Skip to content

Skip to table of contents

Tagata mo e lupo vaitohi he tohikupu ne hukui a Iesu Keriso. Ko ia kua fakamailoga a lautolu ka fakahao

Tau Hūhū he Tau Tagata Totou

Tau Hūhū he Tau Tagata Totou

He fakakiteaga ha Esekielu, ko hai ne hukui he tagata ne totō e lupo vaitohi he tohikupu mo e tau tagata tokoono ne totō e tau kanavaakau ke ta aki?

Kua hukui e lautolu e tau kau malolō he lagi ne putoia ke he moumouaga ha Ierusalema mo e to putoia foki ke he moumouaga he lalolagi kelea ha Satani i Amaketo. Ko e maamaaga nei kua hiki. Ko e ha kua lata ke hiki?

Ato hoko e 607 F.V.N., ne fakakite e Iehova ki a Esekielu e fakakiteaga ke he mena ka tupu i Ierusalema ato moumou ai. He fakakiteaga, ne kitia e Esekielu e tau mena kelea loga hane tutupu i ai. Ti kitia mogoia e ia tokoono e tagata ne totō e “kanavaakau ke ta aki ke he hana lima.” Ha ha ai foki mo lautolu e tagata ne “tapulu ai ke he ie lino” ne totō “e lupo vaitohi he tohikupu.” (Esekielu 8:6-12; 9:2, 3) Ne tala age ke he tagata nei ke fano ke he maaga “mo e fakamailoga ai . . . ke he tau matalē ha lautolu e tau tagata kua tauoi mo e mānu ha ko e tau mena vihiatia kua eke e lautolu i ai.” Ti ko e tau tagata tokoono ne totō e tau kanavaakau ne tala age ke tamate a lautolu oti he maaga ne nakai fai fakamailoga. (Esekielu 9:4-7) Ko e heigoa ha tautolu ka fakaako mai he fakakiteaga nei, ti ko hai e tagata ne totō e lupo vaitohi he tohikupu?

Kitia e Esekielu e fakakiteaga nei he 612 F.V.N. Ko e perofetaaga ne fakamooli fakamua, lima e tau he mole he mogo ne fakaatā e Iehova e tau kautau Papelonia ke moumou a Ierusalema. He puhala nei, fakaaoga e Iehova e tau tagata Papelonia ke fakahala e tau tagata nakai omaoma haana. (Ieremia 25:9, 15-18) Ka e kua e tau Iutaia tututonu ne nakai talia ke he tau mena kelea oti hane tutupu he maaga? Matakite a Iehova ke fakahao a lautolu.

He fakakiteaga, ne nakai fakamailoga mooli e Esekielu ha tagata po ke fai vala ke he moumouaga he maaga. Ka ko e tau agelu ne takitaki e moumouaga ha Ierusalema. Ti foaki he perofetaaga nei e magaaho ma tautolu ke kitia e mena ka tupu he lagi. Tala age a Iehova ke he tau agelu haana ke fakatokatoka e moumouaga he tau tagata kelea mo e mailoga to fakahao a lautolu ne tututonu. *

To fakamooli foki e perofetaaga nei he vahā anoiha. Fa mahani a tautolu ke talahau ko e tohikupu ne totō e lupo vaitohi kua hukui e lautolu ne fakauku kua momoui agaia he lalolagi. Talahau foki e tautolu kua fakamailoga e tau tagata ke fakahao ka fanogonogo mo e talia e lautolu e tala mitaki ne fakamatala e tautolu. Ka e nakaila leva ia, maaliali ai kua lata ia tautolu ke hiki e fakamaamaaga ha tautolu ke he perofetaaga nei. Fakaako e tautolu mai ia Mataio 25:31-33 ko Iesu kua fakafili e tau tagata. To taute e ia e mena nei he tau mogo i mua he magaaho he matematekelea lahi. Ko lautolu mogoia kua fakafili ti eke mo tau mamoe to fakahao, mo e ko lautolu kua fakafili ti eke mo tau koti to moumou.

Ti ko e heigoa ha tautolu ne fakaako mai he fakakiteaga ha Esekielu? Lima la e fakaakoaga nei:

  1.  Ato moumou a Ierusalema, ko Esekielu, pihia mo Ieremia mo Isaia ne hataki e tau tagata hagaao ke he mena ka tupu ke he maaga. Ko lautolu kua tuga e tau tagata toko. Mogonei, fakaaoga e Iehova e matakau tote ia lautolu ne fakauku ke fakaako e tau tagata haana mo e hataki e falu ato kamata e matematekelea lahi. Ti ko e tau tagata oti he Atua, ko e tau fekafekau ha Keriso a ia, ne fai vala ke he gahua hataki nei.​—Mataio 24:45-47.

  2.  Nakai fakamailoga e Esekielu a lautolu ka fakahao. Nakai fakamailoga foki he tau tagata he Atua mogonei. Ne fakamatala a lautolu ke he falu hagaao ke he mena ka tupu he tau mogo i mua. Taute e gahua fakamatala nei he lalolagi katoa mo e lagomatai he tau agelu.​—Fakakiteaga 14:6.

  3.  Ko lautolu ne fakahao he magahala ha Esekielu ne nakai fai fakamailoga he tau matalē ha lautolu. Ko lautolu foki he vahā nei ka fakahao to nakai ha ha ai e fakamailoga. Ko e heigoa he tau tagata kua lata ke taute ke hao mai he matematekelea lahi? Ka logona e lautolu e hatakiaga, lata ia lautolu ke fakaako ke fifitaki e Keriso, tukulele a lautolu ke he Atua, mo e lalago e tau matakainaga he Keriso he fakamatala e tala mitaki. (Mataio 25:35-40) He magaaho he matematekelea lahi, to foaki ki a lautolu nei e fakamailoga, kakano ai, to fifili a lautolu ke fakahao.

  4.  Ko e tagata ne totō e lupo vaitohi kua hukui a Iesu. He matematekelea lahi, to fakamailoga e Iesu e moto tagata tokologa ka fakafili e ia a lautolu ke eke mo tau mamoe. To maeke mogoia a lautolu ke momoui tukulagi he lalolagi nei.​—Mataio 25:34, 46. *

  5.  He vahā nei ko e tau tagata tokoono ne totō e tau kanavaakau ke ta aki ne hukui he tau kau he lagi kua takitaki e Iesu. To nakai leva ti moumou e tau motu mo e fakaotioti e tau mahani kelea oti.​—Esekielu 10:2, 6, 7; Fakakiteaga 19:11-21.

Ko e fakaakoaga ne moua e tautolu mai he fakakiteaga nei kua lagomatai a tautolu ke mauokafua to nakai moumou fakalataha e Iehova a lautolu ne tututonu mo lautolu ne mahani kelea. (2 Peteru 2:9; 3:9) Ko e tau fakaakoaga ne iloa kua fakamanatu foki ki a tautolu ko e gahua fakamatala he magahala ha tautolu kua uho lahi mahaki. Lata e tau tagata oti ke logona e hatakiaga ato hoko mai e fakaotiaga!​—Mataio 24:14.

^ para. 6 Ko lautolu ne fakahao, tuga a Paruka (tohikupu ha Ieremia), Epetameleka ko e tagata Aitiope, mo e tau tagata Rakapā, ne nakai fai fakamailoga he tau matalē ha lautolu. (Ieremia 35:1-19; 39:15-18; 45:1-5) Ko e fakamailoga fakatai ne kakano to fakahao a lautolu.

^ para. 12 Ko lautolu ne fakauku kua mahani fakamooli to nakai lata ke moua e fakamailoga nei ke fakahao. Ka e to moua e lautolu e fakamau fakamailoga fakahiku ha lautolu ato mamate a lautolu po ke ato kamata e matematekelea lahi.​—Fakakiteaga 7:1, 3.