Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Omayelitho

Omayelitho

 1 OMAKOTAMPANGO

Oompango dhaKalunga odhi ikolelela komakotampango ge. Omakotampango ngoka oge li omalongo gopetameko, ngoka ge li mOmbiimbeli. Ohage tu kwathele tu mone nkene Jehova ha tala ko iinima nankene ha kala e yi uvitile. Omakotampango ohage tu kwathele tu ninge omatokolo gomondjila monkalamwenyo, notu longe shoka shu uka. Ohage tu kwathele wo unene tuu moonkalo ndhoka inaadhi popiwa kondandalunde moompango dhaKalunga.

Ontopolwa 1, okatendo 8

 2 OKUVULIKA

Okuvulika kuJehova osha hala okutya otu na okukala nehalo lyokuninga shoka te tu lombwele. Jehova okwa hala tu kale tatu vulika kuye, molwaashoka tu mu hole. (1 Johannes 5:3) Ngele otu hole Kalunga notwe mu inekela, otatu ka vulika komayele ge monkalo kehe tatu iyadha. Otatu ka vulika kuye nokuli nonando oshidhigu kutse oku shi ninga. Osha simana tu kale hatu vulika kuJehova, molwaashoka ote tu longo nkene tatu vulu okukala nonkalamwenyo ombwanawa ngashingeyi, nokwe tu uvanekela kutya otatu ka nyanyukilwa omalalekonuuyamba ogendji monakuyiwa. — Jesaja 48:17.

Ontopolwa 1, okatendo 10

 3 UUTHEMBA WOKUTOKOLA

Jehova okwa pa kehe gumwe gwomutse uuthemba wokutokola. Ine tu shita twa fa omashina ngoka haga sitelwa. (Deuteronomium 30:19; Josua 24:15) Otatu vulu okuninga omatokolo omawanawa. Ihe ngele inatu kotoka, otatu vulu okuninga omatokolo ga nika uusama. Okukala tu na uuthemba wokutokola, osha hala okutya otu na okuhogolola tse yene, ngele otwa hala okukala aadhiginini kuJehova nokuulika kutya otu mu hole shili.

Ontopolwa 1, okatendo 12

 4 OMITHIKAMPANGO DHOPAMIKALO

Jehova okwe tu tulila po omithikampango dhopamikalo nenge omalombwelo gankene tu na okwiihumbata nokukatuka oonkatu. Ombiimbeli otayi tu longo omithikampango ndhoka nosho wo nkene tadhi vulu oku tu kwathela tu kale tu na onkalamwenyo ombwanawa. (Omayeletumbulo 6:16-19; 1 Aakorinto 6:9-11) Omithikampango ndhoka ohadhi tu kwathele tu tseye etaloko lyaKalunga lyaashoka shi li mondjila naashoka sha puka. Ohadhi tu kwathele wo tu kale aanahole, aanalukeno nonkene tu na okuninga omatokolo gopandunge. Nonando omithikampango muuyuni otadhi ende tadhi ngushuluka, dhaJehova ihadhi lunduluka. (Deuteronomium 32:4-6; Maleaki 3:6) Ngele ohatu vulika kudho, otashi ke tu gamena palutu nopamaiyuvo.

Ontopolwa 1, okatendo 17

 5 EIYUVO

Eiyuvo olyo okanona kokomutima, hoka hake tu lombwele shoka shi li mondjila naashoka sha puka. Kehe gumwe gwomutse, Jehova okwe mu shitila eiyuvo. (Aaroma 2:14, 15) Opo li longe nawa, otu na oku li dheula shi ikolelela komithikampango dhe. Kungawo, otali ke tu kwathela tu ninge omatokolo gopandunge ngoka tage mu nyanyudha. (1 Petrus 3:16) Eiyuvo lyetu otali vulu oku tu londodha, uuna tu li pokuninga etokolo lya samapala. Nenge li tu ningithe tu kale tu uvite nayi ngele twa ningi sha sha puka. Eiyuvo lyetu otashi vulika li kale itaali longo nawa, ihe Jehova ota vulu oku tu kwathela li kale hali tu londodha. Eiyuvo ewanawa otali vulu oku tu etela ombili yopamadhiladhilo notatu ka kala twi isimaneka.

Ontopolwa 2, okatendo 3

 6 ETILOKALUNGA

Okutila Kalunga otashi ti kutya okukala tu mu hole notwe mu simaneka noonkondo, shoka hashi tu ningitha kaatu longe nando osha shoka tashi mu yemateke. Etilokalunga ohali tu kwathele tu longe shoka shi li mondjila notu yande shoka sha puka. (Episalomi 111:10) Ohali tu inyengitha tu pulakene neitulomo kwaashihe shoka Jehova te tu lombwele. Ohali tu kwathele wo tu kale metsokumwe nomauvaneko getu, molwaashoka otwe mu simaneka lela. Etilokalunga ohali gumu okudhiladhila kwetu, nkene hatu ungaunga nayalwe nosho wo omatokolo ngoka hatu ningi esiku kehe.

Ontopolwa 2, okatendo 9

 7 KWIIYELA OMBEDHI

Okwiiyela ombedhi okwo okukala wu uvite nayi shili, omolwepuko ndyoka wa ninga. Mboka ye hole Kalunga ohayu uvu nayi lela, ngele oya mono kutya oya ninga sha shoka shi li ompinge nomithikampango dhe. Ngele otwa yono, otu na okupula Jehova e tu dhimine po okupitila mekuliloyambo lyaJesus. (Mateus 26:28; 1 Johannes 2:1, 2) Uuna twi iyele ombedhi shili tashi zi komutima, e tatu etha po okulonga shoka sha puka, otatu vulu okukala nuushili kutya Jehova ote ke tu dhimina po. Okuza mpono, itatu ka kala we tu uvite tu na ondjo, omolwomayono getu gomonakuziwa. (Episalomi 103:10-14; 1 Johannes 1:9; 3:19-22) Otu na okuninga ngaashi tatu vulu, kaatu endulule omapuko getu, tu ethe po okudhiladhila kwa puka, notu kale metsokumwe nomithikampango dhaJehova.

Ontopolwa 2, okatendo 18

 8 OKUKONDWA

Ngele omuntu okwa yono sha kwata miiti, ye ina hala okwiiyela ombedhi nota tindi okuvulika komithikampango dhaJehova, ke na okukala oshilyo shegongalo. Oku na okukondwa mo megongalo. Ngele omuntu okwa kondwa, ihatu endathana naye noihatu popi we naye. (1 Aakorinto 5:11; 2 Johannes 9-11) Elongekidho ndyoka ohali kaleke edhina lyaJehova lya yela nohali gamene egongalo. (1 Aakorinto 5:6) Okukonda mo gumwe megongalo, oku li egeelo ndyoka tali vulu okukwathela omuntu i iyele ombedhi, opo a galukile kuJehova. — Lukas 15:17.

Ontopolwa 3, okatendo 19

 9 EWILIKO, OMALOMBWELO NOMAYELE

Jehova oku tu hole nokwa hala oku tu kwathela. Onkene ohe tu pe ewiliko, omalombwelo nosho wo omayele okupila mOmbiimbeli nomaantu mboka ye mu hole. Tu li aantu inaatu gwanenena, otwa pumbwa lela ekwatho lye. (Jeremia 17:9) Ngele ohatu pulakene nomutima aguhe kwaamboka Jehova ta longitha ye tu wilike, nena otatu ulike kutya otwe mu simaneka notwa hala okuvulika kuye. — Aahebeli 13:7.

Ontopolwa 4, okatendo 2

 10 UUNTSA NEIFUPIPIKO

Molwaashoka inatu gwanenena, oshipu kutse okukala twi ihole notu na uuntsa. Ihe Jehova okwa hala tu kale aaifupipiki. Uuna tatu iyelekanitha naJehova, ohatu mono kutya tse aashona lela momeho ge, nolundji shoka ohashi tu kwathele tu kale aaifupipiki. (Job 38:1-4) Eifupipiko ohali tu kwathele wo tu kale twa tala ko yalwe ye tu vule nokupititha komeho uuwanawa wawo, pehala lyokulalakanena uuwanawa wetu. Omuntu ngoka e na uuntsa, olundji oha dhiladhila kutya ye oku vule yalwe. Omuntu omwiifupipiki ohi ishonopeke, noku shi okuvula kwe nomangambeko ge. Oha zimine omapuko ge nuupu noha gandja ombili. Oha taamba ko omaetopo nosho wo omayele ngoka ta pewa. Omuntu omwiifupipiki oha kala i inekela muJehova noha landula omalombwelo ge. — 1 Petrus 5:5.

Ontopolwa 4, okatendo 4

 11 OONKONDOPANGELO

Omuntu ngoka e na oonkondopangelo oha gandja omalombwelo nokuninga omatokolo. Omuntu ngoka e na oonkondopangelo dha shigilila ko megulu nokombanda yevi, oJehova. Molwaashoka oye a shita iinima ayihe, oye Omunankondoadhihe meshito alihe. Oha longitha aluhe oonkondopangelo dhe, omolwuuwanawa wayalwe. Jehova okwa pa aantu yamwe oshinakugwanithwa shoku tu sila oshimpwiyu. Oolye mbela? Aavali, aakuluntugongalo nosho wo aakwanepangelo. Jehova okwa hala tu kale hatu longele kumwe nayo. (Aaroma 13:1-5; 1 Timoteus 5:17) Ihe ngele shoka taye tu lombwele oshi li ompinge noompango dhaKalunga, otatu ka vulika kuKalunga, ihe hakaantu. (Iilonga 5:29) Uuna tatu vulika kwaamboka ya pewa oonkondopangelo kuJehova, otatu ulike kutya otwa simaneka omatokolo ge.

Ontopolwa 4, okatendo 7

 12 AAKULUNTUGONGALO

Jehova okwa tula po aakuluntugongalo ya tonatele egongalo. (Deuteronomium 1:13; Iilonga 20:28) Ohaye tu kwathele tu kale tu na ekwatathano lya kola naJehova notu mu longele momukalo gwu unganekwa nawa nogwombili. (1 Aakorinto 14:33, 40) Aakuluntugongalo ohaya langekwa po kombepo ondjapuki, ihe ongele owala ya gwanitha po iitegelelwa yokondandalunde mbyoka tayi adhika mOmbiimbeli. (1 Timoteus 3:1-7; Titus 1:5-9; 1 Petrus 5:2, 3) Ohatu longele kumwe nayo, oshoka otwi inekela ehangano lyaKalunga nohatu li ambidhidha. — Episalomi 138:6; Aahebeli 13:17.

Ontopolwa 4, okatendo 8

 13 OMUTSE GWEGUMBO

Jehova okwa pa aavali oshinakugwanithwa shokusila oshimpwiyu oyana nosho wo aanegumbo lyawo. Ihe Ombiimbeli otayi popi kutya omusamane oye omutse gwegumbo. Ngele megumbo kamu na tate, nena meme oye ha kala omutse gwegumbo. Oshinakugwanithwa shomutse gwegumbo osha kwatela mo okusa oshimpwiyu kutya aanegumbo oye na iikulya, iizalomwa nosho wo ehala lyokukala. Osha simanenena wo, gwu kwatele komeho mokukwathela aanegumbo, opo ya longele Jehova. Pashiholelwa, ogwu na okushilipaleka kutya ohaya gongala pandjigilile, ohaye ku uvitha nohaya konakona Ombiimbeli pamwe. Ogwo wo hagwu kwatele komeho megumbo, ngele tapu ningwa omatokolo. Ohagwu kambadhala okuholela Jesus gwu kale omunahenda nohagwu tifuka, pehala lyokukala omukwanyanya nenge kayamukulwa. Shono ohashi kwathele megumbo mu kale mu na ombili. Aanegumbo ohaya kala yu uvite ya gamenwa naashono ohashi koleke ekwatathano lyawo naJehova.

Ontopolwa 4, okatendo 12

 14 OLUTUWILIKI

Olutuwiliki okangundu kaalumentu mboka ye na etegameno lyoku ka kala megulu. Oko haka longithwa kuKalunga ka wilike oshigwana she. Omimvo 2 000 nasha dha ka pita, Jehova okwa kala ta longitha Olutuwiliki lu wilike egongalo lyopaKriste lyopetameko, sho tali mu longele nosho wo sho tali uvitha. (Iilonga 15:2) Aamwatate mboka ye li iilyo yOlutuwiliki kunena, ohaya kwatele komeho mokuwilika, mokugandja omalombwelo nosho wo okugamena oshigwana shaKalunga. Ngele taya ningi omatokolo, ohaya wilikwa kOohapu dhaKalunga nokombepo ye ondjapuki. Jesus okwa popi okangundu kaalumentu aagwayekwa mboka kutya oye li “omupiya omudhiginini nomunandunge.” — Mateus 24:45-47, yelekanitha NW.

Ontopolwa 4, okatendo 15

 15 OKUZALA SHA KOMUTSE

Otashi vulika omathimbo gamwe omumwameme a pulwe a kwatele komeho megongalo, oshinima shoka olundji hashi ningwa komumwatate. Uuna omumwameme ta kwatele komeho megongalo, ohu ulike kutya okwa simaneka elongekidho lyaJehova, mokuzala sha komutse. Ihe hapoompito adhihe e na okuzala sha komutse. Pashiholelwa, omumwameme oku na okuzala sha komutse, ngele ota kwatele komeho ekonakonombiimbeli pu na omusamane gwe nenge omumwatate a ninginithwa. — 1 Aakorinto 11:11-15.

Ontopolwa 4, okatendo 17

 16 OKWAAKUTHA OMBINGA

Okwaakutha ombinga, okwa kwatela mo okutinda okukala wu na ombinga miinima yopapolitika. (Johannes 17:16) Aapiya yaJehova ohaya ambidhidha Uukwaniilwa we. Ngaashi Jesus, natse ihatu kutha ombinga miinima yomuuyuni.

Jehova okwe tu lombwela tu kale hatu “vulika kaaleli nokaapangeli.” (Titus 3:1, 2; Aaroma 13:1-7) Oshipango shimwe shaKalunga otashi ti kutya ino dhipaga. Onkee ano, eiyuvo lyOmukriste itali ke mu pitika, a ye kiita. Ngele okwa pewa ompito yokulonga iilonga yopashigwana, pehala lyokuya muukwiita, oye e na okutala ngele eiyuvo lye otali mu pitike.

Ohatu longele Jehova oye awike, oshoka oye Omushiti gwetu. Nonando otwa simaneka omandhindhiliko gopashigwana, ngaashi epandela, ihatu li salutile nenge tu imbe eimbilo lyopashigwana. (Jesaja 43:11; Daniel 3:1-30; 1 Aakorinto 10:14) Shimwe ishewe, aapiya yaJehova ohaya tokola paumwene kaaya hogolole ongundu yopapolitika nenge omuulikwahogololwa gwontumba. Shika ohatu shi ningi, molwaashoka otwa gama kepangelo lyaKalunga. — Mateus 22:21; Johannes 15:19; 18:36.

Ontopolwa 5, okatendo 2

 17 OMBEPO YUUYUNI

Uuyuni otawu humitha komeho omadhiladhilo gaSatana. Omadhiladhilo ngono otaga dhana onkandangala mokati kaantu mboka kaaye hole Jehova, ihaaye mu holele nohayi ipwililikile omithikampango dhe. (1 Johannes 5:19) Omadhiladhilo noonkatu ndhoka hadhi ningitha aantu ya ninge ngawo, odho hadhi ithanwa ombepo yuuyuni. (Aaefeso 2:2) Aapiya yaJehova ohaya kondjo ya mana mo, opo kaaya sindwe kombepo ndjoka. (Aaefeso 6:10-18) Otu hole omithikampango dhaJehova nohatu longo nuudhiginini tu dhiladhile ngaashi ye.

Ontopolwa 5, okatendo 7

 18 UUSHUNIMONIMA

Uushunimonima owo okukala ompinge noshili yOmbiimbeli. Aashunimonima oye li ompinge naJehova nosho wo naJesus, ngoka a langekwa po e li Omukwaniilwa gwUukwaniilwa waKalunga. Ohaya kambadhala wo okunwetha mo yalwe, opo ye ya wayimine. (Aaroma 1:25) Elalakano lyawo, okukuna omalimbililo maantu mboka taya longele Jehova. Yamwe megongalo lyopaKriste lyopetameko, oya li ya ningi aashunimonima, nokunena yamwe osho ya ninga wo. (2 Aatessalonika 2:3) Mboka aadhiginini kuJehova, ihaya etha ya nwethwe mo kaashunimonima. Itatu ka etha nando tu thiminikwe nenge tu kale twa hokwa okulesha nokupulakena omahokololo gawo. Otu li aadhiginini kuJehova noye owala hatu longele.

Ontopolwa 5, okatendo 9

 19 EKWATAKANITHO

Kohi yompango yaMoses, oshigwana shaIsraeli osha li hashi pula Jehova e shi dhimine po omayono gasho. Osha li hashi fala kotempeli omayambo gekwatakanitho, ngaashi iilya, omagadhi niinamwenyo. Momukalo nguka, Aaisraeli oya li haya dhimbulukithwa kutya Jehova oku na ehalo lyoku ya dhimina po ye li oshigwana nosho wo kehe gumwe pauhandimwe. Konima sho Jesus e tu kulile, omakwatakanithondjambo ngoka kaga li we ga pumbiwa. Jesus okwa gandja eyambo lya gwanenena “lumwe aluke.” — Aahebeli 10:1, 4, 10.

Ontopolwa 7, okatendo 6

 20 OKUSIMANEKA IINAMWENYO

Kohi yOmpango yaMoses, aantu oya li ya pitikwa ya lye iinamwenyo. Oya li wo ya lombwelwa ya kale haya gandja omayambo giinamwenyo. (Levitikus 1:5, 6) Ihe Jehova ka li nando a pitika aantu ya kale haye yi hepeke. (Omayeletumbulo 12:10) Pehala lyaashono, Ompango yaMoses oya li ya kwatela mo omalombwelo ngoka taga popile iinamwenyo kaayi hepekwe. Aaisraeli oya li ya lombwelwa ya sile oshimpwiyu iinamwenyo yawo. — Deuteronomium 22:6, 7.

Ontopolwa 7, okatendo 6

 21 UUTOPOLWA UUSHONA WOMBINZI NOMILANDU DHI NA KO NASHA NETANDO

Uutopolwa uushona wombinzi. Ombinzi oya thikama po miitopolwa ine iinene, oosele oontiligane, oosele oontokele, ooplatelete noplasma. Iitopolwa mbyoka ine, ohayi vulu okutopolwa muutopolwa uushona. *

Aakriste ohaya tindi okutulwa ombinzi ayihe nenge iitopolwa yawo ine iinene. Mbela oye na okutulwa uutopolwa uushona wombinzi? Ombiimbeli inayi popya uuyelele wokondandalunde kombinga yaashono. Onkee ano, Omukriste kehe oku na okuninga etokolo lye mwene, lyi ikolelela keiyuvo lye ndyoka lya dheulwa kOmbiimbeli.

Aakriste yamwe ohaya tindi okutulwa uutopolwa awuhe uushona wombinzi. Otashi vulika ya tompathane kutya Ompango yaKalunga ndjoka a pe Aaisraeli, oya li tayi pula ombinzi ayihe yi kuthwe mo moshinamwenyo noyi ‘tilwehi pevi.’ — Deuteronomium 12:22-24.

lwe ohaya ningi etokolo lya yooloka ko kwaandyoka. Eiyuvo lyawo ohali ya pitike ya zimine uutopolwa wumwe uushona wombinzi. Otashi vulika ya tompathane kutya uutopolwa uushona wombinzi, kawu lile po we omwenyo gwoshishitwa moka ya kuthwa.

Ngele to ningi omatokolo ge na ko nasha nuutopolwa uushona wombinzi, kaleka momadhiladhilo omapulo ngaka:

  • Mbela ondi shi ngaa kutya okutinda okutulwa uutopolwa awuhe uushona wombinzi, otashi ti itandi ka taamba ko omiti dhimwe, ndhoka hadhi panga omikithi nenge ndhoka tashi vulika dhi keelele ombinzi yi kunguluke?

  • Otandi ka yelithila ngiini ndohotola kutya omolwashike nda taamba ko nenge tandi tindi uutopolwa wumwe uushona wombinzi?

Omilandu dhetando. Tu li Aakriste, ihatu gandja ombinzi yetu yi ka tulwe yalwe, nenge yi pungulwe, opo tu ke yi tulwe, sho tatu ka tandwa. Nonando ongawo, opu na omilandu dhimwe dhepango, ndhoka hadhi pula ku longithwe ombinzi yomuvu ye mwene. Ngele tashi ya pomilandu dhetando, pomakonakono gopaunamati nenge pepango lyontumba, kehe Omukriste oku na okuhogolola nkene ombinzi ye tayi ka longithwa. Pethimbo lyomilandu ndhoka, ombinzi yomuvu otashi vulika yi kuthwe mo thiluthilu uule wokathimbo. Opo wu mone uuyelele owundji, tala Oshungonangelo, yo 15 Kotoba 2000, epandja 30-31.

Pashiholelwa, opu na omulandu hagu ithanwa hemodilution, moka manga omuntu inaa tandwa, ha kuthwa ombinzi ye yimwe e tayi pingenwa po noshikunguluki shontumba. Opo nduno, pethimbo nenge konima yetando, ombinzi ye tayi galulilwa mo.

Omulandu gulwe ohagu ithanwa cell salvage. Ngele taku longithwa omulandu ngoka, ombinzi yomuvu ndjoka ya za muye pethimbo lyetando, ohayi gongelwa e tayi dhindwa, nopo ihe tayi shunwa mo pethimbo ndyoka nenge konima yetando.

Oondohotola otashi vulika dhi longithe omilandu ndhoka momukalo gwa yoolokathana kashona. Onkee ano, wu li Omukriste, manga inoo zimina omulandu gwontumba gwetando, ekonakono lyopaunamiti nenge epango lyontumba, owa pumbwa wu kale wu shi kutya ombinzi yoye otayi ka longithwa ngiini.

Uuna to ningi omatokolo kombinga yomilandu dhepango, ndhoka dha kwatela mo okulongitha ombinzi yoye, oshiwanawa okwiipula omapulo taga landula:

  • Ngele ombinzi yandje oya zi mo molutu, e tayi kala itaayi kunguluka we uule wokathimbo, mbela eiyuvo lyandje otali ka pitika ndje ngaa ndi tale ko ombinzi ndjoka yi li oshitopolwa sholutu lwandje noinayi pumbwa okutilwahi “pevi”? — Deuteronomium 12:23, 24.

  • Mbela eiyuvo lyandje ndyoka lya dheulwa kOmbiimbeli, otali ka nyenyetela ndje, ngele ombinzi yandje oya kuthwa mo pethimbo lyetando, e tayi tulwa iinima yontumba yopaunamiti, nokushunwa mo ishewe molutu lwandje?

  • Mbela ondi shi ngaa kutya ngele onda tindi epango alihe ndyoka lya kwatela mo okulongitha ombinzi yandje, otashi ti kutya itandi ka zimina ndi yi kuthwe yi konakonwe, yi opalekululwe nenge yi ye meshina ndyoka hali longo pehala lyomutima nomapunga pethimbo lyetando?

Manga inaatu ninga etokolo kombinga yuutopolwa uushona wombinzi nomilandu dhepango, ndhoka dha kwatela mo okulongitha ombinzi yetu yene, otwa pumbwa okugalikana Jehova e tu wilike, opo ihe tatu ningi omapekapeko. (Jakob 1:5, 6) Konima yaashono, otu na okulongitha eiyuvo lyetu lya dheulwa kOmbiimbeli, tu ninge etokolo. Katu na okupula yalwe kutya andola oyo ya li monkalo yetu, ando otaya ningi po shike nenge ye tu ningile ko etokolo. — Aaroma 14:12; Aagalati 6:5.

Ontopolwa 7, okatendo 11

 22 UUYOGOKI WOPAMIKALO

Okukala twa yogoka pamikalo otashi ti kutya eihumbato lyetu noonkatu dhetu, odha yogoka momeho gaKalunga. Uuyogoki wopamikalo owa kwatela mo shoka hatu dhiladhila, hatu popi naashoka hatu ningi. Jehova okwe tu lombwela tu yande oludhi kehe lwomilalo dha nyata nenge oluhondelo. (Omayeletumbulo 1:10; 3:1) Onkee ano, natu kale twa tokola kutya otatu ka landula omithikampango dhaJehova dhuuyogoki, nokuli manga inaatu iyadha monkalo ndjoka tashi vulika yi tu makele tu ninge shoka sha puka. Otwa pumbwa okukala hatu galikana pandjigilile, Kalunga e tu kwathele tu kaleke omadhiladhilo getu ga yela nokukala twa tokola toko, tu yande omashongo gokuya momilalo dha nyata. — 1 Aakorinto 6:9, 10, 18; Aaefeso 5:5.

Ontopolwa 8, okatendo 11

 23 OKWAANUUHWENGE NOSHO WO EIHUMBATO LYA NYATA

Okwaanuuhwenge okwa kwatela mo okupopya nenge okuninga iinima mbyoka tayi yono omithikampango dhaKalunga. Okwa kwatela mo wo iikala yokwaasa ohoni. Omuntu ngoka hi ihumbata ngawo, ohu ulike kutya ina simaneka oompango dhaKalunga. Omayono gokwaanuuhwenge ohaga ningilwa okomitiye yopampangu. Omayono ngoka oga yoolokathana. Oga kwatela mo eihumbato lya nyata, notashi vulika ga pumbwa okuungaungiwa nago kokomitiye yopampangu megongalo, shi ikolelela kutya eyono olya kwata miiti shi thike peni. — Aagalati 5:19-21; Aaefeso 4:19; opo wu mone uuyelele wa gwedhwa po, tala oshitopolwa: “Omapulo ga za kaaleshi” mOshungolangelo yOshiingilisa yo 15 Juli 2006.

Ontopolwa 9, okatendo 7; Ontopolwa 12, okatendo 10

 24 OKWIIDHANENA KIILYO YOLUVALO

Opo omusamane nomukulukadhi mboka ye li mondjokana yu ulukilathane ohole, Jehova okwe ya pa uuthemba wokuya momilalo ndhoka dha yogoka. Ihe ngele omuntu ohi idhanene kiilyo yoluvalo nenge he yi longitha momukalo gwa puka, a gwanithe po omahalo ge gopamilalo, nena omuntu ngoka ota kutha ombinga momilalo dha nyata. Okwiidhanena kiilyo yoluvalo otaku vulu okuyona po ekwatathano lyomuntu naJehova. Otaku vulu wo okupilaaleka omuntu noku mu ningitha a kale e na etaloko lya penga kombinga yomilalo. (Aakolossa 3:5) Ngele opu na ngoka e na uupyakadhi moshinima shika sha nyata, noshi li oshidhigu kuye oku shi etha po, ke na okuteka omukumo. (Episalomi 86:5; 1 Johannes 3:20) Ngele nangoye oto kondjo nuupyakadhi mboka, galikana kuJehova nomutima aguhe, e ku kwathele wu wu sinde. Yanda okutala omathano giipala, oshoka ohaga ningitha omuntu a kale ta dhiladhila iinima ya nyata. Ngele gumwe gwomaavali yoye Onzapo yaJehova, popya naye nenge wu popye nakuume koye ngoka a simaneka oompango dhaJehova. (Omayeletumbulo 1:8, 9; 1 Aatessalonika 5:14; Titus 2:3-5) Kala wu shi kutya Jehova oku ku wete nokwa lenga oonkambadhala ndhoka to ningi, wu kale neihumbato lya yogoka. — Episalomi 51:17; Jesaja 1:18.

Ontopolwa 9, okatendo 9

 25 OKUHOKANA OMBANDA

Omulumentu ngoka e na aakiintu ya konda pugumwe, nena okwa hokana ombanda. Jehova sho a toto po ondjokana, oyi kale owala pokati komulumentu gumwe nomukiintu gumwe. MuIsraeli shonale, Kalunga okwa li e etha aalumentu ya kale ye na aakiintu ye vulithe pugumwe, ihe shika hasho sha li elalakano lye lyopetameko. Mbela Jehova okwa pitika oshigwana she shi hokane ombanda kunena? Hasho nando. Omusamane oku na owala okukala nomukulukadhi gumwe, ye omukulukadhi oku na owala okukala nomusamane gumwe. — Mateus 19:9; 1 Timoteus 3:2.

Ontopolwa 10, okatendo 12

 26 OKUTEYA ONDJOKANA NOKUTOPOKA

Elalakano lyaJehova olyo omusamane nomukulukadhi ya kale pamwe, omanga ayehe ye li momwenyo. (Genesis 2:24; Maleaki 2:15, 16; Mateus 19:3-6; 1 Aakorinto 7:39) Okwa pitika owala ondjokana yi teke, uuna gumwe gwomaaihokani a hondele. Moshinima shono, Jehova okwa pitika kuume kopandjokana ngoka kee na ondjo, oye a tokole ngele ota teya ondjokana nenge hasho. — Mateus 19:9.

Ihe omathimbo gamwe, kuume kopandjokana Omukriste otashi vulika a tokole a thige po mukwawo, nonando ina hondela. (1 Aakorinto 7:11) Oonkalo tadhi landula, otadhi vulu okuningitha kuume kopandjokana Omukriste a topoke namukwawo.

  • Okutinda okusila oshimpwiyu aanegumbo: Uuna omusamane a tindilila okusila oshimpwiyu aanegumbo lye palutu, sigo taya kala kaaye na we iimaliwa nenge iikulya yasha. — 1 Timoteus 5:8.

  • Okweehameka kolutu: Omusamane nenge omukulukadhi otashi vulika a kale e na onyanya nohe ehameke nayi mukwawo kolutu, shoka tashi tula uukolele nonkalamwenyo ye moshiponga. — Aagalati 5:19-21.

  • Uupambepo womuntu wu li moshiponga: Otashi vulika omusamane nenge omukulukadhi e shi ninge oshidhigu kumukwawo a longele Jehova. — Iilonga 5:29.

Ontopolwa 11, okatendo 19

 27 PANDULA YALWE NOKU YA TSA OMUKUMO

Kehe gumwe oku hole okupandulwa nokutsuwa omukumo. (Omayeletumbulo 12:25; 16:24) Otatu vulu oku shi ningila yalwe, moku ya ladhipika noku ya hekeleka noohapu dhohenda nodholukeno. Oohapu dha tya ngawo, otadhi ka kwathela aamwatate nosho wo aamwameme yi idhidhimike noya tsikile okulongela Jehova, nonando oye li moothina. (Omayeletumbulo 12:18; Aafilippi 2:1-4) Ngele gumwe okwa teka omukumo, natu pulakene kuye twi itula mo nokukambadhala okuuva ko nkene u uvite. Ngele otwe shi ningi, otashi ke tu kwathela tu kale tu shi kutya natu tye shike nenge natu ninge shike tu mu kwathele. (Jakob 1:19) Onkee ano, shi ninga elalakano lyoye, wu kale wu shi nawa aamwatate naamwameme, opo wu vule oku ya uva ko, ngele ye na shoka ya pumbwa. Ngele owe shi ningi, opo owala to ka vula oku ya kwathela, ya pule ehekeleko netsomukumo kOnzo yolela, hoka taya ka mona etalaleko lyashili. — 2 Aakorinto 1:3, 4; 1 Aatessalonika 5:11.

Ontopolwa 12, okatendo 16

 28 OOHANGO

Ombiimbeli kayi na oompango dhokondandalunde dhi na ko nasha noohango. Omikalondjigilile nosho wo iitegelelwa yopaveta, oya yoolokathana moshitopolwa noshitopolwa. (Genesis 24:67; Mateus 1:24; 25:10; Lukas 14:8) Shoka sha simanenena pohango, egano ndyoka aaihokani haya ningi koshipala shaJehova. Aaihokani yamwe ohaya hiya owala yaandjawo nosho wo ookuume kawo kopothingo ya kale po, sho taya ningi egano lyondjokana. Ohaya pula wo omukuluntugongalo gwontumba e ya pe oshipopiwa shopaMbiimbeli. Ngele aaihokani otaya ka kala ye na oshituthi, oyo yene ye na okutokola kutya otashi ka ningilwa peni. (Lukas 14:28; Johannes 2:1-11) Kutya nduno aaihokani otaya ningi omalongekidho ga tya ngiini, oye na okushilipaleka kutya oshituthihango shawo otashi simanekitha Jehova. (Genesis 2:18-24; Mateus 19:5, 6) Omakotampango gOmbiimbeli otaga vulu oku ya kwathela ya ninge omatokolo gopandunge. (1 Johannes 2:16, 17) Ngele pohango otapu ka kala omalovu, aaihokani oye na okushilipaleka kutya otaga ka nuwa pandjele. (Omayeletumbulo 20:1; Aaefeso 5:18) Ngele otapu ka kala omusika nenge iidhano yasha, oye na okushilipaleka kutya iinima mbyoka otayi simanekitha Jehova. Aaihokani Aakriste oye na okukala ya lenga unene ekwatathano lyawo naKalunga nosho wo ondjokana yawo, pehala lyokugandja owala eitulomo kesiku lyohango. — Omayeletumbulo 18:22; opo wu mone uuyelele wa gwedhwa po, tala Oshungolangelo yOshiingilisa yo 15 Kotoba 2006, epandja 18-31.

Ontopolwa 13, okatendo 18

 29 NINGA OMATOKOLO GE LI PANDUNGE

Otwa hala okukala hatu ningi omatokolo gopandunge, ga kankamena komakotampango gOmbiimbeli. Pashiholelwa, Omukriste otashi vulika a hiywe kukuume ke kopandjokana, ngoka kee shi Onzapo, ya ka lye pamwe naakwanezimo mesiku lyefudho lyontumba. Ngele owi iyadha monkalo ya tya ngawo, mbela oto ka ninga po shike? Ngele eiyuvo lyoye otali ku pitike wu ye, owu na okuyelithila kuume koye kutya ngele aantu pokulya otaya ka kutha ombinga momikalondjigilile dhoshipagani, ito ke shi ninga. Owu na wo okushilipaleka kutya ito ka pundukitha yalwe, ngele owa yi. — 1 Aakorinto 8:9; 10:23, 24.

Shimwe ishewe, omugandji gwiilonga otashi vulika e ku pe obonasa pethimbo lyoshituthi shontumba. Mbela oto ke yi tinda? Inashi pumbiwa naanaa. Kutya nduno oto ke yi taamba nenge oto ke yi tinda, olundji oshi ikolelela kunkene omugandji gwiilonga gwoye a tala ko obonasa. Mbela okwe yi tala ko yi li oshitopolwa shedhano lyoshituthi? Nenge ohe yi gandja owala a pandule aaniilonga ye? Okukaleka iinima ayihe mbyoka momadhiladhilo nayilwe, otayi ke ku kwathela wu tokole ngele oto ka taamba ko obonasa ndjoka nenge hasho.

Otashi vulika gumwe e ku pe omagano mesiku lyefudho, ta ti: “Ondi shi kutya iho dhana esiku lyefudho ndika, ihe onda hala oku ku pa omagano ngaka.” Otashi vulika owala omuntu ngoka e hole okugandja. Nenge pamwe omuntu ngoka te shi ningi owala e ku tale po, ngele ngoye omudhiginini keitaalo lyoye nenge a hala wu kuthe ombinga momasiku gomafudho. Shampa wa vihi iinima ayihe, ongoye mwene to ka tokola kutya oto taamba ko omagano ngoka nenge hasho. Kutya nduno oto ningi etokolo lini, kambadhala okukala wu na eiyuvo lya yela nokukala omudhiginini kuJehova. — Iilonga 23:1.

Ontopolwa 13, okatendo 22

 30 OONGESHEFA NOSHO WO IINIMA YOPAVETA

Ngele opu na oontamanana e tadhi kandulwa po nziya nomomukalo gwombili, olundji ohashi hwepopaleke onkalo. (Mateus 5:23-26) Shoka Aakriste ayehe ye na okupititha komeho, okusimanekitha Jehova nokukaleka po uukumwe megongalo. — Johannes 13:34, 35; 1 Aakorinto 13:4, 5.

Ngele pokati kAakriste opwa holoka okwaauvathana hoka kwe etithwa kiinima yopangeshefa, oye na oku ku pongolola po nopwaa na okufalathana koompangu dhomuuyuni. Ngaashi sha nyolwa mAakorinto yotango 6:1-8, omuyapostoli Paulus okwa gandja omayele kutya Aakriste kaye na okutulila mo ooyakwawo iipotha. Okufala omumwaho kompangu, otashi shekitha Jehova nosho wo egongalo. Ombiimbeli muMateus 18:15-17, oye tu pa iinima itatu mbyoka tu na okuninga, uuna gumwe a lundile mukwawo nenge e mu kengelele. (1) Okukambadhala okukandula po omukundu ngoka gu li pokati keni yaali. (2) Ngele omwa hulile muunyengwi, otamu vulu okwiithana po gumwe nenge yaali megongalo mboka ye na uupambepo wu li nawa ye mu kwathele. (3) Ngele inashi za, uupyakadhi wu lombweleni aakuluntugongalo, oyo yu ungaunge nawo. Ngele onkalo oya thiki poshitsa shono, aakuluntugongalo otaya ka longitha omakotampango gOmbiimbeli, opo ya kwathele mboka ya kwatelwa mo ya pange ombili. Ngele gumwe ina hala okuvulika komakotampango gOmbiimbeli, aakuluntugongalo otashi vulika ya pumbwa oku mu ningila okomitiye yopampangu.

Poompito dhimwe, otashi vulika Omukriste a pumbwa okutula mo oshipotha shopampangu. Omiinima yini mbela? Omiinima ngaashi okuteya ondjokana, ezimino lyopaveta okukala nokanona, okukwatela osapota, okumona iimaliwa komahangano gomakwashilipaleki, okupewa omukanda tagu ulike kutya ongeshefa oya mbangolota nosho wo oombapila dhomakwashilipaleko dhaashoka a hala shi ningwe, uuna a si. Ngele Omukriste ota kongo ekwatho lyopaveta miinima yoludhi ndono, opo a pongolole po uupyakadhi mboka momukalo gwombili, ke li ompinge nomayele ngoka Paulus a gandja.

Ngele oshikulumuna shoka sha longwa oshinene, ngaashi ekwatonkonga, okuhepeka okanona, okweehameka kolutu, uufuthi nenge okudhipaga, Omukriste ngoka ta lopota oshinima shoka kopolisi, ke li ompinge nomayele ngoka Paulus a gandja.

Ontopolwa 14, okatendo 14

 31 OMAPUKITHO GASATANA

Okuza moshikunino shaEden, Satana okwa kala ta kambadhala okupukitha aantu. (Genesis 3:1-6; Ehololo 12:9) Oku shi kutya ngele okwa goyokitha omadhiladhilo getu, ota vulu oku tu ningitha tu longe uuwinayi. (2 Aakorinto 4:4; Jakob 1:14, 15) Oha longitha opolotika, omalongelokalunga, oongeshefa, omainyanyudho, elongo nosho wo iinima yilwe oyindji, a humithe komeho omadhiladhilo ge noku ga ningitha ga kale taga monika ga fa ge li mondjila. — Johannes 14:30; 1 Johannes 5:19.

Satana oku shi kutya okathimbo hoka ka hupa ko, a pukithe aantu okashona. Onkee ano, ota ningi ngaashi ta vulu a pukithe aantu oyendji. Okwa halelela okupukitha mboka haya longele Jehova. (Ehololo 12:12) Ngele inatu kotoka, Ondiyapoli otayi vulu okunwetha mo nayi okudhiladhila kwetu. (1 Aakorinto 10:12) Pashiholelwa, Jehova okwa hala ondjokana yi kale tayi pondola. (Mateus 19:5, 6, 9) Ihe aantu oyendji kunena oye yi tala ko yi li oshinima shanathangwa, shoka tashi vulu okuteywa nuupu. Oomuvi odhindji nosho wo oopolohalama dhokotiivii, ohadhi humitha komeho omadhiladhilo ngoka. Onkee ano, inatu etha nando tu nwethwe mo ketaloko lyuuyuni lya penga li na ko nasha nondjokana.

Omukalo gumwe ishewe moka Satana he tu pukitha, omokuhumitha komeho ombepo yuukakombwiilitha kanzi igalula. (2 Timoteus 3:4) Ngele inatu kotoka, otashi vulika tu kale inaatu simaneka mboka ya pewa oonkondopangelo kuJehova. Pashiholelwa, omumwatate otashi vulika a kale e li ompinge nomalombwelo ngoka ta pewa kaakuluntugongalo. (Aahebeli 12:5) Nenge omumwameme otashi vulika a kale a limbililwa elongekidho lyaJehova li na ko nasha nuukwamutse megumbo. — 1 Aakorinto 11:3.

Otu na okukala twa tokola toko, kaatu ethe Ondiyapoli yi nwethe mo okudhiladhila kwetu. Pehala lyaashono, otwa hala okuholela okudhiladhila kwaJehova, nokukala tatu ‘dhiladhila iinima yopombanda.’ — Aakolossa 3:2; 2 Aakorinto 2:11.

Ontopolwa 16, okatendo 9

 32 EPANGO LYOPAUNAMITI

Atuheni otwa hala okukala tu na uukolele nokumona epango li li nawa, ngele tatu ehama. (Jesaja 38:21; Markus 5:25, 26; Lukas 10:34) Kunena, oondohotola naantu yalwe oye na omikalo odhindji dhokugandja epango nosho wo ekwatho lyopaunamiti. Ngele tatu tokola kutya epango lini tatu ka pewa, osha simana tu kaleke momadhiladhilo omakotampango gOmbiimbeli. Natu dhimbulukwe kutya Uukwaniilwa waKalunga owo owala tawu ka hulitha po omaunkundi nomikithi adhihe. Ekwatathano lyetu naJehova osho oshinima sha simanenena, pehala lyokukala tatu gandja owala eitulomo kuukolele wetu. — Jesaja 33:24; 1 Timoteus 4:16.

Otu na okuhenuka thiluthilu epango lyopaunamiti kehe ndyoka lya kwatela mo uumpulile. (Deuteronomium 18:10-12; Jesaja 1:13) Manga inaatu pewa omiti dhontumba nenge epango lyontumba, otu na okutala kutya olya kwatela mo shike nosho wo shoka tali humitha komeho. (Omayeletumbulo 14:15) Inatu dhimbwa kutya Satana okwa hala oku tu enda mevi, opo tu kuthe ombinga miinima ya nika uumpulile. Ngele otatu fekele kutya epango oli na ekwatathano nuumpulile, oshi li nawa tu li kale kokule. — 1 Petrus 5:8.

Ontopolwa 16, okatendo 18

^ okat. 98 Oondohotola dhimwe otashi vulika dhi kale dha tala ko iitopolwa mbyoka ine yombinzi kutya oyi li owala uutopolwa uushona. Onkee ano, otashi vulika wu kale wa pumbwa okuyelithila ndohotola kutya ito tulwa ombinzi ayihe nenge iitopolwa yawo iinene, ngaashi oosele oontiligane, oosele oontokele, ooplatelete noplasma.