Ba tɛnɛ mɛ ka ya ni

Gwe ka abɛli tɛnɛ

Anna Moneymaker/Getty Images

DU NA KPENGBA LƐ!

Azi ti siãsɛ apa ya, mɔ̃trɛ mɛ ndo fa ngoi mɛ nda gigi na kɔngɔ na ni adɛ dã—Tɛnɛ mɛ Ngbangɔ tɛnɛ nɛ?

Azi ti siãsɛ apa ya, mɔ̃trɛ mɛ ndo fa ngoi mɛ nda gigi na kɔngɔ na ni adɛ dã—Tɛnɛ mɛ Ngbangɔ tɛnɛ nɛ?

 Na bi nzɛ ti 24/01/2023 ko, azi ti siãsɛ apa ya, mɔ̃trɛ a mɛ ndo fa ngoi mɛ sese na wɛngɔ na ni adɛ dã na bɛ bi, afa ya, se asi na bɛ bi ko, nda gigi na kɔngɔ.

  •   “‘Mɔ̃trɛ mɛ ndo fa ngoi mɛ nda gigi olo na kɔngɔ na ni adɛ dã na bɛ bi na bi kwa sɛ, ni lo na ndo akpale ti to mɛ ka Ukraine, mbɛtɔ mɛ azi na ni na lo ti to ti nucléaire nga na gbinyangbingɔ ti klima.”​—AFP International Text Wire.

  •   “Azi ti siãsɛ atɛnɛ mbalasi na bi kwa sɛ ya ‘mɔ̃trɛ mɛ ndo fa ngoi mɛ nda gigi na kɔngɔ na ni’ agwe uzu wa e ngbã na sɛgɔndɛ 90 ti nɛngɔ ya, lɛ gigi olo agbɛ̃ ti bwai.”​—ABC News.

  •   “Linɔ tɛ azi ti kɔdɛ ti siãsɛ ti ndo lɛ gigi zu atɛnɛ ya, azi nvɛ̃ni na gbɛ̃ngɔ sese, ye mɛndó ta adɛ li tɛrɛ lo ma.”​—The Guardian.

 Lɛ sese ná dungɔ lɛ ngɛ̃́ tɛ azi na wɛngɔ bo so iɔ nga ma se mɛ ala tɛnɛ na ni? Elengbi ti dungɔ na mbɛtɔ na lo ti aye mɛ na lingɔ tɛrɛ lo na bi mɛ na gangɔ? Tɛnɛ mɛ Ngbangɔ tɛnɛ nɛ?

Aye mɛ na lingɔ tɛrɛ lo na bi mɛ na gangɔ

 Na bangɔ Ngbangɔ, “sese na ngbãngɔ bwai na bwai” wa azi na “dungɔ da bwai na bwai.” (Mosakoli 1:4; Nzembo 37:29) Na lo ni la, ta azi alengbi ti gbɛ̃ngɔ lɛ sese ma.

 Abɛse ngaso ko, Ngbangɔ tɛnɛ tɛnɛ ti nda gigi. Na ndakisa ni pa ya, “Sese olo na wɛngɔ [bere sese olo na ɔngɔ].”​—1 Yoanɛ 2:17.

Du na bingangɔ li ti nzɔ̃ni

 Ngbangɔ lengbi ti zangɔ e ya, e du na bingangɔ li ti nzɔ̃ni abɛse na ngoi olo ti siɔni. Ngasia?

 Ti nɛngɔ ya, mɔ lua anzɔ̃ kpale gba mɛ alo kaya Ngbangɔ ko, e yɔ ka ti mɔ ya, mɔ manda Ngbangɔ gɛrɛrɛ na Atɛmwɛ tɛ Yehova.

a “Mɔ̃trɛ mɛ ndo fa ngoi mɛ sese na wɛngɔ na ni adu mɔ̃trɛ mɛ azi ti kɔdɛ alindó ni so pangɔ hɛ̃ azi ngoi mɛ e ngbã na ni uzu ti nɛngɔ ya, sese mɛ agbɛ̃. Ala ndo da bɛ la ya, sese na gbɛ̃ngɔ na lo ti aye ti siɔni mɛ azi ndo li, mabere kpale ti tɛkinoloji mɛ azi asi na ni. Ni du ye kɔi ti yika yika mɛ ndo pa hɛ̃ azi ya, ala lɛkɛ akpale mɛndɛ̃ iɔ ti nɛngɔ ya, ta lɛ sese agbɛ̃ ma.”​—Bulletin of the Atomic Scientists.