Ocuphela mwaha

Ocuphela sampuwa

MWAHA WOOHUSERYA 33

“Yaawo Anoowiriyana” Anamvulusiwa

“Yaawo Anoowiriyana” Anamvulusiwa

“Wiikhapalele meekhaa. Okhapelele mahusiheryo. Otitelele seiyo. Weerano hiiha, onnamwiivulucha weyo vamoha ni yaawo anoowiriyana.”—1 TIM. 4:16.

NCIPO 67 ‘Mulaleerye Masu’

YEEYO NNAHAALAAHU OHUSERYA *

1. Tiheeni oothene hiyo nnachunaahu wa amusi ahu?

APWANNE mookhalano amusi yaawo nivano ehimusuwenle Yehova naari omusivela yoowo? Waakhanle wi ti hiiha, akhweya munanwerya wiisoona hiiha ntoko murokora aniichaniwa Pauline. * Owo oothariha: “Ovinyerya vaavaa kaasuwenlaaka eparipari, kaachuna wi emusi aka yoothene vamoha ni miyaano nikhale Mparataiso. Kaanachuna vatokovene wi iyaka, Wayne, ni mwanihu emurumeelaka Yehova vamoha ni miyaano.”

2. Makoho taani nnahaalaahu othokororya mmwaha yoola?

2 Hannaphwanela waakhinyererya amusi ahu wi yeemererye michaka saphaama ni ophwanya ekumi yoohimala. Nyenya nnawerya waaceenyerya ohula muupuwelo ni murima aya ntakhara michaka sa Piipiliya. (2 Tim. 3:14, 15) Ntakhara heeni nnaphwanelaahu ovaha omamoona wa amusi ahu? Ntakhara heeni nnaphwanelaahu wooniherya niphwanya wa yaawo? Nni naakhaviherye hai amusi ahu omusivela Yehova hiiha ntoko hiyo? Ti mwawihai anna oothene mmulokoni eneeraaya enikhaviherye?

NTAKHARA HEENI NNAPHWANELAAHU OLALEERYA WA AMUSI AHU?

3. Mwawiiwanana ni 2 Pedro 3:9, ntakhara heeni nnaphwanelaahu olaleerya wa amusi ahu?

3 Moohilekela, Yehova onahaala omaliha mukhalelo yoola wa ichu. Pahiru yaale “yaalakhanyeriwe waakhela okumi woohimala” tenahaala ovuluxiwa. (Saw. 13:48) Ninnamaaliha elukuluku ni ikuru sahu, nlaleeryaka michaka saphaama wa achu yaawo nihaasuwenlaahu. Mwawiihiiha, ti yoophwanelela ochuna wi amusi ahu yaawo naasuwenlaahu emurumeeleke tho Yehova. Nave woona wi Yehova toosivela, ‘hanachuna wi mmoha a hiyo atholowe, nto wi oothene ephiye wuucharuwani naari woovulusiwani.’—Mwaalakhanye 2 Pedro 3:9.

4. Yoohesa taani akhweya nnapakaahu vaavaa nnalaleeryaahu wa amusi ahu?

4 Nnaphwanela wuupuwela wi wookhalavo mukhalelo mmoha woophwanelela ni mukhalelo wooheseya wa oloca michaka saphaama. Vaavaa nnalaleeryaahu wa muchu nihimusuwenlaahu, wiiliwiili ninnaloca moomaleleya. Nyenya vaavaa nnalaleeryaahu wa mmusi, akhweya yoochuna ahu enamukhala oloca mmukhalelo wooluluwanya.

5. Tiheeni nnaphwanelaahu wuupuwelela nihaakumve olaleerya wa amusi ahu?

5 Apwanne munnupuwela nihiku noopacerya mweerenryaanyu oloca michaka saphaama ni mmusi anyu? Akhweya nyuwaano mwaakhalano ekeerelani nthowa na mukhalelo mwaaloncaanyu nave mwaamusiveliwa weerano mmukhalelo woohiyana. Murummwa Paulo aaperekha ekano ela wa Akristu: “Masu anyu ekhale a mahala, oosivela, si awuulukiwa ni maakha wi musuwelekeno omwaakhula mmoha ni mmoha ntoko onaphwaneleiye.” (Kol. 4:5, 6) Nnaphwanela okhalano mmuupuweloni ekano yeela mu elukuluku nnalaleeryaahu wa amusi ahu. Oheerano yeela, nnahaala weeriha wi awo ehikhaleno nchuno, ohiya waalekecha ni eparipari.

TIHEENI NNAPHWANELAAHU WEERA WI NAAKHAVIHERYE AMUSI AHU?

Wiiliwiili, onamoona otokweene nyuwo munaphwanelaanyu ovaha ori wooniherya niphwanya ni okhalano meecelo aphaama (Moone iparakrafo 6-8) *

6-7. Ntakhara heeni Mukristu othelanne ni muchu oohiroromela onaphwaneleiye wooniherya niphwanya? Mvahe yootakiherya.

6 Wooniherya niphwanya. Okhalano niphwanya onataphulela wiiwexexa moonelo wa akina. Pauline, yoowo oromoliwe woopaceryani, ooloca: “Woopaceryani, kaachuna pahiru ochekulela ni iyaka vooloca sa Piipiliya. Hiyaano hinaaloca vancipale ichu sa nihiku ti nihiku.” Nyenya Wayne, iyawe a Pauline, haasuwelaru echu vooloca sa Piipiliya nave hiiwexexa yeeyo mwaariye aaloceiye. Wa Wayne, yaakhala wi echu yoothene mwaariye uupuweleiye yaari pahiru vooloca sa malapelo awe. Wayne aanoova wi mwaariye aathukumana nnikhuuru nawoopiha nave wi aahihuwelihiwa.

7 Pauline onneemererya wi yaahikhalavo elukuluku yeeyo ikwaha sincipale aakhaleiye ni anna ni arokora a mulokoni. Owo aanaya omithukumano, mmuteko woolaleerya, ni mmavaate mwa anna. Pauline onnathariha: “Wayne wiiliwiili iisoona okhala mukhateiye, ntakhara vaavaa aaphiyeiye vaate haakiphwanyavo.” Ntoko yookhumelela, owo aanakhalano munkhela wa okhala ni mwaariye vamoha ni mwanawe. Wayne haasuwenle asinthamwene avyaani a mwaariye, nave yaakhala ntoko wi Pauline aasiveliwa vancipale okhala ni asinthamwene awe ohiya okhala ni iyawe. Nthowa na yeeyo, Wayne aaphiyerya oloca ni Pauline wi aachuna omwalanano. Munnawerya woona mukhalelo Pauline aahaaleiye wooniherya niphwanya vancipale?

8. Mwawiiwanana ni 1 Pedro 3:1, 2, tiheeni wiiliwiili amusi ahu anavareryaaya?

8 Mutikitherye yootakiherya yaphaama. Wiiliwiili, amusi ahu anavarerya ohiya yeeyo nnalocaahu, nyenya yeeyo nnapakaahu. (Mwaalakhanye 1 Pedro 3:1, 2.) Ti yeeyo Pauline iiwexenxeiye moovira wa elukuluku. Owo ooloca: “Miyaano kaanasuwela wi Wayne aananisivela nave wi haachuna omwalana ni miyaano. Nyenya vaavaa aalonceiye sa omwalana, kaahiiwexexa wi miyaano kaaphwanela opaka ichu mwawiiwanana ni moonelo wa Yehova. Ohiya oloca vancipale, kaaphwanela wiilipiserya wi meecelo aka evahe ntakiheryo naphaama.” Pauline aahiya omukhinyererya Wayne vooloca sa Piipiliya nave aapacerya ochekulela ni miyaha sa nihiku ti nihiku. Opwaha yeeyo, Wayne aamoona Pauline okhala muchu a murecele vancipale nave aanamoona mwanawe orino meecelo aphaama. (Masi. 31:18, 27, 28) Vaavaa iiwexenxeiye mukhalelo Piipiliya aakhaviheryeiye emusi awe, Wayne aahula muupuwelo ni murima awe ntakhara Masu a Muluku. —1 Kor. 7:12-14, 16.

9. Ntakhara heeni hinnaphwanela ovolola okhaviherya emusi ahu?

9 Mutitelele weererya waakhaviherya amusi anyu. Yehova onnavaha ntakiheryo naphaama wa hiyo. Piipiliya ooloca wi yene, “woosiilo ene” onaavaha achu ekari ya weemererya michaka saphaama ni okhalano ekumi yoohimala. (Yer. 44:4) Nave murummwa Paulo aaloca ni Timoteo wi atitelele waakhaviherya akina. Ntakhara heeni? Nthowa nawi moorweela wa weerano hiihaa, aahaala wiivulusa mukhateiye ni yaawo yaamuwiriyana. (1 Tim. 4:16) Ninnaasivela amusi ahu nave ninnachuna wi awo esuwele iparipari siri Mpiipiliyani. Moone yeeyo yeeren’ye ni Pauline. Evinrevo elukuluku, masu ni yootakiherya ya Pauline yaahikhalano yookhumelela yaphaama mu emusi awe. Owo vano ori oohakalala amurumeelaka Yehova vamoha ni iyawe. Oopiili mapiyoneero, nave Wayne onarumeela ntoko mutokweene a muloko.

10. Ntakhara heeni ninnaphwanela opisa murima?

10 Mukhale oopisa murima. Vaavaa nnahuseryaahu eparipari, ninnatoroka soororomela ni mukhalelo wa ekumi ahu. Nyenya akhweya amusi ananwerya okhalano makacamiho wiiwexexa vooloca sa otorokeya wuuwu. Ntoko yootakiherya, ichu soopacerya awo aniiwexexaaya tiwii hinnapaka makupa mu isatakha sa malapelo atheru vamoha ni yaawo navetho hinniivoliiherya mu miteko sa ipoliitika. Eyo enanweeriha akina aveemusini okhala oonyeenyeya ni hiyo. (Mat. 10:35, 36) Nave eyo henaphwanela oneeriha okhala oovolola mu waakhaviherya wiiwexexa soororomela sahu. Vaavaa nnavololaahu waakhaviherya amusi ahu, mweeparipari nnamwaathoriha wi awo hanaphwanelela waakhela ekumi yoohimala. Nyenya Yehova hanivanhe muteko woothoriha—owo omvanhe muteko yoowo Yesu. (Yoh. 5:22) Wakhala wi ninnapisa murima, amusi ahu akhweya anampacerya owiriyana michaka sahu.—Moone ekaaxa “ Mpharihele Esaiti Ahu wi Muhusihe.”

11-13. Tiheeni muhusenryaanyu orweela wa mukhalelo Alise aakhalinheiye asitiithi awe?

11 Mukhale oolipa, nyenya ooreera murima. (Masi. 15:2) Moone yootakiherya ya Alise. Owo aahusenrye vooloca sa Yehova elukuluku aareiye ocai wa asitiithi awe, yaawo yahaamweemererya Muluku nave yaasiveliwa ni epoliitika. Owo ahiiwexexa wi waahaala okhala woochuneya waaleliherya asitiithi awe ichu saphaama aahuseryeiye. Alise onnathariha ariki: “Vaavaa muchu onalekeleiye oloca soororomela ni sookhovelela ivyaani, amusi annatutuseya vatokovene ni yeeyo.” Owo aahaarepela ekaarata asitiithi awe, aakohaka yeeyo yuupuwelaaya vooloca sa mahusiheryo a Piipiliya mmwaha yoowo ooneiye wi waahaala waasivela, ntoko osivela. (1 Kor. 13:1-13) Alise ilukuluku soothene annathamalela asitiithi awe ntakhara soothene awo yaamweerenlaaya nave aanaarumihela samahala. Vaavaa aayeiye waaxekurya, owo aanapaka soothene wi aakhaviherye amamaawe miteko sa vaate. Woopaceryani, asitiithi a Alise hiyaasiveliwano vaavaa owo aaleenleiye vooloca sa soororomela sawe ivyaani.

12 Vaavaa Alise aamaliheiye mahiku ni asitiithi awe, owo anatitelela ochariha marehereryo awe a omwaalakhanya Piipiliya. Alise onnathariha: “Eyo yaahaakhaviherya amama wiiwexexa mukhalelo Piipiliya aareiye ochuneyaxa wa miyo.” Mu elukuluku emohamoha, apaapawe Alise yaahilakelela ohuserya echu yammoori vooloca sa Piipiliya. Awo yaachuna wiiwexexa tiheeni yaamweerinhe mwanaya otoroka mukhalelo uupuweleiye nave yaachuna omphwanyerya mathowa Piipiliya. Alise onnathariha: “Miyaano kaahaavaha Piipiliya apapa nave mpuwa kaahihelamo epapeli yaarino masu oreera ntakhara yaawo.” Teevi yaari yookhumelela? Ohiya ophwanya mathowa, apaapa awe Alise yaahilekecheya vancipale ni ichu seiho yaalakhanyaaya mu Masu a Muluku.

13 Nnaphwanela okhala oolipa, nyenya oreera murima naamwi mukhalelo okhalaka woovila. (1 Kor. 4:12b) Ntoko yootakiherya, Alise aaphwanela oovilela wiiciwa ni amamaawe. Owo ooloca: “Kimanle opatisiwa, amama yaakiichana ‘mwaana oonanara murima.’” Alise aakhulenle hai? Owo onnathariha: “Ohiya osepa mwaha, miyaano kaahaatharihela awo mmukhalelo wa ncicimiho wi kaahilakelela okhala Namoona a Yehova nave nkaahaala otoroka muupuwelo. Nyenyatho kaahaaleela amama wi kaanaasivela vancipale. Oopiili naahinla vamoha nave miyaano kaahaapakela yoolya yoosiva wi elye. Opacerya vaavaa, amama yaahipacerya osuwela wi Piipiliya aahitoroka phaama omuchu aka.”

14. Ntakhara heeni hannaphwanela weemererya okhinyererya wa amusi?

14 Akhweya enamviravo elukuluku yammoori wi amusi ahu yiiwexexe wi omurumeela Yehova mwaha mutokotoko wa hiyaano. Ntoko yootakiherya, vaavaa Alise aalakelenleiye okhala piyoneera ohiya opaka muteko yoowo asitiithi awe yaachunaaya, amama awe yaahinla. Nyenya Alise atitelela okhala oolipa. Owo ooloca: “Wakhala wi muchu oheemererya okhinyereryiwa mmwaha wammoori, amusi awe anahaala weererya omukhinyererya mmiyaha mikina. Mmakupa makina, waakhala wi muchu toolipa murima, ni ooreera murima, wa amusi awe akhweya onanweeriha akina a yaawo olakelela onwiriyana.” Ti yeeyo yeeren’ye ni Alise. Olelo asitiithi awe mapiyoneero, nave apaapa awe anaarumeela ntoko mutokweene a muloko.

OOTHENE MMULOKONI ENI EKHAVIHERYE HAI?

Ti mwawihai anna ni arokora a mmulokoni aneeraaya yaakhaviherye amusi ahu yaawo ari oohiroromela? (Moone iparakrafo 15-16) *

15. Mwawiiwanana ni Mateu 5:14-16 ni 1 Pedro 2:12, ‘miteko saphaama’ sa akina sini saakhaviherye hai amusi ahu?

15 Wi aalekeche achu ntakhara eparipari, Yehova onapharihela ‘miteko saphaama’ sa anna a mmulokoni. (Mwaalakhanye Mateu 5:14-16; 1 Pedro 2:12.) Waakhanle wi iyanyu naari mwaarinyu nivano tahi Namoona a Yehova, apwanne owo ookhalano ekari ya wasuwela anna ni arokora a mmulokoni mwanyu? Pauline, yoowo aromoliwe woopaceryani, aakhalano yookhovelela ya waawopa anna ni arokora owannyawe. Mwawiihiiha, iyawe Wayne, waakhala wookhweya waasuwela. Wayne onnuupuwela mukhalelo munna mmoha aamukhavihenreiye ootoroka muupuwelo awe vooloca sa a Anamoona a Yehova: Wayne ooloca: “Owo aahiveka nihiku nimoha na wiichuwa omutekoni, pahiru wi amoone xooku vamoha ni miyaano. Eyo yaahikeeriha wuupuwela: ‘Ola haanono nikacamiho.’”

16. Ntakhara heeni ninnaphwanela waawopa amusi ahu wi ephiye mmithukumano?

16 Mukhalelo mmoha waphaamaxa wa waakhaviherya amusi ahu ori waawopa wi ephiye omithukumano. (1 Kor. 14:24, 25) Muthukumano woopacerya wa Wayne waari Mukonelo—iiha aamanle woorowa oomutekoni nave muthukumano ene hiwaalekenle. Owo ooloca: “Miyaano nkaawiiwexenxe phaama mwaha, nyenya kinnawuupuwela phaama achu. Awo yaanarwa elocaka ni miyaano, yaakaakhela phaama ekivahaka mooni wa nsivelo ni mata aya. Kaahiiwexexa wi awo yaari eparipari.” Mutheli mmoha aahooniherya epewe xaxaxa wa Pauline, amukhaviheryaka ni mwanawe mmithukumano ni mmuteko woolaleerya. Vaavaa Wayne aalakelenleiye osuwela phaama soororomela ivyaani sa Pauline, owo aaveka wi munna ole amuhusiheke Piipiliya.

17. Wa eheeni nihinaphwanelaahu wiisoona okhalano nthowa, nyenya ntakhara heeni hinnaphwanela oovolola waakhaviherya amusi ahu?

17 Hiyaano ninnatepa ochuna amusi ahu oothene emurumeelaka Yehova vamoha ni hiyo. Nyenya naamwi niilipiseryaka vancipale wi naakhaviherye, tahi wi ilukuluku soothene anahaala weemererya eparipari. Waakhala wi ela yoheereya ni nyuwaano, muhiisooneke okhalano nthowa. Chiryene, yoolakelela ti yawaya. Nave hiyaano hinnaphwanela omukhinyererya muchu wi eemererye soororomela sahu. Moovira wa elukuluku, amusi akhweya anahaala woona mukhalelo nyuwaano muryaanyu oohakalala mmurumeelaka Yehova nave eyo enanwerya ootoroka muupuwelo aya. Vano, mvekele ntakhara yaawo. Muloce ni yaawo mooreera murima. Muhivolole waakhaviherya. (Saw. 20:20) Muroromele wi Yehova onahaala oreeliha wiilipixerya wanyu. Nave amusi anyu yalakelela woowiriyanaani, awo anamvuluxiwa!

NCIPO 57 Mwaalaleerye Achu Oothene

^ par. 5 Hiyaano naamusiveliwa vancipale waakhanle wi amusi ahu tho annamurumeela Yehova, nave eyo yoolakelela anaphwanelaaya opaka mukhataaya. Mmwaha yoola, nnahaala woona yeeyo nnaphwanelaahu weera wi amusi ahu ekhale otaphuwa oniwiriyana.

^ par. 1 Masina makina aatorokiwa. Mmwaha yoola, nsu naamwi “amusi” enaahiwa oothene aveemusini yaawo nivano ahinamurumeela Yehova.

^ par. 53 ERUKU VA EPAAXINA: Mmiravo ori munna aakhaviheryaka apapa awe ari oohiroromela oreherya ekaaro aya. Mu elukuluku yoophwanelela, owo onnawooniha apapa awe exilema mu jw.org®.

^ par. 55 ERUKU VA EPAAXINA: Murokora mmoha onnanwiriyana iyawe oohiroromela moopwacha vaavaa onaloceiye ichu seeren’ye mu nihiku nenle. Ohoolo waya, owo ni aveechokoni vawe annathata ni xooku.

^ par. 57 ERUKU VA EPAAXINA: Murokora onnaawopa anna a mmulokoni wi ephiye vaate vawe. Nyenya anna awo annooniherya opwacha weeparipari wa iyawe. Ohoolo waya mulopwana ola onnaphiya va mukonelo vamoha ni mwaariye.