Sara Samueli 14:1-52

  • Möna Yonata ba Mikhimasi (1-14)

  • Kala nudu ndraono Gizara’eli ibe’e Lowalangi (15-23)

  • Möi Zaulo ba hölu, hiza’i lö i’angeragö ua sakali (24-46)

    • Ira saradadu, la’a nagole fabaya do (32-34)

  • Fasuwöta nifalua Zaulo; ösi nomonia (47-52)

14  Samuza maʼökhö, imane Yonata+ ono Zaulo ba niha solohe fangönania, ”Aine, dataʼötö naha wozago ndra saradadu Wilisiti ba daʼö sisa.” Hizaʼi, lö ifatunö khö namania.  Ba zinga mbanua Gibea+ so Zaulo, ba narö geu dalimo ba Migerono, fao khönia ndra saradadu si 600.+  Me luo daʼö, samake nukha gere*+ yaʼia daʼö Ahiya ono Gahitobi,+ talifusö Ikabodi,+ ono Wineha,+ ono Geli,+ si no tobali ere khö Yehowa ba Zilo.+ Lö laʼila niha sato wa no mofanö Yonata.  Lala niʼötö Yonata numalö ba nahia wozago ndra saradadu Wilisiti tefaudu ba gotalua hili sokara si dombua si hulö nifö. Töi zi sambua Bosesi, ba si sambuania Sene.  No mosindro hili sokara si sambua andrö tanö yöu sangotahögö Mikhimasi, ba si sambua tanö raya sangotahögö Geba.+  Imane Yonata ba niha solohe fangönania, ”Aine, dataʼötö naha wozago niʼogunaʼö niha si lö nisuna.+ Maʼatö itolo ita Yehowa. Löʼö sa si tebai khö Yehowa ba wanolo yaʼita, he ato niha niʼogunaʼönia mazui löʼö.”+  Imane solohe fangönania andrö, ”Falua fefu zomasi dödöu, ba aeʼe gofu hezo zomasiʼö. Fao ndraʼo khöu gofu hezo möiʼö.”  Aefa daʼö imane Yonata, ”Taʼötö ba taforomaʼö ita khöra.  Na lamane khöda dania, ’Mibaseʼö manö ba daʼö irege tohare ndraʼaga!’ mosindro manö ita ba nahiada ba böi möi ita miyawa khöra. 10  Hizaʼi, na lamane khöda, ’Miʼae miyawa ba daʼa, milawa ndraʼaga!’ ba möi ita, börö me ibeʼe dania ba dangada ira Yehowa. Daʼö zi tobali tandra khöda.”+ 11  Aefa daʼö, yaʼira si darua laforomaʼö ira ba niha Wilisiti si so ba naha wozago andrö. Ba lamane ira niha Wilisiti, ”Faigi atö! No möi baero niha Heberaiʼo moroi ba dögi naha waminira.”+ 12  Lamane niha si so ba naha wozago andrö khö Yonata hegöi ba zolohe fangönania, ”Miʼaine yawa ba daʼa na barani ami, mabeʼe khömi zi tobali famahaʼö!”+ Iʼanemaiʼö imane Yonata ba zolohe fangönania, ”Oʼö ndraʼo, börö me Yehowa dania zameʼe yaʼira ba danga ndraono Gizaraʼeli.”+ 13  Manöi Yonata faoma tanga ba ahenia ba iʼoʼö ia solohe fangönania. Ibörögö kala niha Wilisiti börö Yonata ba ibunu ira solohe fangöna andrö furinia. 14  Ba wasuwöta si oföna, so mato 20 niha nibunu Yonata hegöi solohe fangönania. Lafalua daʼö te ha ba zi matonga owoto laza nifaku zawi.* 15  Ibörögö ataʼu ndra saradadu si so ba nose baero mbanua hegöi ba naha wozago niha Wilisiti, ba humokha mbu ndra sorabu.+ Ibörögö modögö danö ba ihawui ira faʼataʼu moroi khö Lowalangi. 16  Niha sozago Saulo ba Gibea+ Mbeniami laʼila wa oi so waʼafawuka misa ba nose nudu.+ 17  Imane Saulo khö ndra saradadu si fao khönia, ”Uʼandrö khömi, miʼerai hadauga ndra saradadu ba miʼalui haniha zondröi yaʼita.” Me no laʼerai, awena laʼila wa lö hadöi Yonata faoma solohe fangönania. 18  Imane Saulo khö Gahia,+ ”Ohe ba daʼa Dawöla Lowalangi sindruhu!” Me luo daʼö, ba ndraono Gizaraʼeli so Dawöla Lowalangi sindruhu. 19  Gasa-gasa wahuhuosa Zaulo khö gere, itugu tedou waʼafawuka ba nose niha Wilisiti. Imane Saulo khö gere andrö, ”Böi tohugö saʼae.”* 20  Ba owulo Zaulo khö ndra saradadu si fao khönia fefu, möi ira fasuwö. Laʼila ba daʼö wa labunu nawöra zamösana ira niha Wilisiti faoma föda, ba sindruhu wa fawuka sibai. 21  Baero daʼö, niha Heberaiʼo si faʼawö ba niha Wilisiti no mege si fao khöra ba nose, ibörögö faʼawö ira ba ndraono Gizaraʼeli nidöniaʼö Zaulo ba Yonata. 22  Me larongo iraono Gizaraʼeli si no maminiʼö yaʼira+ ba mbanua si so ba hili Geferai wa no moloi niha Wilisiti, fao ira ba wolohi hegöi ba wanuwö niha Wilisiti. 23  Itolo ndraono Gizaraʼeli Yehowa ba zi maʼökhö daʼö,+ ba ikhamö Mbeti-avena fasuwöta andrö.+ 24  Hizaʼi, tebai sibai ndraono Gizaraʼeli ba zi maʼökhö daʼö börö me no ibeʼe ira ba hölu Saulo imane, ”Niʼelifi niha si manga gofu hadia ia* fatua lö bongi ba fatua lö usulöni ba zi faʼudu khögu!” Andrö wa lö hadöi si manga gofu hadia ia.+ 25  Lö ara, möi fefu zaradadu* ba gatua, ba so gazuni wani ba mbenua. 26  Me larugi gatua, laʼila wewani andrö mowöi tou ba danö, hizaʼi lö si barani wemanga yaʼia börö hölu andrö. 27  Lö nirongo Yonata me ibeʼe ba hölu niha amania.+ Andrö wa iʼoroʼö mbalö ziʼonia ba wewani andrö. Mangawuli waʼabölönia* me no aefa iʼa. 28  Samösa zaradadu sangila yaʼia imane, ”No ibeʼe ndraʼaga ba hölu amau, ’Niʼelifi niha si manga maʼökhö daʼa!’+ Daʼö mbörö wa ahori waʼabölö ndra saradadu.” 29  Imane Yonata, ”Marase* soi daʼa ibeʼe amagu. Mifaigi atö, mangawuli waʼabölögu me no uʼa maʼifu wewani. 30  Na manga menaʼö fefu ndra saradadu+ maʼökhö ba laʼa zi no larabu moroi ba nudu, tatu manö monönö nasa waʼato niha Wilisiti zi kala!” 31  Ba zi maʼökhö daʼö, lö laböhöli wamunu niha Wilisiti iʼotarai Mikhimasi ofeta ba Nayalona,+ ba sindruhu-ndruhu ahori waʼabölöra. 32  Laʼaliokö wangai ono mbiri-biri ba ono zawi si no larabu, lataba ba daʼö, laʼa nagole fabaya do si fao faʼoluʼa-luʼa.+ 33  Ba lafatunö khö Zaulo lamane, ”No lafalua horö ira saradadu föna Yehowa ba wemanga nagole awö ndro.”+ Imane Saulo, ”No faröi ami. Miʼaliokö, mifagaölö ba daʼa gara sebua.” 34  Aefa daʼö imane nasa, ”Fatunö fefu khö ndra saradadu, ’Miʼohe ba daʼa ero samösa zawi ba biri-biri, mitaba yawa ba dete gara daʼa, aefa daʼö awena miʼa. Böi mifalua horö föna Yehowa ba wemanga nagole awö ndro.’”+ Ba laʼohe ira saradadu sageu zawi ba daʼö, lataba ba zi bongi daʼö. 35  Aefa daʼö, ifazökhi naha wanunu sumange Saulo khö Yehowa.+ Daʼö naha wanunu sumange si oföna ifazökhi khö Yehowa. 36  Imane Saulo, ”Aine, datagohi niha Wilisiti ba zi bongi ba tarabu ira ofeta moluo. Böi tatehegö so zoloi.” Lamane khönia, ”Falua hadia manö zi sökhi moloʼö yaʼugö.” Imane ere andrö, ”Datasofu khö Lowalangi sindruhu ba daʼa.”+ 37  Manofu Zaulo khö Lowalangi, ”Hadia tola usuwö niha Wilisiti?+ Hadia öbeʼe ira ba danga ndraono Gizaraʼeli?” Hizaʼi, lö ibeʼe wanema li Lowalangi maʼökhö daʼö. 38  Andrö wa imane Saulo, ”Yaʼami sondröniaʼö saradadu, miʼaine ba daʼa, ba miʼalui hadia horö si no mufalua maʼökhö andre. 39  Faya wa no sauri Yehowa sangefaʼö iraono Gizaraʼeli, na lö mubunu niha samalua horö, hewaʼae na onogu Yonata daʼö.” Hizaʼi, lö hadöi sanema linia. 40  Imane ba ndraono Gizaraʼeli, ”Ba daʼö sisa miʼosindro, ba daʼa mosindrodo faoga onogu Yonata.” Börö daʼö lamane, ”Falua hadia manö zi sökhi moloʼö yaʼugö.” 41  Imane Saulo khö Yehowa, ”He Lowalangi ndraono Gizaraʼeli, tema wangandröma faoma Tumimi!”+ Yonata nifili faoma Saulo, irege aefa ndra saradadu sato. 42  Imane Saulo, ”Mifazaumba dahö-dahö+ ba wotatugöi haniha ba gotaluama yaʼaga si darua, hadia yaʼo mazui onogu Yonata.” Yonata nifili. 43  Imane Saulo khö Yonata, ”Fatunö khögu hadia zi no öfalua?” Imane Yonata, ”No ufelai maʼifu wewani si so ba mbalö ziʼogu.+ Utehegö mate ndraʼo!” 44  Andrö wa imane Saulo, ”Yagöna ndraʼo fanguhuku sabeʼe moroi khö Lowalangi na lö mateʼö Yonata.”+ 45  Lamane ira saradadu khö Zaulo, ”Hadia hasambalö nibunu Yonata? Hadia tenga yaʼia zolohe faʼamöna* sebua+ ba ndraono Gizaraʼeli? Tebai daʼö! Faya wa no sauri Yehowa Lowalangi, na taya zara mbu ba högönia, börö me fanolo Lowalangi nifaluania maʼökhö andre.”+ Lalumöʼö* Yonata ira saradadu irege lö mate ia. 46  Aefa daʼö, iböhöli Saulo ba wolohi niha Wilisiti ba mangawuli niha Wilisiti ba mbanuara. 47  Iʼaroʼö Saulo dadaoma waʼarazonia ba Gizaraʼeli ba ilawa fefu nudu ba zi fasuinia. Isuwö niha Moabi,+ niha Gamoni,+ niha Gedomo,+ razo-razo Zoba+ hegöi niha Wilisiti.+ Gofu hezo fasuwö ia, hasambalö möna. 48  Lö khönia faʼataʼu ba wasuwöta, ikalaisi niha Gamaleki+ ba iʼefaʼö ndraono Gizaraʼeli ba danga zorabu. 49  So nono matua ono Zaulo yaʼia daʼö Yonata, Yisiwi ba Malikhi-sua.+ So göi darua nononia alawe. Töi ziaʼa Meraba,+ ba töi ziakhi Mikhala.+ 50  Foʼomo Zaulo yaʼia daʼö Ahinoa ono Gahimasi, ba töi gumandru zaradadunia yaʼia daʼö Abineri+ ono Neri, tana namania. 51  Kisi+ andrö ama Zaulo, ba Neri+ ama Gabineri andrö ono Gabieli. 52  Alua wasuwöta sabölö-bölö ba wolawa niha Wilisiti sagötö faʼauri Zaulo.+ Ero iʼila Saulo niha sabölö ba si barani, ihalö daʼö tobali sohalöwö khönia.+

Nisura ba gahe zura

Mazui ”efod”. Daʼa mbaru sebua si so tanö föna ba tanö furi.
Eluahania faʼebolo laza si tola ifaku sawi ba zi maʼökhö.
Sin.: ”Döni dangau mangawuli”.
Sin.: ”roti”.
Sin.: ”soi”.
Sin.: ”Awena mohaga hörönia”.
Mazui ”Laʼuduni”.
Mazui ”fangorifi”.
Sin.: ”Lahöli”.