Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITOPOLWA OSHI-2

Iimpwiyu — “Otwa kala tu na uudhigu owindji”

Iimpwiyu — “Otwa kala tu na uudhigu owindji”

Meme June ota hokolola ta ti: ‘Ngame nomusamane gwandje otwa hengathana. Shika osha ningwa konima yomimvo 25 sho twa kala mondjokana. Aamwandje yatatu nayo oya thigi po oshili. Onda ningi omunkundi, nonda kala ihaandi pu pombanza. Konima yethimbo onda kwatwa kepolimano. Onda li ndi wete uuyuni awuhe wa fa wa gwilila ndje po, nokapu na shoka te vulu okuninga. Onde etha po okugongala, nokonima onda kala ihaandi yi we ndi ka uvithe.’

IIMPWIYU ohayi vulu okupiyaganeka kehe gumwe, mwa kwatelwa nokuli naapiya yaJehova. Omupisalomi gumwe okwa nyola a ti kutya onda tila “nonda sa iimpwiyu.” (Episalomi 94:19) Jesus okwa ti kutya pethimbo lyehulilo ‘iimpwiyu yopauyuni’ otayi vulu okukala endangalati mondjila yetu yokulongela Jehova. (Lukas 21:34) Mbela nangoye owu na iimpwiyu mbyoka tayi ku hepeke? Mbela oto kondjo nuuhupilo, nenge nomikundu dhomomagumbo nosho wo nokwaahe na uukolele? Jehova ota vulu ngaa shili oku ku kwathela wu idhidhimike? Eeno. Ngiini mbela?

“Oonkondo dhi vule ndhoka dhopaunshitwe”

Otwa pumbwa ekwatho, opo tu ungaunge niimpwiyu mbyoka hatu kala tu na. Omuyapostoli Paulus okwa nyola a ti: “Tse otwa kala tu na uudhigu owindji.” “Otwa kala momalimbililo, . . . ihe inatu hatwa po.” Okwa gwedha ko wo a ti: “Kalunga ine tu ekelahi,” “inatu teka omukumo” nokwa ti wo “inatu yonagulwa po.” Oshike hashi tu kwathele tu idhidhimikile oonkalo moka tu li? “Oonkondo dhi vule ndhoka dhopaunshitwe,” (NW) sha hala okutya, oonkondo ndhoka hadhi zi kuJehova, ngoka e li Kalunga Omunankondoadhihe. —  2 Aakorinto 4:7-9.

Dhiladhila nkene Kalunga a li e ku pe “oonkondo dhi vule ndhoka dhopaunshitwe” monakuziwa. Mbela opu na oshipopiwa shimwe sha li sha kokeke ohole yoye yokuhola Jehova? Mbela eitaalo lyoye ohali kolo uuna to lombwele yalwe kombinga yOparadisa ndjoka Jehova e tu uvanekela? Openi tatu adha oonkondo, opo tu idhidhimikile iimpwiyu yopauyuni? Opokugongala kwetu kehe, nuuna tatu uvithile yalwe. Ohatu kala wo tu na ombili yopamadhiladhilo ndjoka hayi tu kwathele, opo tu vule okulongela Jehova nenyanyu.

“Konakona mwene, u mone, nkene Omuwa omwaanawa”

Otashi vulika wu kale wu wete wa fa to nanenwa koombinga odhindji poshikando shimwe. Ngiini mbela? Pashiholelwa, Jehova ote tu pula tu pitithe komeho Uukwaniilwa we, notu kale tu na elandulathano tali tsikile lyokuninga iinima yopambepo. (Mateus 6:33; Lukas 13:24) Ihe ongiini ngele ito vulu okugwanitha po iinima mbyoka omolwomapataneko, uunkundi wopalutu, nenge omaupyakadhi gomomagumbo? Ongiini ngele iilonga yoye yokwiikongela omboloto ohayi pula ethimbo noonkondo dhoye odhindji, noihayi ku pe ompito wu ye kokugongala? Otashi vulika wu kale niimpwiyu ngele owu li monkalo ya tya ngaka. Otashi vulika wu ipule kutya Jehova okwa tegelela oshindji kungoye. Oshike tashi ku ningitha wu ipule ngawo? Iinakugwanithwa oyindji mbyoka wu na, ngoye ku na ethimbo lya gwana noonkondo wu yi gwanithe po.

Dhimbulukwa kutya Jehova oku uvite ko onkalo yoye. Ye iha tegelele tu ninge shoka itaatu vulu. Oku shi kutya ohashi pula ethimbo okuhwepopala palutu nopamaiyuvo uuna twa li muudhigu. — Episalomi 103:13, 14.

Tala owala nkene Jehova a li a kwathele omupolofeti Elia. Sho Elia a li a tila nokwa teka omukumo okwa fadhuka po e ta yi kombuga. Mbela Jehova okwa li e mu ganda, nenge e mu thiminike a shune koshinakugwanithwa she? Aawe. Jehova okwa li e mu tumine omuyengeli iikando ayihe iyali. Omuyengeli ngoka okwe mu pendutha e te mu pe iikulya. Ihe Elia okwa kala owala e na oshimpwiyu nokwa tila, nokuli nokonima yomasiku 40. Jehova okwa li a ningi po ishewe shike, opo e mu kwathele? Shotango, okwa li u ulike kutya ota vulu oku mu gamena. Oshitiyali, okwa li a hekeleke Elia ‘nokapepo okapu.’ Lwahugunina, Jehova okwe mu lombwele kutya opu na aantu omayuvi mboka taye mu longele nuudhiginini. Shono osha kwathele Elia nokwa tameke nziya okulonga iilonga yuupolofeti. (1 Aakwaniilwa 19:1-19) Otatu ilongo mo shike mehokololo ndino? Sho Elia a zi momalimbililo, Jehova okwa li u ungaunga naye nolukeno nosho wo nohenda. Sigo okunena Jehova oku li owala ngaashi a kala, ina lunduluka. Ohe tu sile oshimpwiyu momukalo gwa faathana.

Uuna to dhiladhila okuningila Jehova sha, shi gwanitha po. Ino yelekanitha shoka to vulu okuninga ngashingeyi, naashoka wa li ho ningi nale. Natu shi faathanithe nomumatuki: Ngele okwa kala oomwedhi dhontumba nenge oomvula ini idheula, ita ka matuka we nuupu a fa sho a li hi idheula. Opo a shune ponkatu ndji a li nale, oku na okweenda okaendanampadhi sigo i igilile ishewe. Osha faathana wo nOmukriste ngoka a li a za moshigunda. Ohi idheula pathaneko e na elalakano lya yela momadhiladhilo ge. (1 Aakorinto 9:24-27) Omolwashike itoo itulile po elalakano limwe lyopambepo ndyoka wu wete kutya oto vulu oku li adha ngashingeyi? Oshiholelwa shimwe, oto vulu okwiitulila po elalakano lyokukala pokugongala aluhe. Pula Jehova e ku kwathele wu adhe elalakano lyoye. Sho to ende to kolo pambepo, oto ka “konakona mwene, u mone, nkene Omuwa omwaanawa.” (Episalomi 34:8) Dhimbulukwa kutya kehe shimwe shoka to ningi tashi ulike kutya owu mu hole, okwe shi hokwa. Otashi vulika wu kale wu wete sha fa oshishona, ihe kuJehova oshi na ongushu. —  Lukas 21:1-4.

Jehova ina tegelele tu ninge shoka itaatu vulu

“Eladhipiko ndyoka nda kala nda tegelela”

Jehova okwa li a kwathele ngiini meme June a galukile kuye? Meme June okwa ti: ‘Onda kala nokugalikana kuJehova, tandi mu pula a kwathele ndje. Omukulukadhi gwomumwandjemati okwa li a lombwele ndje oshigongi shoka tashi ka kala moshilando shetu. Onda tokola ndi kale po esiku limwe. Onda li ndi uvite ombili shili sho ndi li ishewe pamwe naapiya yaJehova. Poshigongi shoka onda li nda mono po eladhipiko ndyoka nda kala nda tegelela. Ngashingeyi otandi longele Jehova nenyanyu ishewe. Yo onkalamwenyo yandje oyi na eityo lela. Onde shi mona kutya itandi vulu okwiitopola ko kaamwatate naamwameme, onda pumbwa lela ekwatho ndyoka taya pe ndje. Onda pandula sho ompito yokugaluka ya li ye egulukila ndje natango.’