Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Kala aluhe ho tedhatedha kiinima yopambepo

Kala aluhe ho tedhatedha kiinima yopambepo

“Iinima mbika yi ninga ano, ngoye wi itule mo muyo, opo okuhuma kwoye komeho ku monike kwaayehe.” —  1 TIMOTEUS 4:15.

OMAIMBILO: 57, 52

1, 2. Aantu oya yooloka ko ngiini kiinamwenyo?

UULUYI womuntu owa yooloka ko kuuluyi wiinamwenyo. Pashiholelwa, aantu ohaya vulu okwiilonga elaka lyontumba. Elaka ohali tu kwathele tu vule okulesha, okunyola, okupopya nokuuva ko shoka tashi popiwa. Ohali tu kwathele wo tu galikane notu imbile Jehova omaimbilohambelelo. Iinima ayihe mbika oye tu yoolola ko thiluthilu kiinamwenyo. Aanongononi itaya vulu nokuli okuuva ko kutya uuluyi wetu ohawu ende ngiini, opo wu longe iinima ayihe mbika iiwanawa.

2 Jehova okwe tu pa omagano gokulongitha elaka. (Episalomi 139:14; Ehololo 4:11) Okwe tu pa wo omagano galwe, ngoka ge tu yoolola ko kiinamwenyo. Aantu oya shitwa “oshifetha she.” Otu na emanguluko lyokuninga omatokolo kutse yene. Ohatu vulu wo okulongitha elaka tu longele Jehova notu mu hambelele. —  Genesis 1:27.

3. Jehova okwe tu pe shike, shoka tashi tu kwathele tu likole owino?

3 Jehova okwe tu ulukila nkene tu na oku mu longela noku mu hambelela, sho e tu pe Ombiimbeli. Oyi li momalaka ge vulithe 2 800, kutya nduno oyi ihwa po nenge oyi li muutopolwa uushona. Uuna tatu tedhatedha kwaashoka sha popiwa mOmbiimbeli, otatu ka kala hatu dhiladhila ngaashi Kalunga ha dhiladhila. (Episalomi 40:5; 92:5; 139:17) Ngele otwa kala hatu dhiladhila ngaashi Jehova, otatu ka likola owino notatu ka mona omwenyo gwaaluhe. —  Lesha 2 Timoteus 3:14-17.

4. Okutedhatedha oshike, notatu ka kundathana omapulo geni?

4 Okutedhatedha oshike? Okwo okukala twi itula moshinima nokudhiladhila muule nonuukeka kombinga yasho. (Episalomi 77:12; Omayeletumbulo 24:1, 2) Uuna tatu tedhatedha kombinga yaashoka twi ilonga kombinga yaJehova naJesus, ohashi tu kwathele noonkondo. (Johannes 17:3) Moshitopolwa shika otatu ka kundathana kombinga yomapulo taga landula: Ongiini tatu vulu okulesha momukalo ngoka tagu shi ningi oshipu tu tedhatedhe? Otatu vulu okutedhatedha kombinga yashike? Oshike tashi vulu oku tu kwathela tu kale aluhe hatu tedhatedha notu kale hatu shi nyanyukilwa?

KALA ALUHE HO ZI MO NASHA MEKONAKONOMBIIMBELI LYOYE

5, 6. Oshike tashi vulu oku ku kwathela wu dhimbulukwe nowu uve ko nawa shoka to lesha?

5 Owa ndhindhilika ngaa kutya opu na iinima yimwe mbyoka ho vulu okuninga inoo yi dhiladhila ngaashi okufudha, okweenda nenge okuhinga okathanguthangu? Oho vulu nokuli okulesha itoo dhiladhila poompito dhimwe. Otashi vulika wu tameke okudhiladhila iinima yilwe, manga to lesha. Oshike wu na okuninga, opo wu pangele omadhiladhilo goye? Osha simana wu kale wi itula mo mwaashoka to lesha e to dhiladhila kutya otashi ti shike. Shampa wa thiki pehulilo lyokatendo nenge lyokapalanyolo, kankama manga e to tedhatedha kwaashoka wa lesha. Dhiladhila kwaashoka wi ilonga mo e to tala ngele owe shi uva ko shili.

Okulesha Ombiimbeli newi lyopevi, otashi ku kwathele wu kale wi itula mo nawa nowu dhimbulukwe nuupu

6 Aanongononi oya mona kutya ohashi kala oshipu okudhimbulukwa shoka wa lesha, uuna to lesha mokule kashona. Omushiti gwetu naye okwe shi tseya, nomolwaashoka a lombwele Josua a leshe embo lyOmpango “newi lyopevi.” Shoka tashi ti ka li e na okwiileshela momwenyo. (Lesha Josua 1:8, NW.) Ngele to lesha Ombiimbeli newi lyopevi, otashi ku kwathele wu kale wi itula mo nawa nowu dhimbulukwe nuupu.   

7. Otu na okutedhatedha pethimbo lini kombinga yOmbiimbeli? (Tala kethano lyopetameko.)

7 Ohashi pula oonkambadhala dha mana mo, opo wu tedhatedhe nowi itule mo mwaashoka to konakona. Nomolwaashono tashi ka kala shi li nawa, ngele owa tedhatedha pethimbo inoo vulwa nopehala lya mwena nawa, pwaa na iinima oyindji yoku ku piyaganeka. Omupisalomi David okwa li ha tedhatedha uusiku, sho a lala mombete ye. (Episalomi 63:6) Nonando Jesus okwa li a gwanenena, naye okwa li hayi komahala ga mwena, opo a ka tedhatedhe nokugalikana. —  Lukas 6:12.

TEDHATEDHA KOMBINGA YIINIMA IIWANAWA

8. (a) Otatu vulu okutedhatedha kushike? (b) Jehova oha kala u uvite ngiini, uuna tatu lombwele aantu kombinga ye?

8 Kakele kwaambyoka ya nyolwa mOmbiimbeli, opu na iinima yilwe mbyoka to vulu okutedhatedha kuyo. Pashiholelwa, ngele wa tala keshito lyaJehova ekumithi, owu na okuthikama e to ipula to ti: ‘Otandi ilongo ko shike kombinga yaJehova?’ Okudhiladhila kwa tya ngawo otaku ke ku inyengitha wu pandule Jehova megalikano. Uuna wu li naantu ooyakweni, oto ka kala wa hala okuya lombwela nkene wu uvitile Jehova. (Episalomi 104:24; Iilonga 14:17) Jehova oha kala e tu tala noha kala a nyanyukwa, uuna tatu tedhatedha, tatu galikana notatu popi kombinga ye nayalwe. Ombiimbeli otayi tu shilipaleke tayi ti: “Membo omwa nyolwa montaneho ye iilonga yaamboka haa tila Omuwa nohaye mu simaneke [nenge “haya tedhatedha kombinga yedhina lye,” NW].” —  Maleaki 3:16.

Mbela oho tedhatedha ngaa kunkene to vulu okukwathela mboka ho konakona nayo Ombiimbeli? (Tala okatendo 9)

9. (a) Paulus okwa li a lombwele Timoteus a tedhatedhe kushike? (b) Otatu vulu okutedhatedha kushike, uuna tatu ilongekidhile uukalele?

9 Omuyapostoli Paulus okwa li a lombwele Timoteus a tedhatedhe kunkene oohapu dhe, eihumbato lye nelongo lye tali ka guma aantu. (Lesha 1 Timoteus 4:12-16.) Nangoye oto vulu okutedhatedha kiinima mbyoka. Pashiholelwa, owa pumbwa ethimbo wu tedhatedhe, uuna twi ilongekidha oku ka konakona Ombiimbeli nomuntu. Dhiladhila kombinga yaangoka to ka konakona naye e to kambadhala okukonga epulo nenge ethaneko ndyoka tali ke mu kwathela a hume komeho. Ngele oho ilongekidhile omakonakonombiimbeli momukalo ngoka, eitaalo lyoye otali kolekwa noto ka ninga omulongi gwOmbiimbeli a pyokoka nomulaadhi. Otashi ke ku kwathela wo, ngele oho tedhatedha manga inoo ya momapya. (Lesha Esra 7:10.) Lesha ontopolwa yimwe membo lyIilonga, opo wu kale omulaadhi muukalele shi vulithe nale. Tedhatedha koovelise dhOmbiimbeli nokiileshomwa mbyoka wa hala oku ka longitha esiku ndyoka. (2 Timoteus 1:6) Dhiladhila kombinga yaantu mboka ye li moshitopolwa sheni naashoka to ka popya, shoka taya ka kala ya hokwa. Ngele owi ilongekidha momukalo ngoka, oto ka vula okulongitha Ombiimbeli momukalo tagu pondola, opo wu uvithile aantu. —  1 Aakorinto 2:4.

Pitika shoka wa lesha shi ningine momutima gwoye e to pandula Jehova megalikano omolwiinima iiwanawa mbyoka to ilongo

10. Iinima ishewe yini iiwanawa to vulu okutedhatedha kombinga yayo?

10 Oshike ishewe tatu vulu okutedhatedha kusho? Konga ethimbo wu endulule iitsa ya simana mbyoka wa nyola, sho wa li to pulakene koshipopiwa shomontaneho nenge poshigongi. Uuna to shi ningi, ipula to ti: ‘Oohapu dhaKalunga nehangano lye, oya longo ndje shike?’ Oto vulu natango okutedhatedha kombinga yuuyelele mboka hawu piti miifo yOshungolangelo no-Awake! omwedhi kehe nomiileshomwa mbyoka ya pita piigongi yoshitopolwa. Uuna to lesha oshimoniwa shontumba mo-Yearbook, kala ho mwena po manga e to shi dhiladhila nokweetha shi ku gume komutima. Sho to lesha iileshomwa yetu, oto vulu okutenda iitsa ya simana nenge wu yi nyole kooha dhuutendo. Shika otashi ku kwathele uuna to ilongekidhile omaishunoko, etalelopo lyuusita nenge oshipopiwa. Shoka sha simanenena, uuna wa kankama e to tedhatedha kwaashoka wa lesha, oho gandja ompito, opo shi ningine momutima gwoye. Oho ka vula wo okupandula Jehova megalikano omolwiinima iiwanawa mbyoka to ilongo.

TEDHATEDHA KOOHAPU DHAKALUNGA ESIKU KEHE

11. Embo lini lya simana twa pumbwa okutedhatedha kulyo, naashoka otashi tu kwathele ngiini? (Tala wo enyolo lyopevi.)

11 Ombiimbeli oyo embo lya simanenena ndyoka tu na okutedhatedha kulyo. Ihe ongiini ngele opwe ke ya esiku ndyoka itaatu ka pitikwa tu kale tu yi na? * Shoka itashi ke tu imba tu tedhatedhe kombinga yaashoka tu na muuluyi wetu, ngaashi omanyolo ngoka tu hole nenge omaimbilo. (Iilonga 16:25) Ombepo ondjapuki yaKalunga nayo otayi ke tu dhimbulukitha shoka twi ilonga, opo tu kale aadhiginini. —  Johannes 14:26.

12. Ongiini to vulu okwiitulila po elandulathano lyelesho lyOmbiimbeli lyesiku kehe?

12 Omomukalo guni to vulu okutula po elandulathano lyelesho lyoye lyOmbiimbeli lyesiku kehe? Oto vulu okulongitha omasiku gamwe wu leshe nowu tedhatedhe kelesho lyOmbiimbeli lyoshiwike, ndyoka hali kundathanwa mOsikola yokudheula Aauvithi. Omanga mugalwe oto vulu wu leshe Evaangeli lyaMateus, lyaMarkus, lyaLukas nolyaJohannes, e to tedhatedha koohapu dhaJesus nokiilonga ye. (Aaroma 10:17; Aahebeli 12:2; 1 Petrus 2:21) Otu na wo oshileshomwa shoka tashi hokolola iiningwanima yonkalamwenyo yaJesus melandulathano moka ya ningilwe. Oshileshomwa shoka otashi tu kwathele tu mone uuwanawa owundji mokulesha Omavaangeli. —  Johannes 14:6.

OMOLWASHIKE OKUTEDHATEDHA KWA SIMANA?

13, 14. Omolwashike sha simana tu tsikile okutedhatedha kombinga yaJehova naJesus, naashoka otashi ke tu inyengitha tu ninge shike?

13 Opo omuntu a ninge Omukriste a koka pambepo nokukale e na eitaalo lya kola, okwa pumbwa okutedhatedha kombinga yaJehova naJesus. (Aahebeli 5:14; 6:1) Omuntu ngoka ihaa longitha ethimbo olindji a dhiladhile kombinga yaKalunga, ota ka kanitha ekwatathano lye naJehova nenge nokuli e mu iteke po, mokweendela ko kwethimbo. (Aahebeli 2:1; 3:12) Jesus okwe tu londodha kutya ngele ihatu pulakene nenge ihatu taamba Oohapu dhaKalunga “nomwenyo omwaanawa gu na evuliko,” itatu ke dhi ‘dhiginina.’ Pehala lyaashono, otashi ka kala oshipu, opo ‘iimpwiyu, uuyamba nuuhalu wopauyuni yi thininike oohapu.’ —  Lukas 8:14, 15.

14 Onkee ano, natu tsikile okutedhatedha kwaashoka Ombiimbeli tayi ti, opo tu tseye Jehova nawa lela. Shika otashi ke tu inyengitha tu holele omaukwatya ge niikala ye thiluthilu. (2 Aakorinto 3:18) Otatu vulu okutsikila okwiilonga oshindji kombinga yaTate yetu gwomegulu noku mu holela sigo aluhe. Kashi shi tuu uuthembahenda uunene! —  Omuuvithi 3:11.

Okutedhatedha kombinga yaJehova naJesus ohaku tu kwathele tu kale tu na uulaadhi moshili

15, 16. (a) Okutedhatedha kombinga yaJehova naJesus, oshe ku kwathele ngiini? (b) Omolwashike omathimbo gamwe hashi kala oshidhigu tu tedhatedhe, ihe omolwashike tu na okukambadhala tu kale hatu shi ningi?

15 Okutedhatedha kombinga yaJehova naJesus ohaku tu kwathele tu kale tu na uulaadhi moshili. Uulaadhi woye otawu ka ladhipika aamwatate naantu mboka ho tsakanene nayo momapya. Uuna tatu tedhatedha kwaashoka Jehova e tu ningila sho a yamba po Jesus, otatu ka tsikila okukala twa lenga ekwatathano lyetu lyopothingo naKalunga. (Aaroma 3:24; Jakob 4:8) Omumwatate Mark, ha zi moSouth Africa, okwa kala oomvula ndatu mondholongo molweitaalo lye. Okwa popi a ti: “Okutedhatedha otaku vulu okuyelekanithwa nolweendo moka omuntu to ilongo iinima iipe. Sho to tedhatedha olundji kombinga yiinima yopambepo, oto ki ilonga iinima oyindji iipe kombinga yaKalunga ketu, Jehova. Omathimbo gamwe, uuna nda teka omukumo nenge tandi ipula unene kombinga yonakuyiwa, ohandi kutha Ombiimbeli e tandi tedhatedha koovelise dhontumba. Ohandi kala lela ndi uvite nda pepelelwa.”

16 Onkalamwenyo muuyuni mbuka, oyu udha unene iinima yoku tu piyaganeka. Shoka ohashi shi ningi oshidhigu tu mone ethimbo lyokutedhatedha kwaashoka shi li mOmbiimbeli. Omumwatate Patrick ngoka ha kala moAfrika, okwa ti: “Uuluyi wandje owa fa opoosa, moka hamu kala oombapila dhi na omauyelele ogendji ga yoolokathana. Oombapila ndhoka odha pumbwa aluhe okuunganekwa, oshoka omauyelele gamwe oga pumbiwa nagamwe inaga pumbiwa. Uuna tandi konakona shoka shili muuluyi wandje, ohandi mono kutya ‘onda sa iimpwiyu’ oyindji. Ohandi yi tseyithile Jehova megalikano, opo ndi tedhatedhe nomadhiladhilo ga yela. Nonando ohashi pula ethimbo ele kashona, opo ndi vule okutedhatedha kombinga yiinima yopambepo, ohandi kala ndi uvite nda hedha popepi naJehova. Shika ohashi patulula omadhiladhilo gandje, ndi uve ko nawa oshili.” (Episalomi 94:19) Eeno, okulesha nokutedhatedha kwaashoka sha nyolwa mOmbiimbeli esiku kehe, otashi vulu oku tu kwathela lela. —  Iilonga 17:11.

KONGA ETHIMBO LYOKUTEDHATEDHA

17. Ongiini to vulu okukonga ethimbo lyokutedhatedha?

17 Aantu yamwe ohaya meneka ongula onene ya leshe, ya tedhatedhe noya galikane. Yalwe ohaye shi ningi pethimbo lyomwiha nenge pokafudho. Otashi vulika ho mono oshihwepo okulesha Ombiimbeli komatango nenge manga inoo ka lala. Omanga yamwe ye hole okulesha Ombiimbeli lwaali mesiku, ethimbo lyongula, nomanga inaaya ka lala. (Josua 1:8) Shoka sha simana osho ‘okulongitha nawa ethimbo kehe tu li na.’ Ano tu longithe ethimbo olindji miinima mbyoka yi na oshilonga, ngaashi okutedhatedha kwaashoka sha nyolwa mOohapu dhaKalunga esiku kehe. —  Aaefeso 5:15, 16.

18. Ombiimbeli oyu uvanekela shike mboka haya tedhatedha kOohapu dhaKalunga esiku kehe, naamboka haya tula miilonga shoka yi ilonga mo?

18 Ombiimbeli oyu uvaneka kutya Jehova ota ka laleka nuuyamba ayehe mboka haya tedhatedha kOohapu dhe naamboka haya kambadhala ya mana mo, ya tule miilonga shoka yi ilonga mo. (Lesha Episalomi 1:1-3.) Jesus okwa ti: “Aanelago oomboka taa uvu oohapu dhaKalunga e taye dhi dhiginine.” (Lukas 11:28) Ihe shoka sha simanenena osho kutya okutedhatedha kOohapu dhaJehova esiku kehe, otashi ke tu kwathela tu kale hatu ihumbata momukalo ngoka tagu simanekitha Jehova. Uuna tatu shi ningi, Jehova ote ke tu pa enyanyu ngashingeyi nomwenyo gwaaluhe muuyuni we uupe. —  Jakob 1:25; Ehololo 1:3.

^ okat. 11 Tala oshitopolwa “Our Fight to Stay Spiritually Strong” mOshungolangelo yOshiingilisa, ye 1 Desemba 2006.