 sigo 20, esiku kehe. Ihe konima yethimbo, otwa ka mona kutya nani katu uvite ko omaityo golela giitya oyindji mbyoka twa li tatu ilongo. Pehala lyokulombwela aantu kutya uumpulile owa puka, otwa li tatu ya lombwele kutya inaya longitha iiviha noontondje. Ihe otwa tsikile nokukambadhala okwiilonga Oshituvalu, oshoka otwa li twa tameka omakonakonombiimbeli. Konima yoomvula odhindji, gumwe gwomwaamboka hatu konakona nayo, okwe tu lombwele ta ti: “Otwa nyanyukwa unene, sho mu shi okupopya eleka lyetu. Petameko, katwa li tu uvite ko nando shoka mwa li tamu tu lombwele.”

Ihe nonando ongawo, otwa li twa mono ekwatho, opo tu ilonge elaka nawa meendelelo. Molwaashoka kapwa li omahala gokuhiila, otwa kala hatu zi megumbo lyOnzapo, li li momukunda omunene moshitopolwa. Otwa kala hatu popi Oshituvalu megumbo, na kehe mpoka tatu yi. Oshituvalu osha ningi elaka lyetu, oshoka opwa piti uule woomvula odhindji ihaatu popi we Oshiingilisa.

Sho opo twe ya mo moTuvalu, aantu oyendji oya li ya hokwa oshili. Ihe katwa li tu na iileshomwa yi li melaka lyawo. Otwa li tatu ipula kutya: Oshike tatu ka longitha, opo tu konakone nayo? Otaya ka ninga ngiini ekonakono lyawo lyopaumwene? Uuna ya tameke okuya kokugongala, otaya ka imba omaimbilo geni? Iipopiwa otayi ka gandjwa ngiini? Otaye ki ilongekidhila ngiini omakugongala? Otaya ka ninginithwa ngaa siku limwe? Aantu mbaka aaifupipiki, oya li ya pumbwa iileshomwa yi li melaka lyawo, opo ya longwe kombinga yaJehova. (1 Aakorinto 14:9) Otwa kala tatu ipula kutya: ‘Mbela opu na ngaa esiku tatu ka kala tu na iileshomwa melaka lyOshituvalu, ndyoka hali popiwa kaantu konyala ye thike 15 000?’ Jehova okwa yamukula omapulo getu nokwe tu shilipalekele wo iinima yi li iyali: (1) Okwa hala aantu mboka ye li “koontuntu dhokokule,” yi ilonge kombinga ye, (2) okwa hala wo mboka ya talika ko “aaifupipiki naaishonopeki” kaantu muuyuni, ya konge ekwatho kuye. —  Jeremia 31:10; Sefanja 3:12.

IILONGA YOKUTOLOKA OYE TU PE OMPITO YOKULONGA AANTU OSHILI

Mo 1980, oshitayimbelewa oshe tu pe oshinakugwanithwa shokutoloka iileshomwa mOshituvalu. Nonando otwa li tu uvite kutya elaka katu li shi nawa, otwa tameke iilonga yokutoloka. (1 Aakorinto 1:28, 29) Petameko, otwa landa eshina ekulu kepangelo, opo tu pilinte koonyala iifo yetu mbyoka hatu longitha pokugongala. Konima yethimbo, otwa toloka okambo kedhina Oshili ndjoka tayi fala kOmwenyo Gwaaluhe mOshituvalu, neshina ndyoka, nonando eshona. Natango, ohandi dhimbulukwa ezimba lyohinga ndjoka twa li hatu longitha, nuupyu wa memememe mboka wa li hawu shi ningi oshidhigu tu pilinte iileshomwa mbyoka koonyala. Pethimbo mpoka, ka twa li tu na olusheno.

Kasha li oshipu okutoloka iileshomwa mOshituvalu, oshoka katwa li tatu vulu okutala iitya membwiitya nenge tu ninge omapekapeko momambo ngoka ga tolokwa nale mOshituvalu. Ihe omathimbo gamwe, otwa pewa ekwatho ndyoka twa pumbwa momikalo dhilwe. Ongula yesiku limwe, manga tandi uvitha, onda yi papuko megumbo lyomusamane omukokele, ngoka ha pataneke oshili. Omusamane ngoka okwa li nale omulongisikola, nokwa lombwele ndje kutya inatu ya mo we megumbo lye. Ihe okwa gwedha ta ti: “Onda hala oku ku lombwela oshinima shimwe. Ohamu longitha unene olupe lwokuningwa, uuna tamu toloka. Olupe ndoka ihalu longithwa mo naanaa mOshituvalu.”Onda pulapula aantu yalwe, nonda mono kutya omusamane nani oku li mondjila. Onkee ano, otwa ningi po omalunduluko, opo tu hwepopaleke okutoloka kwetu. Onda li nda kumwa, sho Jehova e tu kwathele okupitila momuntu ngoka ha pataneke oshili, ihe nani osha yela kutya oha lesha iileshomwa yetu.

Onkundana yUukwaniilwa onomola 30 mOshituvalu

Oshileshomwa shotango shoka twa gandja kaantu mOshituvalu, osha li okafo kehiyo kEdhimbuluko. Konima, otwa ka mona okafo kOnkundana yUukwaniilwa onomola 30, hoka ka piti pethimbo limwe naahoka kOshiingilisa. Otwa li twa nyanyukwa unene, sho twa vulu oku pa aantu iileshomwa yi li melaka lyawo. Sho pwa piti ethimbo, otwa ka kala wo tu na uumbo nomambo mOshituvalu. Mo 1983, oshitayimbelewa shaAustralia osha tameke okupilinta Oshungolangelo mOshituvalu. Oshifo shoka osha li shi na omapandja 24 nohashi piti konima yoomwedhi ndatu kehe. Ihe mbela aantu moTuvalu, oya li ngaa ye hole omambo nosho wo iileshomwa mbika? Eeno, oshoka oye hole okulesha. Ethimbo kehe tatu pititha oshifo oshipe, aantu oya li haya tseyithilwa okupitila moradio, pethimbo lyoonkundana. Omathimbo gamwe etseyitho ndika olyo lya li oshinenenima esiku alihe. *

Otwa li hatu toloka ngiini? Tango, otwa li hatu nyola iinima ayihe nopena yohinga. Otwa li hatu topatopa uuyelele mboka twa toloka lwiikando sigo omapuko ga pu mo. Okuza mpono, uuyelele otwa li hatu wu tumu koshitayimbelewa koAustralia. Aamwameme yaali koshitayimbelewa oya li haya topatopele uuyelele mboka twe ya tumine mokompiuta. Aamwameme mbaka kaya li ye shi Oshituvalu. Oya li haye wu topatopele mokompiuta iikando iyali, opo ya se oshimpwiyu kutya inapu ningwa epuko lyasha. Okuza mpoka, omwa li hamu gwedhwa omathano. Shampa ye ga gwedha mo, yo taye tu tumine uuyelele mboka mopoosa. Uuna twa lesha mo e tatu pukulula omapuko, otwa li hatu wu tumine koshitayimbelewa wu ka pilintwe.

Iilonga yokutoloka oya huma komeho noonkondo. Ngashingeyi aatoloki ohaya topatopele yoyene shoka ya toloka mokompiuta, e taya ningi mo omapukululo. Shoka sha tolokwa ohashi tulwa kumwe, mwa gwedhwa omathano, komuntu ngoka e li mombelewa yimwe naatoloki. Okuza mpoka, uuyelele ohawu tuminwa koshitayimbelewa okupitila mointaneta, wu ka pilintwe. Omuntu ino pumbwa we okutondokela kopoosa, komunute gwahugunina, wu ka tume uuyelele mboka wa tolokwa.

IINAKUGWANITHWA YANDJE YILWE

Tse naJenny, otwa kala hatu pewa iinakugwanithwa yi ili noyi ili, miitopolwa ya yoolokathana yomEfuta lya Mwena, momukokomoko gwoomvula. Mo 1985, sho twa zi koTuvalu, otwa tuminwa koshitayimbelewa shaSamoa. Otwa li hatu kwathele mokutoloka momalaka ngaashi, Oshisamoa, Oshitonga, Oshitokelau nOshituvalu. * Mo 1996, otwa tuminwa koshitayimbelewa shaFiji, hoka twa li hatu kwathele mokutoloka Oshifiji, Oshikiribati, Oshinauru, Oshirotuma nOshituvalu.

Otwa li hatu longitha iileshomwa yOshituvalu tu kwathe aantu

Ohandi kala aluhe nda kumwa okumona nkene aatoloki ye hole iilonga yawo, nonando kayi shi iipu, yo ohayi lolodha. Aamwatate naamwameme mbaka aadhiginini oya halelela aantu yu uve onkundana ombwanawa momalaka gawo, ngaashi Jehova wo a hala. (Ehololo 14:6) Pashiholelwa, sho twa li tatu longekidha Oshungolangelo yi tolokwe mOshitonga, onda gongala naakuluntugongalo ayehe moTonga, ndi ya pule kutya olye ta vulu okudheulwa a ninge omutoloki. Omukuluntugongalo gumwe ngoka a li e na iilonga hayi futu nawa, okwa tokola e ethe po iilonga ye yuumakeeninga esiku lya landula, e ta tameke okutoloka nziyanziya. Onda li nda tsuwa omukumo keitaalo lye lya kola, unene tuu sho e na aanegumbo, noka li e shi mpoka ta ka mona oshimaliwa sha gwana shoku ya sila oshimpwiyu. Ihe Jehova okwe ya sile ayehe oshimpwiyu. Okwa kala miilonga yokutoloka oomvula odhindji.

Iilyo yOlutuwiliki nayo oya halelela okulongekidha iileshomwa momalaka agehe, ngaashi aatoloki mboka nda popi metetekelo, nokuli nomomalaka ngoka haga popiwa owala kaantu aashona. Pashiholelwa, opwa holokele epulo tali pula ngele osha pumbiwa ngaa okutoloka iileshomwa mOshituvalu. Onda li nda tsuwa omukumo okulesha eyamukulo lyOlutuwiliki, ndyoka lya ti: “Katu wete pu na omatompelo gasha gokweetha po okutoloka mOshituvalu. Nonando aapopi yelaka lyOshituvalu aashona oku ya yelekanitha nomalaka galwe, aantu mboka oya pumbwa natango okuuva onkundana ombwanawa melaka lyawo.”

Tandi ninginitha omuntu mefuta

Mo 2003, ngame naJenny, otwa zi ko kOshikondo shOkutoloka moFiji, e tatu tuminwa kOshikondo shIilonga yOkutoloka koPatterson, moNew York. Shoka nda kala nda hala sha tsakana. Otwa ningi iilyo yongundu yaantu mboka haya kwathele aatoloki mboka taya toloka iileshomwa yetu momalaka oondumba. Uule woomvula mbali nasha ndhoka twa kala mOshikondo shIilonga yOkutoloka, otwa kala hatu dheula aatoloki miilongo yi ili noyi ili.

OMATOKOLO GA SIMANA NGOKA TWA NINGI

Ngashingeyi nandi shune manga komutumba gwa simana, ngoka nda popi petameko. Momumvo 2000, Olutuwiliki olwa li lu wete kutya aatoloki muuyuni awuhe oya pumbwa ekwatho, opo ya vule okulonga iilonga yawo. Aatoloki oyendji kaya li ya dheulwa nandonando. Konima yomutumba ngoka pamwe nOkomitiye yOkunyola, Olutuwiliki olwa tokola kutya aatoloki ayehe muuyuni, oye na okudheulwa. Oya li taya ka longwa nkene ye na okunongonona omatumbulo gOshiingilisa, nkene ye na okukandula po omaupyakadhi mokutoloka nankene ye na okulongela kumwe moosipana.

Oshe eta iizemo yini, sho aatoloki ya dheulwa? Iileshomwa oya tameke hayi tolokwa nawa. Ishewe, ohayi tolokwa momalaka ogendji, shi vulithe nale. Mo 1979, sho twa ningi aatumwa, Oshungolangelo oya li owala hayi piti momalaka 82. Ihe momalaka ogendji oya kala hayi piti konima yoomwedhi dhontumba, ngele yOshiingilisa ya piti. Ihe ngashingeyi Oshungolangelo ohayi tolokwa momalaka 240, nomugendji gomugo, ohayi piti oshita naandjoka yOshiingilisa. Ngashingeyi aantu otaya vulu okulesha iileshomwa mbyoka tayi ya longo oshili yOmbiimbeli, momalaka ge vulithe 700. Shika osha li tashi monika sha fa itaashi wapa, oomvula dhontumba dha piti.

Mo 2004, Olutuwiliki olwa tokola kutya osha simana Ombiimbeli yo-New World Translation, yi tolokwe momalaka ogendji ngaashi tashi vulika, meendelelo. Omolwetokolo ndyoka, ngashingeyi aantu oyendji otaya vulu okulesha o-New World Translation momalaka gawo. Nokuli mo 2014, Ombiimbeli ndjoka nenge iitopolwa yayo oya thiki mo ya tolokwa momalaka 128, mwa kwatelwa omalaka ngoka haga popiwa mUumbugantu wEfuta lya Mwena.

Sho Ombiimbeli yo-New World Translation of the Christian Greek Scriptures ya piti mOshituvalu

Shimwe shomiinima mbyoka handi dhimbulukwa nenyanyu, osho oshigongi shoka sha ningilwe mo 2011, moTuvalu. Moshilongo ashihe omwa li oshikukuta sha geya, uule woomwedhi odhindji. Aamwatate oya li taya dhiladhila oshigongi shi kalekwe. Lago enene, ongulohi ndjoka twa thiki, omvula yepoola oya tameke okuloka. Onkene, otwa vulu okuninga oshigongi shetu. Osha li uuthembahenda uunene kungame, okutseyitha kutya opwa pita Ombiimbeli yo-New World Translation of the Christian Greek Scriptures mOshituvalu. Nonando Oshituvalu ihashi popiwa kaamwatate oyendji, nayo oya pewa omagano ngaka kuJehova. Konima yoshigongi, omvula yepoola oya tameke ishewe. Ayehe oya li ye na omeya gomwenyo ga gwana nosho wo omeya gogenegene.

Tandi pulapula aavali yandje, Ron naEstelle, poshigongi shoshitopolwa moTownsville, shaAustralia mo 2014

Mupyamunene, Jenny, omukulukadhi gwandje omuholike, ka li po esiku ndyoka. Okwa adhika a hulitha mo 2009. Okwa lumbile nuuvu wokankela oomvula omulongo. Otwa kala mondjokana oomvula 35. Sho ta ka yumuka, ota ka kala a nyanyukwa okuuva kutya opwa pita Ombiimbeli mOshituvalu.

Jehova okwa pa ndje ishewe omukulukadhi gulwe. Edhina lye o-Loraini Sikivou. Loraini naJenny oya li haya longo pamwe mObetel moFiji. Loraini naye okwa li omutoloki. Ngashingeyi ondi na ishewe omukulukadhi ngoka ha longele Jehova nuudhiginini noku hole omalaka, ngangame.

Tatu uvitha naLoraini moFiji

Momukokomoko gwoomvula, onda mona nkene Tate yetu omunahole, Jehova, a kala ta sile oshimpwiyu oompumbwe dhaapopi yomalaka agehe, nonando otashi vulika ihaaga popiwa kaantu oyendji. (Episalomi 49:1-3) Onda mona nkene aantu haya kala ya nyanyukwa, uuna ya pewa oshileshomwa melaka lyawo oshikando shotango nenge uuna tayi imbile Jehova, melaka ndyoka ya yama. Omathimbo ngoka ohaga dhimbulutha ndje kutya Jehova oku tu hole noonkondo. (Iilonga 2:8, 11) Otandi dhimbulukwa natango oohapu dhatatekulu Saulo Teasi. Konima sho i imbi melaka lye lyOshituvalu oshikando shotango, okwa ti: “Onda hala wu lombwele Olutuwiliki kutya omaimbilo ngaka otagi inyenge nawa mOshituvalu, ge vulithe gOshiingilisa.”

MuSeptemba 2005, onda li nda kumwa sho nda pewa uuthembahenda wokuninga oshilyo shOlutuwiliki lwOonzapo dhaJehova. Nonando kandi shi we omutoloki, otandi pandula Jehova sho ta pitike ndje natango ndi tsikile okwaambidhidha iilonga yokutoloka muuyuni awuhe. Ohashi nyanyudha ndje okutseya kutya Jehova oha gwanitha po oompumbwe dhaapiya ye ayehe, naamboka ye li muuntuntu wokokule, ngaashi mokati kEfuta lya Mwena. Ngaashi naanaa omupisalomi e shi nyola, “Omuwa oye omukwaniilwa! Evi, nyanyukwa! Ne oontuntu dhomomafuta, ligoleni!” —  Episalomi 97:1.

^ okat. 18 Ngele owa hala okumona uuyelele owundji wa nkene aantu ya li yi inyenge, omolwiifo yetu, tala Oshungolangelo yOshiingilisa, 15 Desemba 2000, epandja 32; 1 Auguste 1988, epandja 22; no-Awake!, 22 Desemba 2000, epandja 9.

^ okat. 22 Opo wu leshe oshindji kombinga yiilonga yokutoloka moSamoa, tala embo 2009 Yearbook, epandja 120-121 nosho wo 123-124.