Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

ONTOPOLWA 4

“OMUWA oye omunankondo”

“OMUWA oye omunankondo”

1, 2. Iinima iikumithi yini Elia a li a mono monkalamwenyo ye, niiningwanima iitilithi yini a mono pekololo lyondundu yaHoreb?

ELIA okwa li a mono iinima iikumithi. Okwa mono omadhilakola ngoka ge mu etele iikulya lwaali mesiku sho a li a holama. Okwa mono oluyo lwuusila nokayiga komagadhi mbyoka ya li ihaayi pu nando pethimbo lyondjala. Konima sho a galikana okwa li wo a mono omulilo gwa zi megulu. (1 Aakwaniilwa ontopolwa 17, 18) Okwa li wo a mono iinima iikumithi inee yi mona nando onale.

2 Manga a li a thikama popepi nekololo lyondundu yaHoreb okwa mono iiningwanima iikumithi. Tango okwa mono ombepo ndjoka ya li tayi pepe noonkondo notayi thitike omakutsi, molwaashoka oya li tayi pepe ya dhiginina tayi tatula oondundu nokunyanyagula omamanya. Konima yaashono, okwa landula ekakamo lyevi enenenene ndyoka lya landulwa komulilo. Sho gwa li tagu fike moshitopolwa, Elia okwa li u uvite uupyu womuyenye wago.—1 Aakwaniilwa 19:8-12.

“OMUWA okwa pitilile po”

3. Elia okwa li a mono uukwatya waKalunga wuni, nopeni tatu vulu okumona uukwatya mboka?

3 Iiningwanima ayihe mbika ya yoolokathana mbyoka Elia a li a mono oyi na omalalakano ga faathana notayi ulike kutya Jehova Kalunga oku na oonkondo oonene. Inatu pumbwa okumona iikumithalonga opo tu tseye kutya oku na uukwatya mboka, molwaashoka owi iwetikile nale. Ombiimbeli otayi tu lombwele kutya eshito otali holola ‘oonkondo dhe dhaaluhe nuukalunga we.’ (Aaroma 1:20) Dhiladhila owala kokashelu, komingungumo dhomvula, epopomo enene lyegwo lyomeya nokewangandjo enene ndyoka lyu udha oonyothi. Mbela ku wete oonkondo dhaKalunga miinima mbyoka? Nonando kunena aantu aashona ya zimina kutya Kalunga oku na shili oonkondo, aashona yowala ye na etaloko ewanawa li na ko nasha nadho. Ngele otu uvite ko uukwatya we mboka, otashi ke tu kwathela tu hedhe popepi naye. Montopolwa ndjika otatu ka konakona kombinga yoonkondo dhe oonenenene.

Uukwatya waJehova wa simanenena

4, 5. (a) Edhina lyaJehova olya pambathana ngiini noonkondo dhe? (b) Omolwashike she eleka sho Jehova a longitha ongombe yontsezi okuulika oonkondo dhe?

4 Jehova oku na oonkondo dha shiga ko. Jeremia 10:6 ota ti: “OMUWA, kaku na ngoka e ku fa; ongoye omunankondo, nedhina lyoye enene noli na oonkondo.” Ndhindhilika kutya oonkondo dhaJehova otadhi faathanithwa nedhina lye. Dhimbulukwa kutya edhina lye otali ti: “Oha ningitha.” Oshike hashi ningitha Jehova a kale kehe shoka a hala? Oshinima shimwe osho oonkondo dhe. Okuvula kwaJehova okukatuka onkatu a longe shoka a hala inaku ngambekwa. Oonkondo odhi li uukwatya we wa simanenena.

5 Molwaashoka itatu vulu naanaa okuuva ko oonkondo dhaJehova mpoka dhi thike, okwa longitha ethaneko oku tu kwathela tu dhi uve ko. Okwa longitha ongombe yontsezi okuthaneka oonkondo dhe. (Hesekiel 1:4-10) Shoka oshe eleka, molwaashoka ongombe yontsezi oyo oshimuna oshinene noshi na oonkondo. Aantu yopethimbo lyonale muPalestina kaya li naanaa haya mono iinamwenyo mbyoka yi na oonkondo. Ihe oya li ye shi oludhi lwoompugulu oontilithi ndhoka ihaadhi monika we. (Job 39:9-12) Omupangeli Omuroma, Julius okwa ti kutya oompugulu ndhoka odha li konyala dhi thike pamwe noondjamba. Okwa nyola a ti: “Odha li dhi na oonkondo nodha li dhi na ondapo shili.” Mbela ito ka kala wu wete wu li omushona nowaa na oonkondo ngele owa thikama pooha dhoshinamwenyo shoka?

6. Omolwashike Jehova oye awike ti ithanwa “Omunankondoadhihe”?

6 Omuntu omushona unene noke na oonkondo moku mu yelekanitha naJehova Kalunga omunankondo. Iigwana iinankondo, kuye iipuupuka moshiviha ya fa ontsi yowala. (Jesaja 40:15) Jehova ina fa nando oshishitwa shimwe, oonkondo dhe inadhi ngambekwa nomolwaashoka oye awike ti ithanwa “Omunankondoadhihe.” * (Ehololo 15:3) Jehova oku na ‘oonkondo oonenenene nodha kolelela.’ (Jesaja 40:26) Oye onzo yoonkondo noku na omatha. Ini inekela oonkondo tadhi mu zile palwe pwi ili, molwaashoka “oye Kalunga omunankondo.” (Episalomi 62:11) Jehova ohu ulike oonkondo dhe okupitila moshike?

Nkene Jehova ha longitha oonkondo dhe

7. Ombepo ondjapuki yaJehova oshike, niitya yomelaka lyopetameko mbyoka ya longithwa mOmbiimbeli otayi gandja edhiladhilo lini?

7 Jehova oha gandja ombepo ye ondjapuki, ihe ihayi pu po nando. Oyi li oonkondo dhe tadhi longo. Oonkondo ndhika otadhi popiwa dhi li ‘ombepo yaKalunga’ muGenesis 1:2. Oshitya shopetameko shOshihebeli noshOshigreka shoka sha tolokwa “ombepo ondjapuki” ohashi vulu wo okutolokwa “ombepo ndjoka hayi pepe,” “omufudho” nosho wo “omuku.” Aanyoli yomambwiitya otaya ti kutya oshitya shopetameko otashi gandja edhiladhilo lyoonkondo tadhi longo ihaadhi monika. Ngaashi owala ihaatu mono ombepo ndjoka hayi pepe, nombepo ondjapuki yaKalunga ihatu yi mono nomeho getu, ihe iilonga yawo oyolela nohatu yi mono.

8. MOmbiimbeli, ombepo ondjapuki yaKalunga otayi faathanithwa nashike, nomolwashike omafaathanitho ngoka tago opalele?

8 Ombepo ondjapuki yaKalunga ohayi longo momikalo dhi ili nodhi ili. Jehova ohe yi longitha okugwanitha po elalakano ndyoka e na momadhiladhilo ge. MOmbiimbeli, ombepo yaKalunga oya popiwa yi li ‘omunwe’ gwe, ‘oshikaha she shoonkondo’ nenge ‘okwooko kwe kwa taganana.’ (Lukas 11:20 KB; Deuteronomium 5:15) Ngaashi owala omuntu ha longitha iikaha ye iilonga yi ili noyi ili mbyoka tayi pula oonkondo odhindji nuunkulungu wontumba, Kalunga osho wo ha vulu okulongitha ombepo ye a gwanithe po omalalakano ge. Okwe yi longitha mokushita iinima ngaashi, okapambu okashona hoka haki ithanwa oatoma nomokutopola omeya gEfuta Etiligane naasho a kwathele Aakriste yomethelemumvo lyotango ya popye omalaka omakwiilongo.

9. Oonkondopangelo dhaJehova oonene dhi thike peni?

9 E li Omunamapangelo agehe, Jehova oha longitha oonkondo dhe okupangela iishitwa ye. Dhiladhila ando wu li omupangeli gwiishitwa iinandunge omamiliyona lwomamiliyona mbyoka ya halelela okuvulika kiipango yoye. Jehova oku na oonkondopangelo dha tya ngaaka. Olundji mOmanyolo aapiya ye otaya faathanithwa netangakwiita. (Eksodus 7:4, KB) Aantu kaye na oonkondo dhi thike pwaandhoka dhaayengeli. Sho aakwiita Aayassur ya li ya ponokele oshigwana shaKalunga, omuyengeli gumwe awike okwa li a dhipaga aakwiita Aayassur 185- 000 muusiku wumwe awuke. (2 Aakwaniilwa 19:35) Aayengeli yaKalunga “oofule naanankondo.”—Episalomi 103:19, 20.

10. (a) Omolwashike Omunankondoadhihe ti ithanwa Jehova gwomatanga gaakwiita? (b) Olye oshishitwa oshinankondo miishitwa ayihe yaJehova?

10 Aayengeli oye li yangapi? Omupolofeti Daniel okwa li a mono emoniko megulu lyiishitwa yopambepo yi vulithe omamiliyona 100 ya thikama koshipangelapundi shaJehova, ihe kapu na shoka tashi ulike kutya okwa mono aayengeli ayehe mboka Jehova a shita. (Daniel 7:10) Onkee ano, aayengeli otashi vulika ye li omamiliyona omathele ogendji. Nomolwaashono Kalunga hi ithanwa Jehova gwomatanga gaakwiita. Edhinasimaneko ndyoka otali mu holola kutya oku li Ondjayi yiita yetangakwiita enenenene lyaayengeli aanankondo yu unganekwa nawa. Okwa tula po Omwana epona, “omutango gwiishitwa ayihe,” a kale omupangeli gwiishitwa ayihe yopambepo. (Aakolossa 1:15) Jesus e li omuyengeli omukuluntu kaayengeli ayehe aaserafi naakeerubi oye oshishitwa oshinankondo kiishitwa ayihe yaJehova.

11, 12. (a) Oohapu dhaKalunga odhi na oonkondo okuninga shike? (b) Jesus oku ulike ngiini kutya Jehova oku na oonkondo oonenenene?

11 Jehova oha longitha natango oonkondo dhe momukalo gulwe. Aahebeli 4:12 otaya ti: “Oohapu dhaKalunga odhi na omwenyo nodhi na oonkondo.” Mbela owa mona kutya oohapu dhaKalunga nenge etumwalaka lya nwethwa mo kombepo ondjapuki ndyoka ngashingeyi tali adhika mOmbiimbeli oli na oonkondo oonenenene? Otali vulu oku tu nkondopaleka, okutunga eitaalo lyetu noku tu kwathela tu ninge omalunduluko omanene monkalamwenyo yetu. Omuyapostoli Paulus okwa londodha ooitaali ooyakwawo yaaha kuthe ombinga meihumbato lya nyata. Okwa gwedha ko a ti: “Yamwe yomune osho mwa li mwa tya ngaaka.” (1 Aakorinto 6:9-11) Eeno, oonkondo ‘dhoohapu dhaKalunga’ odha longa muyo nodhe ya kwathela ya ninge omalunduluko.

12 Oonkondo dhaJehova oonenenene nongele te dhi longitha kapu na shoka tashi vulu oku mu ya moshipala. Jesus okwa ti: “Kalunga iha nyengwa kusha.” (Mateus 19:26) Jehova oha longitha oonkondo dhe okugwanitha po omalalakano geni?

Jehova oha longitha oonkondo dhe metsokumwe nelalakano lye

13, 14. (a) Omolwashike tatu vulu okutya Jehova ke shi owala onzo yoonkondo dha ntuupekwa? (b) Jehova oha longitha oonkondo dhe momikalo dhini?

13 Ombepo yaJehova kayi shi oonkondo dhowala, na Jehova ke shi onzo yoonkondo dha ntuupekwa nenge onzo yowala yoonkondo. Ihe oku li omuntu ngoka ha vulu okupangela oonkondo dhe. Oshike hashi mu inyengitha e dhi longithe?

14 Ngaashi tatu ke shi mona, Kalunga oha longitha oonkondo dhe okushita, okuhanagula, okugamena, okuningulula iinima nokuninga kehe shimwe shoka tashi opalele omalalakano ge ga gwanenena. (Jesaja 46:10) Omathimbo gamwe Jehova oha longitha oonkondo dhe okuholola omaukwatya ge ga simana nomithikampango dhe. Komeho gaayihe, oha longitha oonkondo dhe okugwanitha po ehalo lye, okusimanekitha uunamapangelo we nokuyapulitha edhina lye eyapuki okupitila mUukwaniilwa wopaMesiasa. Kapu na sha nando tashi vulu okuya moshipala elalakano ndika.

15. Ongiini Jehova hu ulukile aapiya ye oonkondo dhe naashika osha li shu ulikwa ngiini moshinima shaElia?

15 Jehova oha longitha wo oonkondo dhe omolwuuwanawa wetu pauhandimwe. Tala shoka Ondjalulo ontiyali 16:9 tayi ti: “OMUWA ota tonatele uuyuni auhe, a nkondopaleke mboka ye na omitima dhe mu inekela.” Oshiholelwa shimwe, oshimoniwa shaElia ngoka a popiwa petameko. Omolwashike Jehova a li e mu ulukile oonkondo dhe momukalo omukumithi ngawo? Omukwaniilwakiintu omukolokoshi Isebel okwa li a gana kutya Elia oku na okudhipagwa. Elia okwa fadhuka po e ta yi ontuku a ka hupithe omwenyo gwe. Okwa li u uvite ezaza, a tila nokwa teka omukumo nokwa li e wete iilonga ye yuudhiginini ya fa yosima. Opo Jehova a hekeleke Elia ngoka a li muupyakadhi, okwe mu dhimbulukitha oonkondo dhe. Ombepo, ekakamo lyevi nomulilo oya li yu ulike kutya Omuntu omunankondonkondo meshito alihe okwa li pamwe naElia. Ka li e na okutila Isebel oshoka Kalunga Omunankondoadhihe okwa li pamwe naye.—1 Aakwaniilwa 19:1-12. *

16. Omolwashike tashi hekeleke okutedhatedha kombinga yoonkondo dhaJehova?

16 Nonando Jehova iha longo iikumithalonga kunena, oku li ngaashi a li pethimbo lyaElia. (1 Aakorinto 13:8) Nokunena okwa halelela okulongitha oonkondo dhe okukwathela mboka ye mu hole. Odhoshili kutya oha kala mehala lyopombandambanda moka hamu kala iishitwa yopambepo, ihe ke li kokule natse. Oonkondo dhe inadhi ngambekwa, onkee ano, oshinano shoka shi li pokati ketu naye itashi mu imbi sha. Pehala lyaashoka, “OMUWA oku li popepi naayehe mboka taye mu ithana.” (Episalomi 145:18) Oshikando shimwe sho Daniel a li a pula megalikano Jehova e mu kwathele, omuyengeli okwa li e mu holokele manga inaa mana okugalikana nokuli. (Daniel 9:20-23) Kapu na sha tashi vulu okwiimba Jehova a kwathele noku nkondopaleke mboka ye mu hole.—Episalomi 118:6.

Hedha popepi naKalunga omunankondo

17. Omeityo lini tu na okukala twa tila oonkondo dhaJehova, ihe uumbanda wuni kaadhi na oku tu etela?

17 Mbela otu na okutila Kalunga omolwoonkondo dhe? Eyamukulo oli na okukala eeno nosho wo aawe. Otatu vulu okutya eeno molwaashoka uukwatya mbuka owe tu pa etompelo lya kola lyokukala netilokalunga netilosimaneko lyomuule ndyoka twa kundathana paufupi montopolwa ya tetekele. Ombiimbeli otayi tu lombwele kutya etilo ndyoka olyo “ekota lyuunongo.” (Episalomi 111:10) Ihe otatu vulu wo okuyamukula kutya aawe, molwaashoka nonando Kalunga omunankondo katu na okukala tu na uumbanda woku mu tila nenge twa sa ohoni okuhedha popepi naye.

18. (a) Omolwashike aantu oyendji inaayi inekela mboka ye na oonkondopangelo? (b) Otu shi shi ngiini kutya oonkondo dhaJehova ihadhi vulu oku mu yona?

18 Omunandjokonona Omwiingilisa gwedhina Lord Acton mo 1887 okwa nyola a ti: “Oonkondopangelo ohadhi yono aantu, nongele omuntu oku dhi na odhindji ohadhi mu yono thiluthilu.” Oohapu dhe ohadhi endululwa olundji molwaashoka aantu oyendji oye wete lela kutya odhoshili. Aantu inaaya gwanenena ohaya longitha nayi oonkondopangelo, ngaashi hashi popiwa olundji mondjokonona. (Omuuvithi 4:1; 8:9) Shika osha ningitha oyendji ya kale inaayi inekela mboka ye na oonkondopangelo noya kale ihaaya vulika kuyo. Mbela oonkondo oonene ndhoka Jehova e na, odhe mu yona momukalo gwontumba? Hasho nando! Jehova omuyapuki noiha vulu okuyonwa kusha, ngaashi twe shi mono. Ye ina fa aalumentu naakiintu inaaya gwanenena mboka ye na oonkondopangelo muuyuni mbuka wa yonuka. Ina longitha nando onale oonkondo dhe nayi noke na siku e ke shi ninge.

19, 20. (a) Jehova oonkondo dhe ohe dhi longitha pamwe nuukwatya wuni, nomolwashike tashi hekeleke? (b) Eipangelomwene lyaJehova oto li yelitha ngiini, nomolwashike lihokitha kungoye?

19 Dhimbulukwa kutya oonkondo hadho owala uukwatya waJehova. Otatu ki ilonga natango kombinga yuuyuuki we, uunongo nohole ye. Jehova oha tifuka noha dhiladhila nawa ngele ta longitha uukwatya we mboka. Onkee ano, katu na okudhiladhila kutya oha longitha owala uukwatya wumwe awuke poshikando. Mepingathano naashoka, otatu ke shi mona moontopolwa tadhi landula kutya oha longitha aluhe oonkondo dhe metsokumwe nuuyuki we, uunongo nohole ye. Uukwatya wulwe mboka Kalunga e na owo eipangelomwene, uukwatya mboka aapangeli yuuyuni kaaye na.

20 Dhiladhila ando wa tsakaneka omulumentu omunene ye omule nomunankondo nowe mu tila. Ihe konima yethimbo oto mono kutya omunambili. Okwi ilongekidha noku na ehalo okulongitha oonkondo dhe okukwathela nokugamena aantu, unene tuu mboka kaaye na omupopili noitaaya vulu okwiigamena. Iha longitha nayi oonkondo dhe. Uuna ta lundilwa oha kala a ngungumana, a gundjila noku na olukeno. Otashi vulika wi ipule ngele oto ka kala ngaa wu na ombili neipangelomwene we mu fa ando owa li wu na oonkondo ngaashi ye. Sho to ende noku mu tseya, mbela ito ka kala wa hala okuhedha kuye? Otu na omatompelo ogendji noonkondo gokuhedha popepi naJehova Omunankondoadhihe. Enyolo hoka kwa kankamena oshipalanyolo shontopolwa ndjika otali ti: ‘OMUWA iha geye mbala, ihe oye omunankondo.’ (Nahum 1:3) Jehova ihe endelele okulongitha oonkondo dhe, kutya nduno aantu onaya kale aakolokoshi. Iha geye mbala noku li omunalukeno. Okwe shi ulika kutya iha “geye mbala,” nonando oyendji ohaye mu hindi.—Episalomi 78:37-41.

21. Omolwashike Jehova ihaa thiminike aantu ya longe ehalo lye, notashi tu longo shike kombinga ye?

21 Natu tale omukalo moka Jehova ha longitha eipangelomwene. Ando owa li wu na oonkondo inaadhi ngambekwa, mbela ando oto ka thiminika aantu ya ninge shoka wa hala? Jehova oku na oonkondo, ihe iha thiminike aantu ye mu longele. Nonando otatu ka mona owala omwenyo gwaaluhe ngele tatu mu longele, ihe tu thiminike tu shi ninge. Pehala lyaashono, okwa pa kehe gumwe emanguluko lyokuninga omatokolo. Okwe tu londodha shi na ko nasha niilanduliko iiwinayi ngele twa ningi ehogololo lya puka nokwe tu lombwela ondjambi ndjoka tatu ka mona ngele twa ningi ehogololo li li pandunge. Ihe ehogololo okwe li ethela miikaha yetu. (Deuteronomium 30:19, 20) Iha hokwa iilonga mbyoka ta longelwa kethiminiko nenge molwaashoka omuntu a tila oonkondo dhe oonkumithi. Okwa hala mboka taye mu longele ye shi ninge nehalo ewanawa molwaashoka ye mu hole.—2 Aakorinto 9:7.

22, 23. (a) Oshike tashi ulike kutya Jehova oha nyanyukilwa okupa yalwe oonkondopangelo? (b) Oshike tatu ki ilonga montopolwa tayi landula?

22 Natu tale etompelo lyahugunina kutya omolwashike kaatu na okutila Kalunga Omunankondoadhihe. Aantu mboka ye na oonkondopangelo ohaya kala ye na uumbanda okupangela pamwe nayalwe. Ihe Jehova oha nyanyukilwa okupa aapiya ye yamwe aadhiginini oonkondopangelo dhe eleka, ngaashi e dhi pa Omwana. (Mateus 28:18) Jehova oha pe wo aapiya ye oonkondopangelo momukalo gulwe. Ombiimbeli otayi yelitha tayi ti: “Uunene owoye noonkondo odhoye, eadhimo nesimano nuuyelele owoye, oshoka iinima ayihe oyoye megulu nokombanda yevi. . . . Moshikaha shoye omu na oonkondo nelelo, oto vulu okunenepeka nokukoleka omuntu.”—1 Ondjalulo 29:11, 12.

23 Eeno, Jehova ota ka kala a nyanyukwa oku ku pa oonkondo. Mboka ya hala oku mu longela ohe ya pe ‘oonkondo ndhoka kaadhi li muyo.’ (2 Aakorinto 4:7) Mbela ino hala okuhedha popepi naKalunga omunankondoadhihe ngoka ha longitha oonkondo dhe momukalo gwombili notagu wilikwa komakotampango ge? Montopolwa tayi landula otatu ka tala nkene ha longitha oonkondo dhe okushita iinima.

^ okat. 6 Oshitya shOshigreka sha tolokwa “Omunankondoadhihe” otashi ti lelalela “Omupangeli gwaayihe nenge Omuntu ngoka e na oonkondo odhindji.”

^ okat. 15 Ombiimbeli otayi popi kutya ‘OMUWA ka li mo mombepo, mekakamo nomomulilo.’ Jehova aapiya ye ihaye mu galikana okupitila miinima mbyoka ya shitwa ngaashi aalongeli yiikalunga haya ningi. Ye omunenenene noita vulu okufaathanithwa niinima mbyoka a shita.—1 Aakwaniilwa 8:27.