Dua Samueli 3:1-39

  • Monönö wa’abölö nösi nomo Dawido (1)

  • Ono Dawido (2-5)

  • Molawa Gabineri khö Dawido (6-21)

  • Yoabi zamunu Gabineri (22-30)

  • Abu dödö Dawido ba wa’amate Gabineri (31-39)

3  Lö tebato wasuwöta ba gotalua nösi nomo Zaulo faoma ösi nomo Dawido. Itugu monönö waʼabölö nösi nomo Dawido+ ba itugu tebai nösi nomo Zaulo.+  Sagötö wasuwöta andrö, tumbu ndraono khö Dawido ba Heberona.+ Töi ziaʼa, Amoni+ ono ndra alawe Yezereʼeli sotöi Ahinoa.+  Numero dua, Kileabi ononia khö Abigaila+ si no irai tobali foʼomo Nabalo andrö niha Garimeli. Numero tölu, Abisalomi+ ononia khö Maʼakha, ono Dalamai+ andrö razo Gesuri.  Numero öfa, Adonia+ ononia khö Hagita. Numero lima, Sefatia ononia khö Gabitala.  Numero önö, Yiterea ono Negela foʼomo Dawido. Daʼö fefu nono Dawido si tumbu ba Heberona.  Sagötö faʼalua wasuwöta ba nösi nomo Zaulo faoma ösi nomo Dawido, iʼaroʼö dadaomania Abineri+ ba nösi nomo Zaulo.  So woʼomo Zaulo ba döi yaʼia daʼö Risifa+ ono Naya. Ba samuza inötö manofu Gisi-bose+ khö Gabineri, ”Hana wa orudu ndraʼugö khö woʼomo namagu ba döi?”+  Mofönu sibai Gabineri me irongo wehede Gisi-bose andrö. Imane, ”Hadia asu* Yehuda ndraʼodo? Irugi maʼökhö, lö manö tebulö uforomaʼö waʼomasi si lö faröi ba nösi nomo namau sotöi Saulo, khö ndra talifusönia, hegöi ba zi fahuwu khönia. Lö ubaliʼö ndraʼodo si manga mböli irege ubeʼe ndraʼugö ba danga Dawido. Ba hana wa öwaʼö khögu no ufalua zala börö ndra alawe si samösa?  Yaʼibeʼe khögu wanguhuku sabölö-bölö Lowalangi na lö ufalua khö Dawido zi no ifabuʼu Yehowa khönia me möi ia ba hölu,+ 10  yaʼia daʼö ba wangeheta dadaoma waʼarazo ba nösi nomo Zaulo, ba ufataro Dawido tobali razo ba Gizaraʼeli faoma Yehuda, iʼotarai Dano ofeta ba Mbere-seba.”+ 11  Maʼifu tebai itema wehede Gabineri andrö Isi-bose börö waʼataʼunia.+ 12  Ifatenge niha Abineri ba wangumaʼö khö Dawido, ”Haniha zamatörö banua daʼa?” Imane nasa, ”Datalau fawuʼu li, ba uforege ndrohu-ndrohu waʼabölögu enaʼö faʼawö khöu fefu ndraono Gizaraʼeli.”+ 13  Imane Dawido, ”Lau! Fawuʼu li ndraʼo khöu. Ha daʼa gangandröwagu: Böi falukhaisi ndraʼo na lö öʼohe Mikhala+ ono Zaulo andrö.” 14  Börö daʼö, ifatenge niha Dawido ba wangumaʼö khö Gisi-bose+ ono Zaulo imane, ”Fuli khögu woʼomogu Mikhala. No famatua ndraʼo khönia me ubeʼe zi 100 ngawua guli wamatua niha Wilisiti.”+ 15  Andrö ifatenge niha Isi-bose ba wangai Mikhala moroi khö woʼomonia Falatieli+ ono Laʼisi. 16  Hizaʼi, lö iböhöli foʼomonia woloʼö Mikhala ba mege-ege ia sagötö fofanöra irugi Mbahuri.+ Imane khönia Abineri, ”Angawuli!” Ba mangawuli ia. 17  Gasa-gasa daʼö, ifaʼoheʼö goroisa khö ndra satua mbanua Gizaraʼeli Abineri imane, ”No ara omasi ami na Dawido zi tobali razomi. 18  Ba mifalua iadaʼa börö me no iwaʼö Yehowa khö Dawido, ’Ba danga genonigu Dawido+ uʼefaʼö nono mbanuagu Izaraʼeli moroi ba danga niha Wilisiti hegöi ba danga zi faʼudu khöra fefu.’” 19  Aefa daʼö fahuhuo Gabineri ba niha Mbeniami.+ Mofanö göi Gabineri, fahuhuo ia khö Dawido ba zi ha darua ira ba Heberona, börö me omasi ia ifatunö hadia zi no hasara dödö Gizaraʼeli ba fefu niha Mbeniami. 20  Me möi Gabineri awö zi 20 niha niʼohenia ba wamalukhaisi Dawido ba Heberona, ifalua khöra gowasa Dawido. 21  Imane Abineri khö Dawido, ”He Razo, tehegö khögu wofanö, damöido uʼowuloi ndraono Gizaraʼeli fefu enaʼö fawuʼu li ira khöu, ba tobali dania razo ndraʼugö ba ngawalö zomasiʼö.” Itehegö Dawido mofanö Gabineri ba mofanö Gabineri si fao faʼohahau dödö. 22  Lö ara aefa daʼö, mangawuli Yoabi awö zaradadu Dawido ba oya sibai zi no larabu niʼohera. Me luo daʼö, lö saʼae fao Gabineri khö Dawido ba Heberona börö me no ifangawuli ia Dawido si fao faʼohahau dödö. 23  Me ofeta Yoabi+ hegöi ira saradadunia, lamane khönia, ”No möi mege Gabineri+ ono Neri+ andrö khö Razo ba itehegö manö mangawuli ia Razo si fao faʼohahau dödö.” 24  Möi Yoabi wangondrasi Razo imane, ”Hana wa öfalua daʼa? Iʼondrasi ndraʼugö Abineri ba hana wa ötehegö mofanö ia? 25  Aboto ba dödöu haniha Gabineri ono Neri andrö! Möi ia ba wolimo yaʼugö, ba wamauze yaʼugö, ba wamaigi hadia manö nifaluamö.” 26  Mofanö Yoabi iröi Dawido ba ifatenge niha ba wolohi Abineri, ba lafuli laʼohe Gabineri ba mbaʼa nidanö Hasira, hizaʼi lö iʼila daʼö Dawido. 27  Me mangawuli Gabineri ba Heberona,+ idönisi ia Yoabi ba zinga mbawa göli, fahuhuo ira ba zi ha darua. Hizaʼi, ifahö dalu Gabineri andrö Yoabi irege mate.+ Wa alua daʼö börö me no ibunu Gazaheli+ talifusö Yoabi andrö Abineri. 28  Ba gafuriata, imane Dawido me no irongo zalua andrö, ”Lö hadöi horögu ba ndro+ Gabineri ono Neri andrö hegöi famatörögu föna Yehowa börö me no labunu ia. 29  Akha Yoabi+ zoluʼi daʼö awö nösi nomonia. Yalötebulö ba nösi nomo Yoabi wökhö sonana,+ sobou auri,+ ira matua sangai halöwö ndra alawe ba wanoso,* niha si mate ba wöda mazui si mate ba waʼolofo!”+ 30  Simane daʼö Yoabi faoma Abizaʼi+ talifusönia ba wamunu Abineri,+ börö me no ibunu dalifusöra Azaheli andrö me fasuwö+ ira ba Gibeona. 31  Aefa daʼö, imane Dawido khö Yoabi ba fefu niha si fao khönia, ”Misika nukhami, mifake nukha goni ba miʼeʼesi Gabineri.” Igoʼö-goʼö zolohe hasi moroi furi Razo Dawido. 32  Lakoʼo Gabineri ba Heberona. Iduhugö wege-ege Razo ba lewatö Gabineri ba fefu niha göi oi zara meʼe. 33  Manunö Razo ba wangeʼesi Abineri: ”Hana wa mate ndraʼugö Abineri hulö niha si bodo? 34  Lö niböbö dangau,Ba lö nirate gaheu.* Mate ndraʼugö hulö nibunu niha si lö sökhi.”*+ Lafuli zui laʼeʼesi ia niha sato. 35  Aefa daʼö me lö si bongi nasa, tohare ira fefu ba wamasao roti fondrara dödö* khö Dawido, hizaʼi imane khöra Dawido, ”Yaʼibeʼe khögu wanguhuku sabölö-bölö Lowalangi, na uʼa ngawalö roti fatua lö aekhu luo!”+ 36  Lanehe-nehegö fefu daʼö niha sato, ba daʼö mbörö wa omuso dödöra. Omasi ira gofu hadia nifalua Razo. 37  Maʼökhö daʼö, fefu nono bua Dawido hegöi iraono Gizaraʼeli laʼila wa faʼamate Gabineri ono Neri andrö tenga nifaretakö Razo.+ 38  Imane Razo khö ndra sawuyunia, ”Hadia lö miʼila maʼökhö andre wa no mate samösa zondröniaʼö sabölö ba Gizaraʼeli?+ 39  Lö faʼabölögu maʼökhö hewaʼae no tebayoini ndraʼo tobali razo.+ Afaito sibai ndraono Zeruya+ andrö khögu.+ Akha Yehowa zanulöni nifalua niha si lö sökhi moloʼö faʼalösökhinia.”+

Nisura ba gahe zura

Sin.: ”högö nasu”.
Te eluahania ira matua sombuyu-mbuyu töla si lö tola löʼö mamalua halöwö ndra alawe.
Mazui ”niböbö faoma bilagu tembaga”.
Mazui ”nibunu ndraono si lö atulö”.
Mazui ”roti fangeʼesi”.