Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Opaasa yaJesus yahugunina oyi li popepi

Opaasa yaJesus yahugunina oyi li popepi

Ontopolwa 112

Opaasa yaJesus yahugunina oyi li popepi

SHO Etiyali, 11 Nisan, li li pokupwa ko, Jesus ota mana okulonga aayapostoli kondundu yOomono. Kalya li tuu esiku lyeipyakidhilo nolyiilonga iidhigu! Ngashingeyi, tashi vulika manga taya shuna kuBetania oku ka lala hono, ta hokololele aayapostoli ye ta ti: “One omu shi shi, nge taku piti omasiku gaali, oku na Opaasa; nOmuna gwOmuntu ota gandjwa ihe okwaalelwa.”

Osha yela kutya Jesus ota kala esiku tali landula, Etitatu, 12 Nisan, i ilile meimweneneno pamwe naayapostoli ye. Esiku lya tetekele okwa li a ganda aawiliki yelongelokalunga montaneho, note shi dhimbulula kutya oya hala ye mu dhipage. Onkee ano mEtitatu ita holoka nando montaneho, oshoka ina hala i imbwe kusha kaa dhane Opaasa pamwe naayapostoli ye ongulohi tayi landula.

Lwopokati mpono, aasaseri aakuluntu naakuluntu yoshigwana oya gongala mehale lyomusaseri omukuluntu kuyakwawo, Kaifas. Oyu uvitile nayi natango okuponokelwa kuJesus esiku lya tetekele, notaya pangele ye mu kwate nekoto noye mu dhipage. Ihe oya kala taya ti: “Hapomatango omanene, pwaa ninge evundakano maantu.” Oya tila aantu, mboka ya hokwa Jesus.

Manga aawiliki yelongelokalunga taya pangele ompangela ombwinayi okudhipaga Jesus, otapu ya omuyenda. Otashi ya kumitha, oye gumwe gwomaayapostoli yaJesus, Judas Iskariot, ngoka Satana a tula omadhiladhilo omawinayi muye gokugwaaleka Omuwa gwe! Inaya nyanyukwa tuu sho Judas ta pula ta ti: “Mwa hala okupa ndje shike, ndi mu gandje miikaha yeni?” Otayu uvathana nenyanyu oku mu futa iisilveri 30, ondjambi yomupika pahangano lyOmpango yaMoses. Okuza mpono Judas ota kongo ompito ombwanawa oku ya kengelelela Jesus kaapu na engathithi lyaantu.

Omasiku 13 Nisan otaga tameke sho etango tali ningine mEtitatu. Jesus okwa thiki mEtitano okuza kuJeriko; onkee ano mbuka owo uusiku uutihamano nowahugunina mboka ta kala muBetania. Esiku lya landula ko, Etine, omalongekidho gahugunina gOpaasa, ndjoka tayi ka tameka sho etango tali ningine, oge na okukala ga pwa. Opo nduno onzigona yOpaasa oyi na okudhipagwa nokuyothwa po ayihe. Openi mbela taya ka dhanena oshituthi, nolye te ke shi longekidha?

Jesus ine ya pa uuyelele washa, tashi vulika opo a keelele Judas kaa ka lombwele aasaseri aakuluntu ye Mu kwate pethimbo lyoshituthi shOpaasa. Ihe ngashingeyi, tashi vulika kuyele mEtine omutenya, Jesus ota tumu Petrus naJohannes okuza kuBetania, ta ti: “Indeni, mu ke tu longekidhile onzi yOpaasa, tu yi lye.”

“Owa hala, tu yi longekidhile peni?” osho taya pula.

Jesus ota yelitha: “Nge tamu yi moshilando, omuntu te mú tsakaneke ta humbata oshiyuma shomeya, mu landuleni megumbo ndyoka ta yi mo, ne mu tye kumwene gwegumbo: Omuhongi te ku lombwele: Oshinyanga shaayenda oshi li peni, ndi lile mo onzi yOpaasa pamwe naalongwa yandje? Oye note mú ulukile oshinyanga oshinene shokombanda sho opalekelwa aayenda, omo tuu tamu yi longekidha.”

Otashi vulika mwene gwegumbo oye omulongwa gwaJesus ngoka ngiika e na etegameno kutya Jesus ote ke mu pula okulongitha egumbo lye omolwompito ndjika yi ikalekelwa. Kutya nduno osho nenge hasho, sho Petrus naJohannes taya thiki muJerusalem, otaya adha iinima ayihe yi li naanaa ngaashi Jesus a hunganeke. Onkee ano mbaka yaali otaya si oshimpwiyu opo onzigona yi kale ya longekidhwa nosho wo omalongekidho galwe ga kale ga ningwa omolwaadhani 13 yOpaasa, Jesus nosho wo aayapostoli ye 12. Mateus 26:1-5, 14-19; Markus 14:1, 2, 10-16; Lukas 22:1-13; Eksodus 21:32.

▪ Osha yela kutya Jesus ota ningi shike mEtitatu, nomolwashike?

▪ Oshigongi shashike tashi ningilwa megumbo lyomusaseri omukuluntu kuyakwawo, nonelalakano lyashike Judas ta talele po aawiliki yelongelokalunga?

▪ Oolye taya tumwa kuJesus mEtine kuJerusalem, nonelalakano lyashike?

▪ Mbaka ya tumwa kuJesus otaya adha ko shike shoka tashi ulike ishewe oonkondo dhe dhokulonga iikumithalonga?