Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Taya toloka Oohapu dhaKalunga ndhoka dhi na omwenyo

Taya toloka Oohapu dhaKalunga ndhoka dhi na omwenyo

“Oohapu dhaKalunga odhi na omwenyo.” — AAHEBELI 4:12.

OMAIMBILO: 37, 116

1. (a) Adam okwa li a pewa oshinakugwanithwa shini? (b) Oshigwana shaKalunga osha kala nokulongitha omagano gokupopya ngiini?

JEHOVA KALUNGA ketu oye a pe aantu omagano gokupopya. Moshikunino shaEden, Kalunga okwa pe Adam oshinakugwanithwa shokuluka iinamwenyo ayihe. Adam okwa luku kehe oshinamwenyo edhina tali ti sha. (Genesis 2:19, 20) Okuza mpono, oshigwana shaKalunga osha kala nokulongitha omagano gokupopya ya hambelele Jehova nokulombwela yalwe kombinga ye. Monakuziwa, oshigwana shaKalunga osha longitha omagano ngaka shi toloke Ombiimbeli, opo aantu oyendji yi ilonge kombinga yaJehova.

2. (a) Iilyo yOkomitiye yokutoloka Ombiimbeli yo-New World Translation tayi longele kumwe oya landula omakotampango geni? (b) Otatu ki ilongeni shike moshitopolwa shika?

2 Opu na Oombiimbeli odhindji, ihe dhimwepo odha tolokwa lela mondjila dhi vule oonkwawo. Opo Ombiimbeli yi tolokwe mondjila, Okomitiye yokutoloka Ombiimbeli yo-New World Translation tayi longele kumwe, oya tokola okulandula omakotampango gatatu ga simana: (1) Okusimaneka edhina lyaKalunga noku li longitha mOohapu dhe iikando oyindji ngaashi sha li petameko. (Lesha Mateus 6:9.) (2) Okutoloka oshitya noshitya mpoka tashi wapa. Mpoka itaashi wapa, oya toloka po eityo lyomondjila. (3) Longitha elaka ndyoka epu okuleshwa nokuuviwa ko. * (Lesha Nehemia 8:8, 12.) Omakotampango ngaka gatatu oga kala taga longithwa kaatoloki yOmbiimbeli yo-New World Translation momalaka ge vulithe 130. Moshileshwa shika, otatu ki ilongeni nkene omakotampango ngaka ga longithwa mokutoloka Ombiimbeli yo-New World Translation yomo 2013, nosho wo nkene aatoloki yomalaka galwe ye ga longitha sho taye yi toloka momalaka gawo.

OMBIIMBELI NDJOKA TAYI SIMANEKITHA EDHINA LYAKALUNGA

3, 4. (a) Openi tatu adha o-Tetragrammaton? (b) Oyendji yomaatoloki yOmbiimbeli, edhina lyaKalunga oye li ningi ngiini?

3 Edhina lyaKalunga olya thikama po moondanda dhOshihebeli ne, hadhi ithanwa o-Tetragrammaton. Oondanda ndhoka otadhi adhika momanyolo ogendji omakulu gOshihebeli ngaashi moondhingambo ndhoka dha adhikile pEfuta Lya Sa. Otatu yi adha wo mudhimwe dhomOombiimbeli dhOshigreka ngaashi o-Septuagint. Oombiimbeli ndhika odha adhika dha nyolwa nale oomvula 200 manga Kristus inaa valwa, nadhimwe oomvula 100 konima yokuvalwa kwe. Aantu oyendji sho ya mono nkene edhina lyaKalunga lya holoka momanyolo omakulu, oye shi kuminwa.

Aantu oyendji sho ya mono nkene edhina lyaKalunga lya holoka momanyolo omakulu, oye shi kuminwa

4 Osha yela kutya edhina lyaKalunga omo li na okukala mOmbiimbeli. Ihe mOombiimbeli odhindji kali mo. Pashiholelwa, konima owala yoomvula mbali sho Etestamendi epe lyOmbiimbeli yo-New World Translation lya nyanyangidhwa, Ombiimbeli yo-American Standard Version nayo oya nyanyangidhwa. Ombiimbeli yomo 1901 oya longitha edhina lyaKalunga, ihe Ombiimbeli yomo 1952 inayi li longitha. Omolwashike mbela? Omolwaashono mboka ye yi toloka oya li yu uvite kutya “inashi uka nando okulongitha edhina lyaKalunga lyo lyene . . . mOongeleka dhopakriste muuyuni awuhe.” Aatoloki oyendji yOombiimbeli dhOshiingilisa nosho wo dhomomalaka galwe nayo osho ya li yu uvite ngawo.

5. Omolwashike sha simana okulongitha edhina lyaKalunga mOmbiimbeli?

5 Mbela oshi na ngaa oshilonga kutya nduno aatoloki oya longitha edhina lyaKalunga nenge hasho? Eeno! Jehova, Omugandji gwOmbiimbeli, okwa hala aantu ya tseye edhina lye. Omutoloki omwaanawa oku na okukala e shi shi shoka omunyoli a hala, nokungawo otashi ka guma omatokolo ge uuna ta toloka. Omanyolo ogendji oge shi ulika kutya edhina lyaKalunga olya simana noli na okusimanekwa. (Eksodus 3:15; Eksodus 15:3, OB-1954; Episalomi 148:13; Jesaja 42:8, OB-1954; Johannes 17:6, 26; Iilonga 15:14, OB-1954) Jehova okwa nwetha mo aanyoli yOmbiimbeli ya longithe edhina lye iikando oyindji mOombiimbeli oonkulu. (Lesha Hesekiel 38:23. *) Ano sho aatoloki ya kutha mo edhina lyaKalunga, kungawo inaye mu simaneka.

6. Omolwashike edhina lyaJehova lya gwedhwa mo lwiikando ihamano mOmbiimbeli ompe yo-New World Translation?

6 Kunena, opu na uumbangi owundji mboka tawu ulike kutya otu na okulongitha edhina lyaJehova. MOmbiimbeli yo-New World Translation yomo 2013, oli li mo lwiikando 7 216. Sha hala okutya olya gwedhwa mo luhamano. Edhina ndika olya gwedhwa mo iikando itano, oshoka oli li moondhingambo ndhoka dha adhikile pEfuta Lya Sa. * Iikando mbika itano oli li mu 1 Samuel 2:25; 6:3; 10:26; 23:14, 16. Omanga oshikando oshitihamano lya gwedhwa mo mAatokolihapu 19:18, sho kwa konakonwa nawa oondhingambo dhilwe oonkulu.

7, 8. Edhina Jehova otali ti ngiini?

7 Aakriste yashili oyi itaala kutya osha simana okuuva ko nawa eityo lyedhina lyaKalunga. Edhina lye otali ti “Oha ningitha.” * Monale iileshomwa yetu oya kala hayi fatulula edhina lyaKalunga naEksodus 3:14, ndjoka tayi ti: ‘Otandi ka kala shoka nda hogolola okukala.’ (NW) Ombiimbeli ndjoka ya pitile mo 1984 oya yelithile kutya Jehova oha hogolola okukala kehe shoka a hala, opo a gwanithe po omauvaneko ge. * Ihe Ombiimbeli yomo 2013 otayi shi yelitha ngeyi: “Nonando eityo lyedhina lyaJehova olya kwatela mo edhiladhilo ndyoka, eityo lyalyo inali ngambekelwa owala pwaashoka ha hogolola okukala. Edhina lye otali ti wo kutya oha ningitha iishitwa ye yi ninge kehe shoka sha pumbiwa, opo a tsakanithe elalakano lye.” (Lesha wo okambo Ekwatho kungoye wu ilonge Oohapu dhaKalunga, epandja 5.)

8 Jehova oha ningitha eshito lye li kale ngaashi a hala. Pashiholelwa okwa ningi Noa omutungi gwonguluwato, e ta ningi Bezalel engomba, e ta ningi Gideon omukwiita omunankondo nokwa ningi wo Paulus omutumwa. Edhina lyaKalunga oli na lela eityo koshigwana she, nomolwaashono Okomitiye yokutoloka Ombiimbeli yo-New World Translation ya shuna mo edhina ndyoka mOmbiimbeli.

9. Omolwashike Olutuwiliki lu wete sha simana Ombiimbeli yi tolokwe momalaka gi ili nogi ili?

9 Ngashingeyi Oombiimbeli odhindji kadhi na edhina lyaKalunga. Pehala lyedhina lye, opwa tulwa edhinasimaneko “Omuwa” nenge omadhina gookalunga komihoko ndhoka hadhi popi omalaka moka mwa tolokwa Oombiimbeli. Shika osho sha ningitha Olutuwiliki lu kale lu wete sha simana, opo aantu momalaka agehe ya kale ye na Ombiimbeli ndjoka tayi simanekitha edhina lyaKalunga. (Lesha Maleaki 3:16.) Sigo oompaka edhina lyaJehova otali simanekwa mOmbiimbeli yo-New World Translation momalaka ge vulithe 130.

OMBIIMBELI YA YELA NOYA DHINDWA NAWA

10, 11. Opwa holokele uudhigu washike sho o-New World Translation tayi tolokwa momalaka gi ili nogi ili?

10 Sho Ombiimbeli yo-New World Translation ya li tayi tolokwa momalaka galwe, opwa kala tapu holoka uupyakadhi wontumba. Pashiholelwa, Ombiimbeli yOshiingilisa oya longitha oshitya shOshihebeli “Sheol” mOmuuvithi 9:10 nomoovelise dhilwe. Oshitya shika osha kala sha ha mOombiimbeli odhindji dhOshiingilisa. Ihe kasha li tashi vulu okulongithwa momalaka ogendji, oshoka aaleshi yomalaka ngoka kaye shi shi. Kashi mo momambwiitya gawo. Yamwe oya li taya dhiladhila nokuli kutya edhina lyehala. Omolwomatompelo ngoka, aatoloki oya pewa epitikilo ya toloke oshitya shoka shOshihebeli “Sheol” nosho wo oshitya shOshigreka “Hades” kutya “Ombila.” Shika oshi li mondjila nosha yela nawa.

11 Oshitya shOshihebeli noshOshigreka shoka tashi ti “omwenyo” nasho osha li oshidhigu kaatoloki yomalaka gamwe. Momalaka ngoka, oshitya shoka olundji otashi ti oshiluli nenge oshinima hashi thigi po olutu ngele omuntu a si. Opo oovelise kaadhi ngwangwaneke aaleshi, aatoloki oya pewa epitikilo ya toloke oshitya shoka tashi ti “omwenyo,” shi ikolelela kwaashoka tashi popiwa. Omaityo goshitya shoka oga fatululwa moshigwedhelwako mOmbiimbeli yo-New World Translation of the Holy Scriptures — With References. Iitya yOshihebeli noyOshigreka oya yelithwa momanyolo gopevi mOmbiimbeli ompe, opo oovelise dhi kale oompu okuleshwa nokuuviwa ko.

Sho okomitiye ya li tayi tolokulula, oya konakona omapulo ogendji ngoka ga pulilwe kaatoloki yOmbiimbeli

12. MOmbiimbeli yomo 2013 omwa ningwa ishewe omalunduluko geni?

12 Omapulo ngoka ga pulwa kaatoloki oga holola wo kutya otashi vulika oovelise dhimwe kaadhi uvitiwe ko. Onkene muSeptemba 2007, Olutuwiliki olwa gandja epitikilo, opo Ombiimbeli yOshiingilisa yi tolokululwe. Sho okomitiye ya li tayi tolokulula, oya konakona omapulo ogendji ngoka ga pulilwe kaatoloki yOmbiimbeli. Oya pingene po iitya iikulu naambyoka iipe. Shika osha ningitha oovelise dhi kale oompu okuleshwa nokuuviwa ko, ihe inaya lundulula eityo. Oombiimbeli ndhoka dha adhika opo dha tolokwa momalaka galwe, nadho odha kwathele okomitiye sho tayi tolokulula Ombiimbeli yOshiingilisa. — Omayeletumbulo 27:17.

AANTU OYE YI PANDULA NOONKONDO

13. Aantu oyendji oyu uvitile ngiini Ombiimbeli ndjoka opo ya piti mo 2013?

13 Oyendji oyu uvitile ngiini Ombiimbeli ompe yOshiingilisa yo-New World Translation? Otwa yakula oontumwafo odhindji koombelewa oonene dhOonzapo dhaJehova koBrooklyn, moNew York, dha za kaamwatate naamwameme tadhi yi pandula. Oyendji oyu uvite ngaashi omumwameme ngoka a nyola a ti: “Ombiimbeli yomo 2013, oya fa okawe. Oya yela nawa. Sho to yi lesha, owa fa omuntu ta konakona okawe te ka tala sho taka adhima, ka yela nawa noka opala. Oovelise oompu nodha kwathela ndje ndi tseye nawa Jehova, ngoka a fa omuvali a papatela ndje momaako ge, sho ta leshele ndje oohapu tadhi talaleke.”

14, 15. Aantu oyu uvitile ngiini o-New World Translation ndjoka ya tolokwa momalaka gawo?

14 Aantu mboka haya popi omalaka galwe nayo oya pandula sho pu na Ombiimbeli yo-New World Translation. Omulumentu omukokele ngoka ha kala moSofia shaBulgaria, okwa popi ngeyi kombinga yOmbiimbeli yOshibulgaria: “Ombiimbeli onde yi lesha oomvula odhindji, ihe inandi lesha nale Ombiimbeli ompu okuuviwa ko nohayi gumu omutima ngandjika.” Omumwameme a za koAlbania okwa nyola wo a ti: “Oohapu dhaKalunga ohadhi kwelengendja nawa mOshialbania ngiinyee! Uuthembahenda owu thike peni, sho Jehova ta popi natse melaka lyetu!”

15 Miilongo oyindji, Oombiimbeli odhi na ondilo nenge dha pumba. Ngele owa mono Ombiimbeli, ligola! KoRwanda okwa zi onkundana tayi ti: “Aantu oyendji mboka ya kala taya konakona nOonzapo ethimbo ele inaya huma komeho, oshoka kaya li ye na Oombiimbeli. Kaya li ye na oshimaliwa shokulanda Ombiimbeli ndjoka ya nyanyangidhwa kongeleka yomoshitopolwa shawo. Mboka ye yi na, kaya li yu uvite ko nawa eityo lyoovelise dhimwe, naashika oshe ya enditha kashona pambepo.” Sho Ombiimbeli yo-New World Translation ya piti melaka ndyoka hali popiwa moRwanda, aavali yomegumbo limwe, moka mu na aagundjuka yane, oya ti: “Otwa pandula Jehova nosho wo omupiya omudhiginini nomunandunge sho e tu pe Ombiimbeli ndjika. Tse otwa hepa, onkee katu na oshimaliwa shokulandela omunegumbo kehe Ombiimbeli. Ihe ngashingeyi kehe gumwe gwomutse oku yi na. Ohatu lesha Ombiimbeli pamwe esiku kehe, opo tu ulukile Jehova kutya otwe mu pandula.”

16, 17. (a) Jehova okwa halela aantu ye shike? (b) Otu na okukala twa tokola toko okuninga shike?

16 Monakuyiwa, Ombiimbeli yo-New World Translation otayi ka tolokwa momalaka ishewe galwe. Satana ina hala shi ningwe, ihe otu shi shi kutya Jehova okwa hala aantu ye mu uve ta popi oohapu dha yela nodhi uvitiwe ko. (Lesha Jesaja 30:21.) Masiku “evi otali ka udha okutseya Omuwa kwa fa omeya ga siikila efuta.” — Jesaja 11:9.

17 Natu kale twa tokola toko okulongitha omagano agehe ngoka Jehova e tu pa, mwa kwatelwa Ombiimbeli ndjika tayi simanekitha edhina lye. Mu pitika a popye nangoye esiku kehe okupitila mOohapu dhe. Ota vulu okupulakena komagalikano getu agehe. Ekwatathano ndika otali ke tu kwathela tu tseye nawa Jehova, nohole yetu yoku mu hola otayi ka koka. — Johannes 17:3.

“Uuthembahenda owu thike peni, sho Jehova ta popi natse melaka lyetu!”

^ okat. 2 Tala oshigwedhelwako A1 mOmbiimbeli ompe yo-New World Translation nosho wo oshitopolwa “How Can You Choose a Good Bible Translation?” mOshungolangelo yOshiingilisa ye 1 Mei 2008.

^ okat. 5 Otandi ki isimanekitha notandi ki iyoolola mo, ndi tseyike momeho giigwana oyindji; notayi ka tseya kutya ongame Jehova. — Hesekiel 38:23, NW.

^ okat. 6 Oondhingambo ndhoka dha adhikile pEfuta Lya Sa, oonkulu dhi vule omanyolo gAamasorete gOshihebeli ngoka ga longithilwe sho o-New World Translation ya tolokwa lwotango.

^ okat. 7 Omambo gamwe osho taga fatulula ngaaka, ihe haatseyinawa ayehe ya zimina efatululo ndjoka.

^ okat. 7 Tala Ombiimbeli yo-New World Translation of the Holy Scriptures — With References, Appendix 1A “The Divine Name in the Hebrew Scriptures,” epandja 1561.