Ocuphela mwaha

Ocuphela sampuwa

Munnuwihe Wiisumaaliha

Munnuwihe Wiisumaaliha

“Nto sawima sa munepa ti . . . wisumaliha [naari wiihiiha].”​GALASYA 5:22, 23.

MACIPO: 52, 32

1, 2. (1) Tiheeni enakhumelela mu ohiisuumaaliha? (2) Ntakhara heeni ninnachuna othokororya mwaha wa wiisumaaliha?

WIISUMAALIHA mukhalelo yoowo Yehova oneereiye anikhaviherye wunnuwiha. (Galasya 5:22, 23) Yehova ookhalano wiisumaaliha woophaameya. Nyenya hiyaano hinaanono nthowa nawi naachu oohiphaameya. Mmahiku ahu, ohiisumaaliha onnaruuha makacamiho mancipale mwa achu. Onnamweeriha muchu okhala ooporora vaava onapakeiye ichu sookhweleya naari ohikhumelela phaama oxikola naari omutekoni. Ohiisumaaliha onnahoolelatho oloca mwaapure mwaapure, owuryaxa, nlala, omwalana, opaka ivaale, okhalano sookhovelela soonanara, owaleliwa mukalaposo, ereca ya mmuupuwelo, ireca sooraviwa nthowa na ocapaheya ni orupala moohilakelela.​—Salumu 34:12-15.

2 Achu ahiniisumaaliha annaruuha makacamiho wa yaawo mukhataaya ni wa akina. Nave vaavaa elukuluku enaviraaya, ennakhala yawooneya wi achu anamvira erikimuyeleela wiisumaaliha. Eyo henaphwanela ontikhiniha, nthowa nawi Masu a Muluku yaahiloherya wi ohiisumaaliha yaahaala okhala yawooniherya yawi nnakhala mu “mahiku òmaliherya.”​—2 Timóteo 3:1-3.

3. Ntakhara heeni ninnachuna wiisumaaliha?

3 Ntakhara heeni ninnachuna wiisumaaliha? Aakhalavo mathowa meeli ookhweleya. Noopacerya, achu yaawo anavareryela miyoonelo ni miyuupuwelo saya wiiliwiili anakhalano makacamiho vakhaani. Onakhalatho wookhweya wa yaawo okhalano onthamwene waphaama ni osepa moonelo wa esara, wuukhuwa naari ohaleeliheya. Nanaawiili, wi ntitelele okhala asinthamwene a Muluku, nnaphwanela okhoma ni saweeha ni ovareryela soochuna sahu soonanara. Ti yeeyo Atamu ni Eva yaahensaaya weerano. (Maphatxuwelo 3:6) Moolikana ni yaawo, achu ancipale olelo aakhalano makacamiho matokweene nthowa nawi awo haniisumaaliha.

4. Tiheeni enaphwanela waalipiha yaawo anawaniha wi evareryele soochuna saya soonanara?

4 Yehova onniiwexexa wi naachu oohiphaameya nave wi ti woovila wa hiyo okhala awiisumaaliha. Nyenya owo onnachuna onikhaviherya ovootha soochuna sahu soonanara. (1 Mamwene 8:46-50) Ntoko Nthamwene oosivela, mweepewe owo onnaalipiha yaale ikwaha ikina anoona okhala woovila ovareryela miyoonelo ni soochuna saya. Mmwaha yoola, nnahaala ohuserya yootakiherya ya wiisumaaliha wa Yehova. Nnahaalatho othokororya sootakiherya sa Mpiipiliyani, saphaama ni soonanara, ni wuuluulela sooleeliherya soophara muteko seiyo sini sinikhaviherye.

YEHOVA OOTIKITHERYA YOOTAKIHERYA

5, 6. Yootakiherya taani ya wiisumaaliha Yehova otikithenryeiye wa hiyo?

5 Wiisumaaliha wa Yehova ti wawaakhwanela nthowa nawi owo tawaakhwanela mmikhalelo soothene. (Malamulo 32:4) Nto hiyaano naachu oohiphaameya. Nyenya nlelo nnaphwanela othokororya yootakiheryaawe ya wiisumaaliha wi niwerye omutakiherya phaama. Eyo enahaala onikhaviherya osuwela mukhalelo woophwanela weera vaavaa inakhumelelaaya ichu sinannyeenyeiha. Tiivi siri sootakiherya ikina sa wiisumaaliha wa Yehova?

Wiisumaaliha wa Yehova ti wawaakhwanela nthowa nawi owo tawaakhwanela mmikhalelo soothene

6 Muupuwele mukhalelo Yehova aakhulenleiye vaavaa Satana aamwaren’yeiye o Eteni. Akhweya waakaaha wa Musaserya waahiweeriha akapuro oororomeleya oothene a Muluku wirimu ookhala ootikhiniheya, eesara ni oohicicimiha. Akhweya nyuwaano munnoona mmukhalelo mmohamoha vaavaa munuupuwelaanyu sa makacamiho oothene Satana onatannyeiye. Nyenya Yehova haakhulenle moopwaha mphimo. Owo aakhulenle mmukhalelo woophwanelela. Yehova onnooniherya olekela onyeenyeya ni wookololowa mu omwaryeya wa Satana. (Mukwaha 34:6; Yobi 2:2-6) Ntakhara heeni? Yehova oheemererya oviravo elukuluku nthowa nawi owo hanakhwela wi achu erimeele nto wi “othene erukunuse mirima.”​—2 Pedro 3:9.

7. Tiheeni nnahuseryaahu orweela wa yootakiherya ya Yehova?

7 Yootakiherya ya Yehova ennanihusiha wi nnaphwanela wuupuwelela mwawiiseela nihaakumve oloca ni ohaakuvela weeravo echu. Mwawiihiiha vaavaa munachunaanyu opaka yoolakelela yookhweleya, muhiye wi evirevo elukuluku wi muupuwelele. Mveke miruku wi muloce naari mpake echu yoophwanelela. (Salumu 141:3) Vaavaa nnakhalaahu eesara ni oonyeenyeya, onakhala wookhweya weeravo echu moopwaha mphimo. Nave ti nthowa nene ancipale anakhalaayano ekeerelani mu ichu yaaloncaaya naari yaapankaaya ehuupuwelenle!​—Masiposipo 14:29; 15:28; 19:2.

SOOTAKIHERYA SAPHAAMA NI SOONANARA VARIYARI VA AKAPURO A MULUKU

8. (1) Ti woowi nneeraahu niphwanyewo sootakiherya saphaama sa wiisumaaliha? (2) Tiheeni yaamukhavihenrye Yosefe okhoma ni yaweeha vaavaa mwaara a Potifare eerenryeiye omulekecha wi amukonihe? (Moone eruku yoopacerya.)

8 Sootakiherya taani sa Mpiipiliyani sinavuwiha esisapo ya wiisumaaliha? Emoha munaphwanelaanyu wuupuwela ti ya Yosefe mwaana a Yakopo. Owo aahivootha yaweeha vaavaa aarumeeleiye vaate va Potifare, mutokweene a alipeleli a Farawo. Mwaara a Potifare aanamusivela Yosefe nthowa nawi aari “òrèra ni òphwaneliwa,” nave owo aaheererya omulekecha ikwaha sincipale wi amukonihe. Tiheeni yaamukhavihenrye Yosefe ovootha yaweeha? Owo akhweya aahimaliha elukuluku yincipale uupuwelaka mwawiiseela vooloca sa yeeyo yaahaala weereya waakhanle wi oomukoniha. Voocharela, vaavaa mwaara a Potifare aaphanreiye yoowara ya Yosefe, owo aahimuchawa. Owo aaloca: “Nkinawerya wera yònanara ni omutxhekela Muluku!”​—Maphatxuwelo 39:6, 9; mwaalakhanye Masiposipo 1:10.

Mumveke Yehova wi oovaheeni miruku ni wiisumaaliha wi mukhome ni yaweeha

9. Muni mwiirehererye hai wi mukhome ni saweeha?

9 Tiheeni nnahuseryaahu orweela wa yootakiherya ya Yosefe? Wakhala wi ninneehiwa ohiiwelela malamulo a Muluku, nnaphwanela okhoma ni yaweeha. Ehaakumve okhala Anamoona a Yehova, akina yaanawaniha oloca woovirelela, owurya moopwaha mphimo, omulya soona, olya mirece, ocapaheya, naari makacamiho makina. Ophiyerya wi naamwi epatisiwe, ikwaha ikina anneehiwa ni ichu seiyo. Waakhanle wi eyo enneereya ni nyuwo, mmaale nave muupuwele vooloca sa mukhalelo onthamwene anyu ni Yehova onahaalaaya onanariheya wakhala wi moheemererya yaweeha. Nyuwaano munanwerya weererya osuwela mikhalelo seiyo saahaala oweehaani nave mulakelele mukhalelo muneeraanyu mvoothe. (Salumu 26:4, 5; Masiposipo 22:3) Wakhala wi montoko weehiwa ntoko hiiha, mumveke Yehova wi oovaheeni miruku ni wiisumaaliha wi mukhome ni yaweeha.

10, 11. (1) Tiheeni eneereya ni amiravo ancipale osikola? (2) Tiheeni eni yaakhaviherye amiravo Eekristu okhoma ni yaweeha ya ohiiwelela malamulo a Muluku?

10 Yeeyo yeeren’ye ni Yosefe enneereya ni amiravo ancipale Eekristu olelo. Yootakiherya emoha ti Kimi. Asinthamwene awe ooxikola ikwaha sincipale yaanaloca wi aakonihiwa omakuchuwelo wa esumana. Kimi hantonko okhalano yaweereya si yeeyo wi aloce. Owo ooloca wi okhala oohiyana ikwaha ikina waahimweeriha wiisoona okhala “oonyanyaliwa ni okhala meekheiye” nave wi asinthamwene awe yuupuwela wi owo aari mulolo nthowa na ohikhalano mpwana. Nyenya Kimi aari amiruku. Owo aahisuwela wi yaweeha ya okonihiwa enanwerya okhala yoolipa vaavaa nnakhalaahu amiravo. (2 Timóteo 2:22) Anasikola akina wiiliwiili yaanamukoha waakhanle wi hantonko okonihiwa. Eyo yaamvaha ekari ya waatharihela mathowa a othanla ohikonihiwa. Nnakhala awiirumiha ni amiravo Eekristu yaawo analakelela okhoma ni yookhinyererya ya ocapaheya, nave Yehova onakhalatho awiirumiha!

11 Piipiliya onnanivahatho sootakiherya sa achu yaawo yaahivilenle ni yaweeha ya ocapaheya. Nave eyo ennooniherya sookhumelela soonanara vaavaa nihiniisumaalihaahu. Wakhala wi muri mmukhalelo woolikana ni wa Kimi, muupuwele sa mmiravo oohisuwela onalociwa mu Masiposipo ecima 7. Muupuweletho sa Aminoni ni sookhumelela sawoopiha sa meerelo awe. (2 Samuwele 13:1, 2, 10-15, 28-32) Asitiithi anaphwanela waakhaviherya anamwane aya wunnuwiha wiisumaaliha ni miruku moorweela wa othokororya sootakiherya seiyo variyari va malapelo eechoko.

12. (1) Yosefe aavareryenle hai miyoonelo sawe variyari va asinnawe? (2) Mmikhalelo taani nnaphwanelaahu ovareryela miyoonelo sahu?

12 Mu elukuluku ekina, Yosefe wanaawiili aahitikitherya yootakiherya yaphaama ya wiisumaaliha. Ekwaha ela waari vaavaa asinnawe yaakelaaya o Yikuputu wi yathume yoolya. Wi iwexexe yeeyo awo yuupuwelaaya, Yosefe hiisuwelinhe wi aari munnaya. Nave vaava moonelo awe waaryaaya woolipa, owo aahaahiya asinnawe wi inle weephiini. (Maphatxuwelo 43:30, 31; 45:1) Wakhala wi munna naari murokora oopaka echu ehoosivenleeni, ochariha yootakiherya ya Yosefe ya wiisumaaliha enahaala wookhaviheryaani osepa oloca naari opaka echu yeeyo ohoolo waya muneeraanyu mukhaleno ekeerelani. (Masiposipo 16:32; 17:27) Naari akhweya mookhalano amusi yiikariwe mmulokoni. Waari hiiha, munaphwanela ovareryela miyoonelo sanyu wi musepe olocihana woohichuneya ni yaawo. Eyo enamukhala yoovila. Nyenya onamukhala wookhweya wakhala wi mohuupuwela wi nyuwaano munachariha yootakiherya ya Yehova nave munapaka yeeyo onalamuleleiye.

Haavo onaphwanela wiiroromelaxa, uupuwelaka wi harwa eehiwa

13. Echu taani nnahuseryaahu orweela wa saweereya sa okumi wa Mwene Tavite?

13 Ninnaphuratho orweela wa yootakiherya ya Mwene Tavite. Vaava Sawuli ni Semei yaamurosaaya, Tavite haanyeenyen’ye naari haapharihenle owerya wawe ntakhara yaawo. (1 Samuwele 26:9-11; 2 Samuwele 16:5-10) Naamwi hiiha, tahi wi ikwaha soothene Tavite aaniisumaaliha. Ninnasuwela yeela orweela wa waalakhanya vooloca sa yoocheka awe ni Patesepa ni moonelo awe vooloca sa nrima na Napali. (1 Samuwele 25:10-13; 2 Samuwele 11:2-4) Nnanwerya ohuserya echu yasisapo orweela wa Tavite. Yoopacerya, alipa ooweherya variyari va achu a Muluku annaphwanela wiisumaaliha wi ehipharihele moonyala olamulelo aya. Yanaawiili, haavo onaphwanela wiiroromelaxa, uupuwelaka wi harwa eehiwa.​—1 Korinto 10:12.

ICHU SOOPHARA MUTEKO MUNAPHWANELAANYU OPAKA

14. Yaweereya taani munna mmoha aareiyeno, nave ntakhara heeni meerelo ahu oolikana ni yaawo tookhweleya?

14 Tiheeni munaphwanelaanyu weera wi munnuwihe wiisumaaliha wanyu? Muthokororye yeeyo yeeren’ye ni Lusi. Ekaaro emoha yaahikhumula oculi wa ekaaro awe. Naamwi aari yoowo aakhumunle ekaaro ya Lusi, xoofero yoowo taapacenrye omuruwana Lusi nave aaheererya wi epacerye owana. Lusi aahivekela wa Yehova wi akhale oomaaleleya nave aaheererya ommaaliha xoofero yoole. Nyenya mulopwana owo aahititelela oruwana. Mwawiihiiha Lusi aahirepela sooleeliherya sa sekuru a mulopwana yoole nave aahimuhiya mulopwana ole nlelo iinyakulelaka. Esumana emoha ohoolo waya, Lusi ni mwaariye yaahimusekurya muthiyana mmoha. Iyawe aari xoofero yoole! Owo aahuuliwa muru nave aahiveka nikhurumuwelo ntakhara meerelo awe oonanara. Aahiivaha oloca ni ekompaniya yasekuru ya Lusi wi awerye orehererye ekaaro awe mwawaakuveya. Mulopwana aahikhala vamoha mu omuthokororya Piipiliya nave aahitepa osiveliwa ni yeeyo. Wanthowa na yeela, Lusi aahoona ophiyerya mweeryo taani waaryaaya wookhweleya okhala oomaala emanle okhumuliwa ekaaro awe ni sookhumelela soowaawa eereiye akhaleno waakhanle wi owo aahinyeenyeya.—Mwaalakhanye 2 Korinto 6:3, 4.

Meerelo ahu ananwerya ovolowela muteko ahu Weekristu (Moone eparakrafo 14)

15, 16. Yoohuserya ya Piipiliya eni yookhaviheryeeni hai ni emusi anyu wunnuwiha wiisumaaliha?

15 Omuhuserya Piipiliya moohihiyererya enanwerya waakhaviherya Akristu wunnuwiha wiisumaaliha. Muupuwele yeeyo Muluku aamulenleiye Yosuwa: “Masu a nlivuru ola a malamulo ehirwe erame vayanoni vá; wupuweleke masu a nlivuru yowo ohiyu ni othana ni otxhariheke iri mwemmo. Hiha, onamwitxhàla mwa elukuluku ya ekumi à yothene.” (Yosuwa 1:8) Nyenya yoohuserya ya Piipiliya eni yookhaviheryeeni hai wunnuwiha wiisumaaliha?

Omuhuserya Piipiliya moohihiyererya enanwerya waakhaviherya Akristu wunnuwiha wiisumaaliha

16 Noohuserya wi Mpiipiliyani sookhalamo sootakiherya seiyo sinooniherya mukhalelo nnaphuraahu vaavaa nniisumaalihaahu ni mukhalelo nnoonaahu ekoi vaavaa nihiniisumaalihaahu. Yehova oheemererya orepiwa sootakiherya seiya ntakhara hiyo. (Aroma 15:4) Waahaala okhala wa miruku wa hiyo waalakhanya, ohuserya ni wuupuwelela mwawiiseela vooloca sa seiyo. Mweererye wiiwexexa mukhalelo sinaphariheleyaaya wa nyuwaano ni emusi anyu. Mumveke Yehova wi ookhaviheryeeni opharihela ikano sinarweela mu Masu awe. Wakhala wi moosuwela wi mooyeleela wiisumaaliha mmakupa makina, mweemererye eyo. Voocharela, mvekele vooloca sa yeeyo, nave mulape moowetha wi moone mukhalelo muneeraanyu murehererye. (Tiyako 1:5) Mutholathole mu soolaleeryiwa sahu wi mphwanye ekano yoophara muteko yeeyo eni yookhaviheryeeni.

17. Mmikhalelo taani asitiithi eneeraaya yaakhaviherye anamwane aya wunnuwiha wiisumaaliha?

17 Muni nwerye hai waakhaviherya anamwane anyu wunnuwiha wiisumaaliha? Asitiithi aasuwela wi anamwane aya hiyaayanre ni mukhalelo yoola. Mwawiihiiha awo anaphwanela waahusiha anamwane aya mikhalelo saphaama moorweela wa yootakiherya aya. (Éfeso 6:4) Wakhala wi munnoona wi anamwane anyu annayeleela wiisumaaliha, mwiikohe waakhanle wi munnavaha yootakiherya yaphaama. Munanwerya ovaha yootakiherya yaphaama moorweela wa oya mmuteko woolaleerya wiiliwiili, ophwanyeya mmithukumano, ni weeciha malapelo eechoko. Nave muhoove oloca wi hooye wa aniinyu wakhala woochuneya! Yehova aahitikitherya miphimo wa Atamu ni Eva. Miphimo seiyo saanwerya waakhaviherya ohuserya ocicimiha olamulelo wa Yehova. Moolikana, vaava asitiithi anaalakaaya anamwane aya ni ovaha yootakiherya yaphaama, eyo enahaala waahusiha anamwane okhala awiisumaaliha. Osivela olamulelo wa Muluku ni ocicimiha malakiheryo awe ichu sa esisapo munaphwanelaanyu waakhaviherya anamwane anyu wi ekhaleno.​—Mwaalakhanye Masiposipo 1:5, 7, 8.

18. Ntakhara heeni ninnaphwanela waathanla asinthamwene ahu mwamiruku?

18 Moohipwacha waakhanle wi na asitiithi naari hooye, oothene ahu nnanwerya waathanla asinthamwene ahu mwa miruku. Wakhala wi asinthamwene anyu annamusivela Yehova, awo anahaala wooceenyeryaani okhalano soolakelela saphaama ni osepa makacamiho. (Masiposipo 13:20) Yootakiherya aya yaphaama enahaala wooceenyeryaani ochariha wiisumaaliha waya. Nave moohikhwa minikwa meecelo anyu aphaama anahaala waalipihatho. Wiisumaaliha nneeraahu nikhaleno onahaala onikhaviherya weemereryiwa ni Muluku, opuha okumi ahu ni wuuka ichu saphaama ni yaale nnaasivelaahu.