Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

ONTOPOLWA 6

Nkene tatu vulu okuhogolola omainyanyudho pandunge

Nkene tatu vulu okuhogolola omainyanyudho pandunge

“Longeni ayihe nokusimanekitha Kalunga.” — 1 AAKORINTO 10:31.

1, 2. Omolwashike tu na okukala twa kotoka, uuna tatu hogolola omainyanyudho?

NATU tye nduno owu li pokulya oshiyimati, e to mono kutya nani ombinga yasho yimwe oyo ola. Oto ka ninga po shike? Mbela oto ke shi lya po owala? Oto ke shi ekelahi? Nenge oto ke yi teta ko, e to li po ndjoka yi li nawa?

2 Omainyanyudho otaga vulu okuyelekanithwa noshiyimati shoka. Gamwe otashi vulika ga kale ge li nawa, ihe ombinga yago oyindji oyo ola, molwaashoka oya kwatela mo omilalo, elongithonkondo nenge iinima yi na ko nasha noompwidhuli. Mbela uuna to hogolola omainyanyudho, oho ti: “Ehogololo oli li miikaha yandje. Otandi vulu okuhogolola kehe omainyanyudho ngoka nda hala”? Nenge oho ti: “Omainyanyudho agehe omawinayi”? Nenge oho hogolola nuukeka omainyanyudho goye, e to nyanyukilwa ngoka omawanawa nokuyanda ngoka omawinayi?

3. Uuna tatu hogolola omainyanyudho, otu na okudhiladhila kushike?

3 Atuheni otwa pumbwa omainyanyudho gontumba, notwa hala oku ga hogolola pandunge. Otwa pumbwa okwiipula kutya omainyanyudho ngoka tatu hogolola, otaga ka guma ngiini okulongela kwetu Jehova.

“LONGENI AYIHE NOKUSIMANEKITHA KALUNGA”

4. Ekotampango limwe lini lyopaMbiimbeli tali vulu oku tu kwathela tu hogolole omainyanyudho?

4 Sho twi iyapulile Jehova, otwe mu uvanekele kutya otatu ke mu longela onkalamwenyo yetu ayihe. (Lesha Omuuvithi 5:4.) Otwa uvaneka kutya otatu ka ‘longa ayihe nokusimanekitha Kalunga.’ (1 Aakorinto 10:31) Shoka otashi ti kutya ohatu kala metsokumwe neiyapulo lyetu nokuli nonando otatu vululukwa nenge tatu nyanyukilwa omainyanyudho gontumba, ihe kashi shi owala uuna tu li pokugongala nenge tatu uvitha.

5. Jehova otu na oku mu longela ngiini?

5 Ashihe shoka tatu ningi monkalamwenyo, osha pambathana nokulongela kwetu Jehova. Shoka Paulus okwe shi yelitha, sho a ti: “Igandjeni ne yene kuKalunga eyambo li na omwenyo, mu kale mwe mu iyapulila, ne mu kale mwe mu opalela.” (Aaroma 12:1) Jesus okwa ti: “Hola Omuwa Kalunga koye komutima gwoye aguhe nokomwenyo gwoye aguhe nokomadhiladhilo goye agehe nonoonkondo dhoye adhihe.” (Markus 12:30) Otwa hala aluhe okupa Jehova shoka oshiwanaweelela. MuIsraeli shonale, uuna aantu taya yambele Jehova oshinamwenyo, oya li ya tegelelwa ya gandje shoka shaa na oshipo. Ngele oya gandja shoka kaashi li nawa, eyambo ndyoka Kalunga ka li he li taamba ko. (Levitikus 22:18-20) Momukalo gwa faathana, Jehova naye ota vulu okukala inaa taamba ko oku mu longela kwetu. Ngiini?

6, 7. Ongiini omainyanyudho getu taga vulu okuguma okulongela kwetu Jehova?

6 Jehova okwe tu lombwela a ti: “Omu na okukala aayapuki, oshoka ongame omuyapuki.” (1 Petrus 1:14-16; 2 Petrus 3:11) Jehova ota ka taamba ko owala oku mu longela kwetu, ngele okwa yapuka nenge kwa yogoka. (Deuteronomium 15:21) Oku mu longela kwetu itaku ka kala kwa yogoka, ngele ohatu ningi iinima mbyoka Jehova e tonde, ngaashi iinima mbyoka ya nika omilalo, elongithonkondo nenge ya kwatathana noompwidhuli. (Aaroma 6:12-14; 8:13) Ihe otashi ka yemateka wo Jehova, ngele otwa etha tu nyanyukilwe iinima mbyoka. Shika otashi vulu okunyateka okulongela kwetu Jehova nokukala inee ku hokwa. Otashi vulu wo okuyona po ekwatathano lyetu naye.

7 Ongiini tatu vulu okuhogolola omainyanyudho getu pandunge? Omakotampango geni tage ke tu kwathela tu mone kutya omainyanyudho geni ga hokiwa kuJehova naangoka inaa hokwa?

TONDA SHOKA OSHIWINAYI

8, 9. Omainyanyudho geni hatu yanda? Nomolwashike?

8 Kunena, omainyanyudho ongoye owala to ti opuwo. Gamwe gomugo otaga vulu okunyanyukilwa kAakriste, ihe ogendji itaya vulu oku ga nyanyukilwa. Tango, natu ka tale kutya omainyanyudho geni twa pumbwa okuyanda.

9 Oofilima odhindji, omapandja gokointaneta, oopolohalama dhokotiivii, omaudhano guuvidio noomusika odhindji, oya kwatela mo omilalo, elongithonkondo niinima yi na ko nasha noompwidhuli. Olundji iinima iiwinayi ohayi ulikwa momukalo ngoka itaayi monika ya fa inaayi nika oshiponga. Ihe Aakriste ohaya yanda omainyanyudho ngoka kaage li metsokumwe nomithikampango dhaJehova dhuuyuuki. (Iilonga 15:28, 29; 1 Aakorinto 6:9, 10) Uuna tatu ga yanda, ohatu ulukile Jehova kutya otu tonde shoka oshiwinayi. — Episalomi 34:14; Aaroma 12:9.

10. Ngele otwa hogolola omainyanyudho omawinayi, otashi ke tu etela iizemo yini?

10 Yamwe ohaya kala ye uvite kutya inashi puka okunyanyukilwa omainyanyudho ngoka ga kwatela mo elongithonkondo, omilalo nosho wo iinima yi na ko nasha noompwidhuli. Ohaya dhiladhila taya ti: ‘Uupyakadhi washo owu li peni? Kandi na siku ndi ka ninge iinima ya tya ngeyi.’ Ngele osho hatu dhiladhila ngawo, otatu ifundjaleke. Ombiimbeli otayi ti: “Omwenyo ogwo omunamakoto kombanda yiinima ayihe, nokagu shi kwaaludhwa.” (Jeremia 17:9) Ngele ohatu nyanyukilwa iinima mbyoka inaayi hokiwa kuJehova, ongiini tatu vulu okutya otu tonde iinima mbyoka? Ngele otwa kala hatu yi nyanyukilwa, otatu ka tameka oku yi tala ko yi li nawa. Mokweendela ko kwethimbo, eiyuvo lyetu otali ka nkundipala noitali ke tu londodha we, uuna tu li pokuninga etokolo lya puka. — Episalomi 119:70; 1 Timoteus 4:1, 2.

11. Ongiini Aagalati 6:7 tayi vulu oku tu kwathela tu hogolole omainyanyudho?

11 Oohapu dhaKalunga otadhi tu lombwele tadhi ti: “Shono omuntu te shi kunu, osho wo ta ka teya.” (Aagalati 6:7) Odhoshili kutya ngele otwa etha tu nyanyukilwe iinima iiwinayi, mokweendela ko kwethimbo, otatu ke yi ninga. Pashiholelwa, yamwe oya ya moluhondelo, molwaashoka ya nwethwa mo komainyanyudho ngoka ga kwatela mo omilalo. Elago enene, Jehova ohe tu pe ekwatho ndyoka twa pumbwa, tu hogolole omainyanyudho getu pandunge.

LONGITHA OMAKOTAMPANGO GOMBIIMBELI, UUNA TO NINGI OMATOKOLO

12. Oshike tashi ke tu kwathela tu ninge omatokolo gopandunge, uuna tatu hogolola omainyanyudho?

12 Omainyanyudho gamwe ogi iwetikile kutya inaga hokiwa kuJehova, notu shi kutya otu na oku ga yanda. Ihe ongiini kombinga yaangoka kaagi iwetikile? Jehova ine tu tulila po omusholondondo gwoompango dhaashoka tatu vulu okutala, okupulakena nenge okulesha. Pehala lyaashono, okwa hala tu longithe eiyuvo lyetu ndyoka lya dheulwa kOmbiimbeli. (Lesha Aagalati 6:5.) Jehova okwe tu pa omakotampango ngoka hage tu longo nkene ha tala ko iinima. Omakotampango ngoka, ohaga kwathele mokudheula eiyuvo lyetu. Ohage tu kwathele tu tseye kutya ‘Jehova okwa hala tu ninge shike,’ opo tu vule okuninga omatokolo ngoka tage mu nyanyudha. — Aaefeso 5:17.

Omakotampango gOmbiimbeli ohage tu kwathele tu hogolole nawa omainyanyudho

13. Omolwashike Aakriste haya hogolola omainyanyudho ga yoolokathana? Ihe ayehe oye na okukaleka shike momadhiladhilo?

13 Olundji, Aakriste ihaya hogolola omainyanyudho ga faathana. Omolwashike? Omolwaashoka atuheni otu hole iinima ya yoolokathana. Shimwe ishewe, omuntu gumwe ota vulu okukala a taamba ko oshinima shontumba, ihe gulwe ine shi taamba ko. Nonando ongawo, Aakriste ayehe oye na okuwilikwa komakotampango gOmbiimbeli, opo ya ninge omatokolo ge li pandunge. (Aafilippi 1:9) Shika otashi ke tu kwathela tu hogolole omainyanyudho ngoka ga taambiwa ko kuKalunga. — Episalomi 119:11, 129; 1 Petrus 2:16.

14. (a) Oshike sha simana tu na okutala kusho, ngele tashi ya pokulongitha ethimbo lyetu? (b) Omayele geni Paulus a pa Aakriste?

14 Oshinima shimwe tu na okutala kusho, ethimbo lyetu ndyoka hatu longitha momainyanyudho. Shika otashi vulu okuulika kutya omainyanyudho oga simana shi thike peni kutse. Tu li Aakriste, okulongela kwetu Jehova, okwo oshinima sha simanenena kutse. (Lesha Mateus 6:33.) Ihe otashi vulika tu longithe ethimbo lyetu olindji momainyanyudho, noinaatu shi nongela. Paulus okwa ladhipike Aakriste a ti: “Ikonakoneni ano nawa, nkene mu na okukala. Inamu kala ngashika omagoya, kaleni ngaashi aanandunge. Longitheni nawa ethimbo kehe mu li na.” (Aaefeso 5:15, 16) Onkee ano, otwa pumbwa okwiitulila po ongamba shi na ko nasha nethimbo ndyoka hatu longitha momainyanyudho. Aluhe otu na wo okushilipaleka kutya okulongela kwetu Kalunga, okwo twa pititha komeho monkalamwenyo yetu. — Aafilippi 1:10.

15. Ohatu ikaleke kokule ngiini nomainyanyudho ngoka tu wete kutya otaga vulu okutula ekwatathano lyetu naJehova moshiponga?

15 Osha yela kutya otu na okuyanda omainyanyudho ngoka inaaga taambiwa ko kuJehova. Ihe ongiini kombinga yomainyanyudho ngoka tashi vulika ge tu limbilika? Mbela otu na natango okukala twe ga kotokela? Dhiladhila kwaashika: Ngele oto ende mondjila yi li kondundu, mbela oto ka enda kooha? Aawe. Ngele owu na ko nasha nomwenyo gwoye, owu na okwiikaleka kokule noshiponga. Shoka osha faathana nomainyanyudho ngoka hatu hogolola. Oohapu dhaKalunga otadhi tu lombwele tadhi ti: “Oompadhi dhoye dhi kaleka kokule nuuwinayi.” (Omayeletumbulo 4:25-27) Onkee ano, ihatu yanda owala omainyanyudho ngoka tu shi kutya oga puka, ihe naangoka wo tatu fekele kutya kage shi omawanawa kutse notashi vulika ga tule ekwatathano lyetu naJehova moshiponga.

OKUKALA NETALOKO LYA FA LYAJEHOVA

16. (a) Iinima yimwe yini Jehova e tonde? (b) Ohatu ulike ngiini kutya otu tonde shoka Jehova e tonde?

16 Omupisalomi okwa nyola a ti: “Omuwa oku hole mboka haa tondo uuwinayi.” (Episalomi 97:10) Ombiimbeli otayi tu longo nkene Jehova ha dhiladhila nankene ha kala e uvite. Ipula kutya shoka wi ilongo otashi vulu ngiini oku ku kwathela, wu kale ho tala ko iinima ngaashi Jehova. Pashiholelwa, otwi ilonga kutya Jehova oku tonde “elaka lyiifundja, iikaha tayi tilehi ombinzi yaa na ondjo, omutima tagu dhiladhila omatedho giiponga, oompadhi tadhi endelele okuya kuuwinayi.” (Omayeletumbulo 6:16-19) Otwi ilonga wo kutya otu na okuyanda iinima ngaashi ‘uuholume, iimenka, uumpulile, efupa, okugeelathana, uukodhi, uunkolwi, uufukedhi niinima iikwawo ya fa mbika.’ (Aagalati 5:19-21) Mbela owu wete nkene omakotampango ngaka gopaMbiimbeli taga vulu oku ku kwathela wu hogolole omainyanyudho goye? Otwa hala okulandula omithikampango dhaJehova mukehe shimwe tatu ningi, kutya nduno otu li nayalwe nenge otu li otse atuke. (2 Aakorinto 3:18) Odhoshili kutya shoka hatu hogolola, uuna tu li otse atuke, olundji osho hashi ulike kutya tse aantu lela ya tya ngiini. — Episalomi 11:4; 16:8.

17. Manga inaatu hogolola omainyanyudho, omapulo geni tu na okwiipula?

17 Uuna to hogolola omainyanyudho, ipula to ti: ‘Omainyanyudho ngaka otaga ka guma ngiini ekwatathano lyandje naJehova? Otaga ka guma ngiini eiyuvo lyandje?’ Natu ka kundathaneni omakotampango galwe, ngoka taga vulu oku tu kwathela, uuna tatu hogolola omainyanyudho.

18, 19. (a) Omayele geni Paulus a pa Aakriste? (b) Omakotampango geni tage ke tu kwathela, ngele tashi ya pokuhogolola omainyanyudho?

18 Uuna tatu hogolola omainyanyudho, ohatu hogolola shoka tashi yi momadhiladhilo getu. Omuyapostoli Paulus okwa nyola a ti: “Kaleni nokudhiladhila iinima mbyoka iiwanawa noya gwana okusimanekwa: iinima mbyoka yoshili yo opala, yu uka, ya yogoka noyi na epopilo ewanawa.” (Aafilippi 4:8) Ngele momadhiladhilo getu otwa ethele mo iinima mbyoka, otatu vulu okutya: “Omuwa, . . . taamba oohapu nomadhiladhilo gandje!” — Episalomi 19:14.

19 Ipula to ti: ‘Oshike handi ethele momadhiladhilo gandje? Konima ngele nda tala omuvi nenge opolohalama yontumba, mbela ohandi kala ndi na omadhiladhilo omawanawa nonda pepelelwa? Mbela ohandi kala ndi uvite ombili nondi na eiyuvo lya yela? (Aaefeso 5:5; 1 Timoteus 1:5, 19) Mbela ohandi kala ndi uvite nda manguluka okugalikana kuJehova? Nenge ohandi kala ndi uvite nayi? Mbela omainyanyudho ngoka oga ningitha ndje ndi dhiladhile kombinga yelongithonkondo nenge yiinima inaayi yogoka? (Mateus 12:33; Markus 7:20-23) Mbela omainyanyudho ngoka handi hogolola, ohaga ningitha ndje ndi kale nda “faathana nonkalo yuuyuni mbuka”?’ (Aaroma 12:2) Omayamukulo getu ge li paushili komapulo ngoka, otage ke tu kwathela tu mone kutya oshike tu na okuninga, opo tu tsikile okukala nekwatathano lya kola naJehova. Otwa hala okugalikana ngaashi omupisalomi ngoka a ti: “Keelela ndje, ndaa hokwe iinima yaa na oshilonga.” * — Episalomi 119:37.

OMATOKOLO GETU OHAGA GUMU YALWE

20, 21. Omolwashike tu na okudhiladhila komaiyuvo gayalwe, uuna tatu hogolola omainyanyudho?

20 Ekotampango lilwe ndyoka tu na okukaleka momadhiladhilo, olyo ndyoka tali ti: “Aantu yamwe otaa dhiladhila kutya oya pitikwa okuninga shaa shoka ye shi hala. Eeno osho, ihe haayihe iiwanawa. Ayihe otayi vulika okuningwa, ihe haayihe tayi kwatha. Inaku kala nando omuntu ta longo owala shoka she mu opalela, ihe na tale wo shoka tashi opalele mukwawo.” (1 Aakorinto 10:23, 24) Nonando otwa manguluka okuninga oshinima shontumba, itashi ti kutya otu na oku shi ninga. Otu na okudhiladhila nawa nkene omatokolo getu taga ka guma aamwatate naamwameme.

21 Aantu kaye na omaiyuvo ga faathana. Pashiholelwa, eiyuvo lyoye otali vulu oku ku pitika wu tale opolohalama yontumba kotiivii. Ihe otashi vulika wu mone kutya opolohalama ndjoka ohayi piyaganeke omaiyuvo gomumwatate nenge gomumwameme gwontumba. Oto ka ninga po shike? Nonando owu na uuthemba woku yi tala, oto vulu okutokola kuu yi tale. Omolwashike? Omolwaashoka ino hala ‘okuyona kumukweni’ nenge nokuli “kuKristus.” (1 Aakorinto 8:12) Inatu hala tu ninge oshinima shontumba shoka tashi pundukitha Omukriste omukwetu. — Aaroma 14:1; 15:1; 1 Aakorinto 10:32.

22. Otatu ka ulika ngiini kutya otu na ondjele, ngele tashi ya pomainyanyudho ngoka haga hogololwa kuyalwe?

22 Ongiini ngele eiyuvo lyoye ihali ku pitike wu tale, wu leshe nenge wu ninge sha shoka gulwe e shi tala ko kutya inashi puka? Molwaashoka owu hole omumwaho nowe mu simaneka, ito ke mu thiminika a kale e na etaloko lya fa lyoye. Pashiholelwa, omuntu ngoka ta hingi ohauto, oha kala e shi shi kutya yalwe otaya vulu okuhingilila nenge okuhinga kashona shi vulithe puye, ihe oye li ngaa natango aahingi ye li nawa. Momukalo gwa faathana, ngoye nomumwaho otashi vulika mu kale tamu landula omakotampango gOmbiimbeli, ihe omataloko geni otashi vulika ga kale ga yooloka kashona kombinga yokuhogolola omainyanyudho ngoka taga opalele. — Omuuvithi 7:16; Aafilippi 4:5.

23. Oshike tashi ke tu kwathela tu hogolole nawa omainyanyudho getu?

23 Oshike tashi ke tu kwathela tu hogolole nawa omainyanyudho? Ngele ohatu longitha eiyuvo lyetu, ndyoka lya dheulwa komakotampango gOmbiimbeli notu na ko nasha lela naamwatate naamwameme, otatu ka hogolola nawa omainyanyudho getu. Shoka otashi ke tu kaleka twa nyanyukwa, oshoka otu shi kutya otatu longo “ayihe nokusimanekitha Kalunga.”

^ okat. 19 Opu na omakotampango galwe ngoka taga vulu oku tu kwathela, uuna tatu hogolola omainyanyudho, ngaashi ndyoka li li mOmayeletumbulo 3:31; 13:20; mAaefeso 5:3, 4; nomAakolossa 3:5, 8, 20.