Ba tɛnɛ mɛ ka ya ni

Gwe ka abɛli tɛnɛ

Mɔ hĩngandó ni uzu?

Mɔ hĩngandó ni uzu?

Mordekai ndó na dungɔ lɛ ngɛ̃́ biani?

MORDEKAI adu ili zo kɔi mɛ ngbondoni mɛ mbeti ti Estere atɛnɛ tɛnɛ tɛ lo. Lo ndundó Moyuda mɛ agbɔ̃ lo ka gbɛ mbɛ, wa lo ndo lendó kwa kaya da tɛ gbia ti Perse. Lo ndó na dungɔ lɛ ngɛ̃́ bandangɔ na siɛklɛ ti 5 U.N.T., “na ngoi tɛ [ngbia] Ahasueruse.” (Gbia mɛndó ahĩnga lo, na ila ti Zerezese Ier.) Mordekai asindó na sekele mɛndó ali ti hongɔ gbia. Na zungɔ na tɛrɛ zu, gbia hɛ̃ndó nyɔ ya, ahɛ̃ Mordekai kota ndima so gbɛlɛ azi zu. Na pɛ kwá tɛ Amane mɛ wa kula tɛ Mordekai ná Ayuda ko, Gbia kpãndó Mordekai zo ti sɛ na pɛ ko lo (premier ministre.) Kumba niko ahɛ̃ndó lo lége ti nɛngɔ ya, lo si na ndia mɛndó aso na azi ti Yuda ka gbɛ Lo-lengɔ gbia ti Pɛrsɛ.​—Est. 1:1; 2:5, 21-23; 8:1, 2; 9:16.

Bandangɔ na siɛklɛ ti 20, azi ti histoire ayendó ya, mbeti ti Estere andu mbaye gɛgɛrɛ, ta Mordekai ndó na dungɔ lɛ ngɛ̃́ bia ni ma. Kanda na bandangɔ na bulu ti 1941, azi ti archeologie aluandó aye mɛ ngoi mɛndɛ̃ alengbi ti tongɔ azi ye ya, tɛnɛ mɛ Ngbangɔ tɛnɛ na lo tɛ Mordekai adu biani. Aye mɛndó ala lua nɛ?

Azi ti bolukiluki ahũndó aye mɛ mbeti ti cuneiforme ti perse mɛ ndo tɛnɛ tɛnɛ tɛ zo kɔi mɛ ili lo la, Marduka. (na Ngbandi Mordekai.) Lo lendó kwa mabere kapita, ngoi mɛndɛ̃, lo ndo lengandó kwa ti batangɔ faranga ti kɔndɔrɔ ti shushane. Arthur Ungnad, zo kɔi ti histoire ka Moyen Orient atɛnɛndó ya, mbeti ti cuneiforme andu mbeti kɔi mɛndó ando tɛnɛ tɛnɛ tɛ Mordekai na ngoi nikondó, se e hã Ngbangɔ e zi.

Bandangɔndó la, Ungnad atɛnɛ na tɛnɛ niko ko, azi mɛ hĩnga kambisangɔ tɛnɛ ti ya Ngbangɔ nzɔ̃ni, abandandó ngbinyagbingɔ akoto ti ambeti mɛndɛ̃ ti cuneiforme ti perse. Ka popo tɛrɛ ambeti niko ko, aluandó tɛ̃nɛ mɛ asulu ambeti ti persepolis ka ndo lɛ ni, wa akpã ni ka ndo mɛ ando bata na aye ti ngbondoni so ngunda da kaya kɔndɔrɔ niko. Tɛ̃nɛ niko ali abulu gba na ngoi ti Lo-lengɔ gbia tɛ Zerezese I. Asu ni na yanga ti Elame, wa ni sĩ na ili azi mɛ kaya mbeti ti Estere. a

Ila tɛ Mordekai (Marduka) mɛ mbɛti ti cuneiforme ti perse atɛnɛ tɛnɛ ni

Tɛ̃nɛ ti persepolis gba ndo tɛnɛ bo tɛnɛ tɛ kɔli kɔi mɛndó ahɛ̃ lo ila ti Marduka mɛndó lo ndo li kwa mabere sɛkrɛtɛrɛ tɛ gbia ka shushane na ngoi ti Lo-lengɔ gbia tɛ Zerezese I. Kɔi ti Akadre ni ndo tɛnɛ tɛnɛ tɛ Marduka mabere wa gbinyangbingɔ ambeti. Atɛnɛ niko zu, amangbi na tɛnɛ mɛ Ngbangɔ tɛnɛ na lo tɛ Mordekai. Lo ndundó zo ti ndima mɛ londo lɛ kwa kaya da tɛ gbia Ahasueruse (Zerezese I) lo ndo tɛnɛndó bere ayanga sɛ. Mordekai ndo ndundó bi zu ka yɔnda tɛ gbia ka shushane. (Est 2:19, 21; 3:3) Yɔnda niko ndo fandó da mɛ azi ti ndima alengbi ti dungɔ da ti nɛngɔ ya, ala le kwa tɛ kota gbia.

Tɛ̃nɛ mɛ asu mbeti ka ndo lɛ ni mɛ ndo tɛnɛ tɛnɛ tɛ Marduka ná tɛnɛ mɛ Ngbangɔ tɛnɛ na lo tɛ Mordekai ni na mangbi mɛ kpengbani nvɛ̃ni. Kpale ti ya dungɔ lɛ ngɛ̃́ tɛ ala ndó lɛ ni kɔi, ala ngandó ndoni kɔi, ala ndo lendó kwa ti kapita kaya da kɔi. Mangbi ni ko zu afa yangondo ya, ayɛ mɛ azi ti archeologie ahũ alengbi ti dungɔ na mangbĩ na tɛnɛ mɛ kaya mbeti ti Estere na omɛ aba Mordekai.

a Na bulu ti 1992 Profesere Edwin Yamauch asindó na mbeti kɔi, mbeti ni ndó na ili azi sui kɔi, mɛ elengbi ti tãngɔ ni kaya mbeti ti persepolis ná mbeti ti Estere.