Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

ONTOPOLWA 15

Kala ho longo iilonga yoye nenyanyu

Kala ho longo iilonga yoye nenyanyu

‘Omuntu kehe na nyanyukilwe iilonga ye yuudhiginini ayihe.’ — OMUUVITHI 3:13, yelekanitha NW.

1-3. (a) Aantu oyendji ohaya kala yu uvitile ngiini iilonga yawo? (b) Omapulo geni tatu ka kundathana montopolwa ndjika?

AANTU oyendji kunena muuyuni, ohaya longo nuudhiginini, opo yi ikwathele noya sile oshimpwiyu yaandjawo. Ihe oyendji kaye hole iilonga yawo, yo yamwe ohaya yi kiilonga yawo taya keme esiku nesiku. Ngele osho ho kala wu uvite ngawo, oshike to vulu okuninga po wu kale ho longo iilonga yoye nenyanyu? Ongiini to vulu okukala wu hole iilonga yoye?

2 Jehova ote tu lombwele ta ti: ‘Omuntu na lye ye a nwe noku nyanyukilwe iilonga ye yuudhiginini ayihe, oshoka osho omagano gaKalunga.’ (Omuuvithi 3:13, yelekanitha NW.) Okwe tu shita tu na ohokwe nehalo lyokulonga. Okwa hala tu kale hatu longo iilonga yetu, tu na enyanyu. — Lesha Omuuvithi 2:24; 5:18.

3 Oshike tashi vulu oku tu kwathela, opo tu longe iilonga yetu twa nyanyukwa? Iilonga yoludhi luni Aakriste kaaye na okulonga? Ongiini tatu vulu okukala tu na ondjele miilonga yokwiikongela omboloto nomomaipyakidhilo getu gopambepo? Iilonga ya simanenena yini tatu vulu okukala hatu longo?

AANIILONGA YAALI YA SHIGA KO

4, 5. Jehova okwa tala ko ngiini iilonga?

4 Jehova oku hole iilonga. Genesis 1:1 otayi ti: “Petameko Kalunga okwa shiti egulu nevi.” Sho Kalunga a mana okushita evi nakehe shimwe shi li ko, okwa ti kutya eshito lye ‘olyo opala lela.’ (Genesis 1:31) Omushiti gwetu okwa li a mbilipalelwa kiilonga ye. — 1 Timoteus 1:11.

5 Jehova ke na siku e ethe po nando okulonga. Jesus okwa ti: “Tate ota longo aluhe.” (Johannes 5:17) Nonando katu shi iinima ayihe ya dhenga mbanda mbyoka Jehova a kala ta longo, otu shi po ngaa yimwepo. Okwa kala ta gongele mboka taya ka pangela pamwe nOmwana, Jesus Kristus, mUukwaniilwa We. (2 Aakorinto 5:17) Jehova ota tsikile wo okuwilika nosho wo okusila oshimpwiyu aantu. Omolwiilonga yokuuvitha mbyoka tayi longwa muuyuni awuhe, aantu omamiliyona oyi ilonga kombinga yaJehova noye na etegameno lyoku ka kala nomwenyo sigo aluhe moparadisa kombanda yevi. — Johannes 6:44; Aaroma 6:23

6, 7. Jesus okwa li ha longo iilonga ye ngiini?

6 Jesus oku hole iilonga a fa He. Manga inee ya kombanda yevi, okwa li a longo pamwe naKalunga e li “engomba” mokushita iinima ayihe megulu nokombanda yevi. (Omayeletumbulo 8:22-31; Aakolossa 1:15-17) Sho Jesus a li kombanda yevi, okwa kala ta longo nuudhiginini. Sho e li omugundjuka, okwi ilongo okuhonga iipilangi. Okwa li ha longo iilonga ye nuunkulungu, tashi vulika ngaashi yokuhonga iinima miiti nokutunga omagumbo. Okwa li ha longo iilonga ye nawa nokwa tseyika e li “omuhongi gwiipilangi.” — Markus 6:3.

7 Ihe iilonga yaJesus ya simanenena sho a li kombanda yevi, okuuvitha onkundana ombwanawa nokulonga aantu kombinga yaJehova. Okwa li e na okulonga iilonga ye mbyoka uule womimvo ndatu netata, opo e yi mane. Okwa longo nuudhiginini okuza ongula sigo okongulohi. (Lukas 21:37, 38; Johannes 3:2) Jesus okwa li he ende kolupadhi ookilometa omathele moondjila dhi na ontsi, opo e ku uvithile aantu onkundana ombwanawa. — Lukas 8:1.

8, 9. Omolwashike Jesus a li ha longo iilonga ye nenyanyu?

8 Okulonga iilonga mbyoka a li a pewa kuKalunga okwa li ngaashi iikulya kuJesus. Okwe mu koleke wo noku mu pa oonkondo. Omasiku gamwe, Jesus okwa li a longo nokuli nuudhiginini noka li e na ethimbo lyokulya. (Johannes 4:31-38) Okwa li a longitha ompito kehe, a kwathele aantu yi ilonge kombinga yaHe. Onkee ano, okwa li a lombwele He, Jehova, a ti: “Ngame onde ku adhimitha kombanda yevi, onda tsakanitha oshilonga shoka wa pe ndje, ndi shi longe.” — Johannes 17:4.

9 Osha yela kutya Jehova naJesus ohaya longo nuudhiginini. Ohaya longo iilonga yawo nenyanyu nohaye yi shambukilwa. Otwa hala “okuholela Kalunga” notwa hala tu “landule ondjila ndjoka [Jesus] a li e yi ende.” (Aaefeso 5:1; 1 Petrus 2:21) Onkee ano, ohatu kambadhala okulonga nuudhiginini nokuninga ngaashi tatu vulu mukehe shoka tatu ningi.

OTU NA OKUTALA KO NGIINI IILONGA YETU?

10, 11. Oshike tashi vulu oku tu kwathela tu kale tu na etaloko ewanawa kombinga yiilonga yetu?

10 Tu li oshigwana shaJehova, ohatu longo nuudhiginini, opo tu ikwathele tse yene nokusila oshimpwiyu yaandjetu. Otwa hala okukala tu hole iilonga yetu, ihe shika otashi vulu okukala eshongo. Oshike tatu vulu okuninga po, ngele katu hole iilonga yetu?

Okukala wu na etaloko ewanawa, otashi ke ku kwathela wu longe iilonga yoye nenyanyu

11 Kala wu na etaloko ewanawa kombinga yiilonga. Otashi vulika itaatu vulu okumona iilonga iipe nenge okulundulula ethimbo ndyoka hatu longo, ihe otatu vulu okulundulula etaloko lyetu. Okukala tu shi shoka Jehova a tegelela tu ninge, otashi vulu oku tu kwathela. Pashiholelwa, Jehova okwa tegelela omutse gwuukwanegumbo gwu sile oshimpwiyu oompumbwe dhaanegumbo lye. Ombiimbeli otayi ti kutya ngoka ihaa sile oshimpwiyu aanegumbo lye ‘omwiinayi e vulike komupagani.’ (1 Timoteus 5:8) Ngele owu li omutse gwuukwanegumbo, longa nuudhiginini wu sile oshimpwiyu aanegumbo lyoye. Kutya nduno owu hole iilonga mbyoka wu na nenge ku yi hole, kala wu shi kutya ngele oto sile oshimpwiyu aanegumbo lyoye, nena oto nyanyudha wo Jehova.

12. Uuwanawa wuni hawu tu zile mokulonga nuudhiginini nomokukala aanashili?

12 Kala ho longo nuudhiginini nowu li omunashili. Otashi ke ku kwathela wu kale ho tyapula iilonga yoye. (Omayeletumbulo 12:24; 22:29) Shimwe ishewe, omuhona gwoye ota ka kala e ku inekela. Aagandji yiilonga oya simaneka aaniilonga mboka aanashili, molwaashoka ihaya yaka po iimaliwa, iilongitho nenge ethimbo ndyoka ye na okulonga. (Aaefeso 4:28) Shoka sha simanenena osho kutya Jehova oha kala e ku wete, ngele oto longo nuudhiginini nowu li omunashili. Shono otashi ke ku kwathela wu kale wu na “eiyuvo lya yela,” molwaashono owu shi kutya oto nyanyudha Kalunga ngoka wu hole. — Aahebeli 13:18; Aakolossa 3:22-24.

13. Iizemo yini tatu ka mona ngele ohatu ihumbata nawa kiilonga?

13 Kala wu shi kutya eihumbato lyoye kiilonga otali vulu okusimanekitha Jehova. Shono otashi ku ningitha wo wu kale wu hole iilonga yoye. (Titus 2:9, 10) Otashi vulika gumwe gwomaaniilonga pamwe nangoye a kale a hala okukonakona Ombiimbeli, omolweihumbato lyoye ewanawa. — Lesha Omayeletumbulo 27:11; 1 Petrus 2:12.

IILONGA YINI NDI NA OKULONGA?

14-16. Oshike wu na okukaleka momadhiladhilo, ngele to kongo iilonga?

14 Ombiimbeli kayi na omusholondondo gwiilonga yokwiikongela omboloto, mbyoka tayi opalele nenge itaayi opalele Omukriste. Ihe oyi na omakotampango ngoka taga vulu oku tu kwathela tu ninge omatokolo ge li mondjila. (Omayeletumbulo 2:6) Otatu vulu okwiipula omapulo taga landula, tatu wilikwa komakotampango gOmbiimbeli.

Okulongela Jehova, osho oshilonga sha simanenena shoka twa pewa

15 Mbela iilonga mbyoka otayi ka ningitha ndje ndi ninge sha shoka sha puka momeho gaJehova? Otwi ilonga kombinga yiinima mbyoka Jehova e tonde, ngaashi okuyaka nokufundja. (Eksodus 20:4; Iilonga 15:29; Aaefeso 4:28; Ehololo 21:8) Onkee ano, otu na okuyanda iilonga yoludhi kehe, mbyoka kaayi li metsokumwe nomithikampango dhaJehova. — Lesha 1 Johannes 5:3.

16 Mbela iilonga mbyoka otayi ambidhidha nenge otayi humitha komeho iinima mbyoka Jehova i indika? Pashiholelwa, ongiini ngele owa pewa iilonga yokuyakula oongodhi mehala moka hamu pungulwa owala ombinzi? Iilonga yokuyakula oongodhi inayi puka muyo yene. Ihe owu shi shoka Jehova ta ti kombinga yokulongitha ombinzi. Nonando ngoye mwene ito ka longa nombinzi, mbela ito ka kala wu uvite wu na ondjo koshipala shaJehova? — Iilonga 15:29.

17. Oshike tashi ke tu kwathela tu ninge omatokolo ngoka Kalunga a hokwa?

17 Ngele ohatu tula miilonga omakotampango gopakalunga, nena otatu ka kala twa fa aantu mboka ya popiwa mAahebeli 5:14, mboka ‘yi igilila okuyoolola shoka shu uka nenge sha puka.’ Ipula to ti: ‘Ngele onda zimine ndi longe iilonga mbino, mbela otashi ka pundukitha yalwe? Mbela otayi ka ningitha ndje ndi tembukile koshilongo shilwe, ngame ndi thige po kuume kandje kopandjokana naamwandje? Shono otashi ke ya guma ngiini?’

“OWINO YOKUYOOLOLA IINIMA MBYOKA YI NA OSHILONGA”

18. Omolwashike shi li eshongo okupititha komeho okulongela Jehova?

18 Kashi shi oshipu okupititha komeho okulongela Jehova ‘momathimbo omadhigu’ ngaka tu li mugo. (2 Timoteus 3:1) Okukonga iilonga noku yi kaleka po, oshi li eshongo kunena. Otwa pumbwa okusila oshimpwiyu aanegumbo lyetu, ihe okulongela Jehova okwo tu na okutula pondondo yotango monkalamwenyo yetu. Inatu etha nando tu kwatwe ko kiinima yopamaliko. (1 Timoteus 6:9, 10) Ongiini tatu vulu okupititha komeho “iinima mbyoka yi na oshilonga” monkalamwenyo, nopethimbo opo tuu mpoka otatu sile oshimpwiyu aanegumbo lyetu? — Aafilippi 1:10.

19. Okwiinekela muJehova otaku tu kwathele ngiini, tu kale tu na ondjele miilonga yetu?

19 Kala wi inekela muJehova thiluthilu. (Lesha Omayeletumbulo 3:5, 6.) Otu shi kutya Kalunga oku shi oompumbwe dhetu nohe tu sile oshimpwiyu. (Episalomi 37:25; 1 Petrus 5:7) Oohapu dhe otadhi ti: “Mokukala kweni inamu mangwa kohole yeliko, ihe kaleni mwa gwana naashoka mu na. Oshoka Kalunga okwa ti: ‘Itandi ku etha nando; itandi ku thigi po.’” (Aahebeli 13:5) Jehova ina hala tu kale tatu ipula unene shi na ko nasha nokusila oshimpwiyu yaandjetu. Okwa kala noku shi ulika iikando niikando kutya oha vulu okusila oshimpwiyu oshigwana she. (Mateus 6:25-32) Kutya nduno iilonga yoye oyini, kala ho konakona Oohapu dhaKalunga pandjigilile, ho uvitha onkundana ombwanawa nokukala pokugongala kwopaKriste kehe. — Mateus 24:14; Aahebeli 10:24, 25.

20. Ongiini tatu vulu okukaleka onkalamwenyo yetu inaayi kitakana?

20 Kaleka omeho goye omandjolowele. (Lesha Mateus 6:22, 23.) Omeho omandjolowele osha hala okutya, onkalamwenyo yetu kayi na okukala ya kitakana, oshoka otashi vulu oku tu imba tu longele Jehova. Osha nika uusama ngele otwe etha iimaliwa, onkalamwenyo yuuzeko nenge iinima mbyoka tayi kondo, yi kale ya simanenena monkalamwenyo yetu, yi vulithe ekwatathano lyetu naKalunga. Oshike tashi ke tu kwathela tu kale twa tula ekwatathano lyetu naKalunga pondondo yotango? Otu na okuninga ngaashi tatu vulu kaatu kale aapika yoongunga. Ngele owu na oongunga, kambadhala wu dhi shunithe pevi nenge wu mane oku dhi futa. Ngele inatu kotoka, iinima yopamaliko otayi vulu okumana po ethimbo lyetu noonkondo dhetu, notashi vulika kaatu kale we tu na ethimbo lyokugalikana, lyokukonakona nolyokuuvitha. Inatu hala iinima yopamaliko yi kale omutenge monkalamwenyo yetu. Onkee ano, natu kale twa gwana twa pwa ngele otu na iinima ngaashi “iikulya nomizalo.” (1 Timoteus 6:8) Kashi na nduno mbudhi kutya onkalo yetu oya tya ngiini, oshi li nawa tu ikonakone ethimbo nethimbo, tu tale shoka tatu vulu okuninga po, opo tu longele Jehova ethimbo lya gwana.

21. Omolwashike twa pumbwa okuhogolola shoka tu na okupititha komeho monkalamwenyo yetu?

21 Itulila po omalalakano omawanawa. Otwa pumbwa okulongitha nawa ethimbo lyetu, oonkondo dhetu niiniwe yetu. Ngele otatu tege uudhila tatu kotha, iinima mbyoka kaayi na naanaa oshilonga, ngaashi elongo lyopombanda nenge iimaliwa, otayi vulu okumana po ethimbo lyetu. Jesus okwa ti: “Tangotango kongeni Oshilongo shaKalunga.” (Mateus 6:33) Omatokolo getu, omikalondjigilile dhetu, iinima mbyoka hatu ningi esiku nesiku nosho wo omalalakano getu, ayihe ohayi holola shoka twa pititha komeho.

OSHILONGA SHA SIMANENENA SHOKA TWA PEWA

22, 23. (a) Tu li Aakriste, otu na oshilonga sha simanenena shini? (b) Oshike tashi ke tu kwathela tu kale hatu tyapula iilonga yetu?

22 Oshilonga sha simanenena shoka twa pewa, osho okulongela Jehova nokuuvithila yalwe onkundana ombwanawa. (Mateus 24:14; 28:19, 20) Ngaashi Jesus, otwa hala okuninga ngaashi tatu vulu moshilonga shika. Yamwe oya tembukila komahala hoka ku na ompumbwe onene yaauvithi. Omanga yalwe tayi ilongo omalaka omakwiilongo, opo ya vule okuuvithila mboka haye ga popi. Pula mboka ye shi ninga, wu uve nkene ye shi enda. Otaye ke ku lombwela ombahu nokawawa, nkene she ya etela enyanyu nonkalamwenyo tayi ti sha. — Lesha Omayeletumbulo 10:22.

Okulongela Jehova, osho oshilonga sha simanenena shoka twa pewa

23 Oyendji yomutse kunena, ohatu longo oowili odhindji nenge tu na iilonga yimwe ya gwedhwa po, opo tu vule okugwanitha po oompumbwe dhaantu yaandjetu. Jehova oku shi wete, noha pandula oonkambadhala ndhoka hatu ningi, tu ya sile oshimpwiyu. Onkee ano, atuheni natu landuleni oshiholelwa shaJehova naJesus shokulonga nuudhiginini, kutya nduno ohatu longo iilonga yoludhi luni. Natu kalekeni wo momadhiladhilo kutya oshilonga shetu sha simanenena, osho okulongela Jehova nokuuvithila yalwe onkundana ombwanawa yUukwaniilwa we. Uuna tatu shi ningi, omitima dhetu otadhi ka kala tadhi hunga enyanyu.