Skip to content

Skip to table of contents

VALA TALA FAKAAKO 21

Ua Goagoa ke he “Iloilo he Lalolagi Nai”

Ua Goagoa ke he “Iloilo he Lalolagi Nai”

“Ko e iloilo he lalolagi nai, ko e goagoa haia ki mua he Atua.”​—1 KORI. 3:19.

LOLOGO 37 Tau Tohiaga Tapu​—Mai he Agaaga he Atua

FAKAMAAMAAGA KŪ *

1. Ko e heigoa ne fakaako he Kupu he Atua ki a tautolu?

KUA maeke a tautolu ke fehagai ke he ha paleko, kakano ni ko Iehova e Faiaoga Homo Ue Atu ha tautolu. (Isaia 30:20, 21) Foaki he Kupu haana ki a tautolu e tau mena oti ne lata ke “katoatoa ai e mitaki” mo e “taute ni . . . ke he tau gahua mitaki oti kana.” (2 Timo. 3:17) Ka momoui fakatatau a tautolu ke he tau fakaakoaga he Tohi Tapu, to iloilo atu a tautolu ki a lautolu ne omoomoi e “iloilo he lalolagi nai.”​—1 Kori. 3:19; Sala. 119:97-100.

2. Ko e heigoa ka kumikumi a tautolu ki ai he vala tala nei?

2 To kitia e tautolu ko e iloilo he lalolagi ne fa matutaki mo e tau manako lotokai ha tautolu. Ti liga uka ke totoko e manamanatuaga mo e mahani tuga ha lautolu he lalolagi. Ko e kakano mitaki ne talahau he Tohi Tapu: “A mutolu, neke lautaki e taha a mutolu ke he pulotu nakai aoga ke fakahehe ai, ke lata mo e kupu toka tuai he tau tagata.” (Kolo. 2:8) He vala tala nei, to kumikumi a tautolu ke he puhala ne kamata e tau tagata ke talitonu ko e ua e pikopiko ne fakaako e Satani. He tau puhala takitaha, to kitia e tautolu e kakano ne goagoa e iloilo he lalolagi mo e puhala ne mahomo atu e iloilo he Kupu he Atua ke he tau mena oti ne foaki he lalolagi.

HIKIHIKI E ONOONOAGA KE HE MAHANI

3-4. Ko e heigoa e tau hikiaga he onoonoaga ke he mahani ne tupu i United States he mataulu he senetenari ke 20 aki?

3 I United States, ko e mataulu he senetenari ke 20 aki ne kua kitia e hikiaga lahi ke he tau onoonoaga he tau tagata hagaao ke he mahani. Tokologa e tagata he mogo fakamua ne talitonu ko e mahani fakataane mo e fifine ne lata ni mo lautolu ne faihoana mo e faitaane ti nakai ko e matakupu ke tutala i mua he tau tagata. Ka e mavehevehe e tau tutūaga ia, ti holofa e tau onoonoaga fakahanoa.

4 Ko e tolugofulu he tau tau he senetenari ke 20 aki ko e magahala ne fakakite e hikiaga lahi he tuaga he tau aga he tau tagata. “Ko e tau fakatino holo, tau taute tala, tau lologo, tau tohi, mo e fakatātā he tau fakafiafiaaga ne fakakite e mahani feuaki,” kua talahau he taha tagata kumikumi. He tau hogofulu tau ia, ko e tau puhala koli ne fakalagalaga lahi e aga feuaki mo e tau mena tui kua tote lahi e lilifu. He talahau tuai he Tohi Tapu hagaao ke he tau aho fakamui, to hufia lahi e tau tagata ke he “manako lahi ke he tau mena ke fiafia ki ai.”​—2 Timo. 3:4.

Nakai maueue e tau tagata ha Iehova ha ko e mahani fakalialia he lalolagi (Kikite paratafa 5) *

5. Ko e heigoa kua tupu ke he onoonoaga he lalolagi ke he tau tutūaga he mahani tali mai he 1960 tumā?

5 He 1960 tumā, ko e tau matakupu tuga e nonofo tokoua ka e nakai mau, mahani fakasotoma, mo e mukamuka ke tau vevehe kua mahuiga lahi. Loga e fakafiafiaaga ne fakakite fakahanoa e tau fakatino he mahani fakataane mo e fifine. He tau hogofulu tau foou nei, ko e tau fua kelea he mahani fakalialia nei ne lauia ai ke he loga e puhala. Taha e tagata tohi tala ne tohia ko e tupu he tau magafaoa mavehevehe, tau magafaoa matua tokotaha, mamahi he tau logonaaga, manako lahi ke he tau fakatino telefua, mo e tau malaia pihia kua matutaki ke he “fakateteki he aga feuaki ne lauia mogonei e tau tagata.” Ko e tupu lahi he tau gagao feuaki tuga e AIDS, ko e taha naia he fakakiteaga kua goagoa e iloilo he lalolagi.​—2 Pete. 2:19.

6. Lalago fēfē he onoonoaga he lalolagi ke he mahani fakataane mo e fifine e manako ha Satani?

6 Lalago he onoonoaga he lalolagi ke he mahani fakataane mo e fifine e manako ha Satani. Nakai fakauaua, kua fiafia a ia ke kitia e tau tagata ne ekefakakelea e mena fakaalofa he Atua ke he mahani fakataane mo e fifine ti moumou e mena fakaalofa he Atua he fakamauaga. (Efeso 2:2) Nakai ni fakailaila he mahani feuaki e mena fakaalofa fulufuluola ha Iehova he fanafanau ka e nakai fakaatā a lautolu ne taute e mahani ia ke moua e moui tukulagi.​—1 Kori. 6:9, 10.

ONOONOAGA HE TOHI TAPU KE HE MAHANI FAKATAANE MO E FIFINE

7-8. Ko e heigoa e onoonoaga lilifu mo e mitaki he mahani fakataane mo e fifine ne fakakite he Tohi Tapu?

7 Ko e tau tagata ne talia e iloilo he lalolagi nei ne vaiga e tau tutūaga he mahani he Tohi Tapu he talahau kua nakai mooli ai. Liga hūhū e tau tagata ia, ‘Ko e ha kua tufuga e Iehova a tautolu mo e tau manako he mahani fakataane mo e fifine ti tala mai mogoia ki a tautolu ke nakai taute ai?’ Ko e hūhū ia ne tupu mai he taofiaga pikopiko ka manako e tau tagata ke taute taha mena kua lata ia lautolu ke taute ai. Ka e nakai talahau pihia e Tohi Tapu. Kua foaki ki a tautolu e lilifu he fakaako na maeke a tautolu ke fifili ke totoko e tau manako kelea. (Kolo. 3:5) Lafi ki ai, foaki e Iehova e mena fakaalofa he fakamauaga, ko e fakatokaaga ne kua lata e tau manako fakataane mo e fifine kua meā ke fakamakona he puhala lilifu. (1 Kori. 7:8, 9) He puhala nei, ko e taane mo e hoana ka moua e fiafia he mahani fakataane mo e fifine ka e nakai tokihala mo e tupetupe ne tupu ha ko e mahani feuaki.

8 Kehe mai he iloilo he lalolagi nei, fakakite he Tohi Tapu e onoonoaga mitaki ke he mahani fakataane mo e fifine. Talahau ai ko e mahani fakataane mo e fifine kua eke mo punaaga he logonaaga fiafia. (Fakatai 5:18, 19) Ka e pehē e Tohi Tapu: “Kia takitokotaha a mutolu mo e iloa ke moua e ia ni hana hoana mo e fakatapu mo e lilifu, ua moua mo e foli kelea he manako lahi [ke he mahani feuaki], tuga he tau motu kehe kua nakai iloa e Atua.”​—1 Tesa. 4:4, 5.

9. (a) Lagomatai fēfē e tau tagata ha Iehova he mataulu he senetenari ke 20 aki ke muitua e iloilo mua ue atu he Kupu he Atua? (e) Ko e heigoa e fakatonuaga iloilo ne moua ia 1 Ioane 2:15, 16? (i) Ia Roma 1:24-27, ko e heigoa e tau mahani kelea kua lata a tautolu ke ua taute?

9 Ke he mataulu he senetenari ke 20 aki, nakai maueue e tau tagata ha Iehova ha ko e pulotu nakai aoga he tau tagata “kua nakai tuai logona e lautolu ha mena.” (Efeso 4:19) Eketaha a lautolu ke pipiki mau ke he tau tuaga ha Iehova. Ko e Watch Tower ia Me 15, 1926, ne talahau “ko e tagata taane po ke fifine kua lata ke mitaki mo e meā e tau manatu mo e tau mahani, mua atu he fehagai e tau tagata taane mo e tau fifine po ke tau fifine mo e tau tagata taane.” Pete ne mena kua tupu he lalolagi ne viko takai he tau tagata ha Iehova, muitua e lautolu e iloilo mua ue atu he Kupu he Atua. (Totou 1 Ioane 2:15, 16.) Loto fakaaue mooli a tautolu ke he Kupu he Atua! Fakaaue foki a tautolu ha kua foaki mai e Iehova e tau mena kai fakaagaaga he magaaho tonu ke lagomatai a tautolu ke totoko e iloilo he lalolagi nei hagaao ke he mahani. *​—Totou Roma 1:24-27.

HIKIHIKI E ONOONOAGA KE HE OFAOFA NE IA A IA

10-11. Ko e heigoa ne hataki he Tohi Tapu ka tupu he tau aho fakamui?

10 Hataki he Tohi Tapu he tau aho fakamui, to “ofaofa he tau tagata a lautolu ni.” (2 Timo. 3:1, 2) Nakai ofo, kua fakaohooho he lalolagi e onoonoaga tokoluga he tau aga lotokai he ofaofa he tagata a ia ni. Taha tohi fakamaama ne talahau ai he 1970 tumā ne “loga lahi mahaki e tau tohi ke lagomatai e tagata.” Falu tohi “ne tomatoma ke he tau tagata totou ke iloa mo e talia a lautolu ni mo e matalahi ki a lautolu ni.” Ma e fakatai, manamanatu ke he talahauaga he taha tohi pihia: “Kia fakaalofa ke he tagata ne mua atu e fulufuluola, fiafia, mo e talahaua​—ko koe.” Lalago he tohi kua “lata e tagata ke fifili e puhala he mahani haana mo e taute e mena kua logona hifo e ia kua lata ni mo ia.”

11 Kua logona nakai a koe he manatu ia? Fakaohooho e Satani a Eva ke taute taha mena pihia. Pehē a Satani to eke ni a Eva “ke tuga ne [Atua] ke iloa ai e mitaki mo e kelea.” (Kene. 3:5) He vahā nei kua tokologa ne tokoluganea e tau manatu ki a lautolu ni, ki a lautolu mogoia kua nakai fai tagata, po ke Atua foki ke tala age ki a lautolu e mena kua hako mo e hepe. Ma e fakatai, ko e aga ia ne kitia maaliali ke he onoonoaga he tau tagata ke he fakamauaga.

Tuku fakamua he Kerisiano e tau manako he falu, mua atu ke he hoa mau haana (Kikite paratafa 12) *

12. Ko e heigoa e onoonoaga he fakamauaga ne omoomoi he lalolagi?

12 Fakaako he Tohi Tapu ke he taane mo e hoana ke fefakalilifuaki mo e fakatumau ke he omonuo he fakamauaga ha laua. Fakamalolō ai ke he tau hoa mau ke eketaha ke nonofo tokoua, he talahau: “Ke toka ai he tane hana matua tane mo e hana matua fifine, ka e pipiki ke he hana hoana; ti eke ai a laua mo tino taha.” (Kene. 2:24) Kehe ai, ko lautolu ne omoomoi he iloilo he lalolagi kua fakatupu e onoonoaga kehe he talahau ke igatia ni e taane mo e hoana ke hagaaki ni ke he tau manako haana. “He falu mauhoana,” talahau he taha tohi hagaao ke he tau vevehe, “ko e omonuo he maveheaga ke mau ka ‘fakatumau a maua ke hoko ke he mate’ ne hukui he maveheaga kū ke mau ni ka ‘fakatumau a maua ke fefakaalofaaki.’” Ko e onoonoaga fakateaga pihia ke he fakamauaga ne takitaki ke he loga e tau magafaoa mavehevehe mo e tupu mai e tau logonaaga mamahi. Nakai fakauaua, ko e onoonoaga nakai fakalilifu he lalolagi ke he fakamauaga ko e fakaakoaga goagoa.

13. Ko e heigoa taha kakano ne vihiatia e Iehova e tau tagata fakatokoluga?

13 Pehē e Tohi Tapu: “Kua vihiatia e Iehova a lautolu oti, takitaha ne loto fakatokoluga.” (Fakatai 16:5) Ko e ha ne vihiatia e Iehova e tau tagata fakatokoluga? Taha kakano ko lautolu ne feaki mo e omoomoi e fakaalofa ki a ia ni ne fakaata e fakatokoluga ha Satani. Manamanatu la, talitonu a Satani ko Iesu ne fakaaoga he Atua ke tufuga e tau mena oti kana, ne lata ke fakaveli mo e hufeilo ki a ia! (Mata. 4:8, 9; Kolo. 1:15, 16) Ko lautolu ne ha ha ai e onoonoaga tokoluga pihia hagaao ki a lautolu ne fakamooli ko e iloilo he lalolagi kua goagoa ke he Atua.

ONOONOAGA HE TOHI TAPU KE HE MATALAHI NI HE TAGATA

14. Lagomatai fēfē he Roma 12:3 a tautolu ke moua e onoonoaga lagotatai ki a tautolu ni?

14 Lagomatai he Tohi Tapu a tautolu ke moua e onoonoaga lagotatai ki a tautolu ni. Fakakite i ai kua latatonu ke ha ha i ai e onoonoaga mitaki ki a tautolu ni. Pehē a Iesu: “Kia fakaalofa atu a koe kia ia ne katofia mo koe, kia tuga na koe kia koe,” ne fakakite kua lata a tautolu ke tonu e manamanatuaga ke he tau manako ha tautolu. (Mata. 19:19) Nakai fakaako he Tohi Tapu a tautolu ke tuku ki luga e tautolu a tautolu ke he falu. Ka e fakakite mai i ai: “Aua neke manatu ha mena mo e fetoko mo e hula noa, ka kia igatia a mutolu mo e manatu he loto fakatokolalo kua mua e faoa oti kia ia.”​—Filipi 2:3; totou Roma 12:3.

15. Ko e ha ne logona hifo e koe kua aoga e fakatonuaga he Tohi Tapu hagaao ke he matalahi ni he tagata?

15 He vahā nei, tokologa e tagata ne tuga kua tokoluga e fakaakoaga kua onoono ke he fakatonuaga he Tohi Tapu hagaao ke he matalahi ni he tagata kua goagoa. Talahau e lautolu ko e manamanatu kua mua atu e falu ki a koe kua taute a koe ke lolelole, mo e to fakaaoga fakahehē he falu a koe. Ka ko e heigoa e fua he manamanatu ne tagata ki a ia kua fakaohooho he aga he lalolagi ha Satani? Ko e heigoa kua mailoga e koe? Fiafia nakai e tau tagata lotokai? Moua nakai e lautolu e tau magafaoa fiafia? Moua nakai e lautolu e tau kapitiga mooli? Moua nakai e lautolu e tau fakafetuiaga tata mo e Atua? He kitia e koe, ko e tau fua fe kua mitaki​—ko e muitua ke he iloilo he lalolagi nei po ke iloilo ne moua mai he Kupu he Atua?

16-17. Ko e heigoa ka fakaaue a tautolu ki ai, ti ko e ha?

16 Ko e tau tagata ne omaoma ke he fakatonuaga ha lautolu he lalolagi ne onoono kua iloilo, kua tuga e tagata evaeva ne hūhū ke he taha tagata evaeva ma e takitakiaga ka kua galo tokoua. Pehē a Iesu hagaao ke he tau tagata “iloilo” he vahā haana: “Ko e tau matapouli a lautolu ke takitaki e tau matapouli; kaeke ke takitaki he matapouli e taha matapouli, ti veveli ai a laua tokoua ke he luo.” (Mata. 15:14) Ko e iloilo he lalolagi nei ko e goagoa mooli ke he Atua.

Liu e tau fekafekau he Atua ono ki tua mo e fiafia ke he moui ne fekafekau ki a Iehova (Kikite paratafa 17) *

17 Ko e fakatonuaga iloilo he Tohi Tapu kua fakamooli tumau ke “aoga ni ke fakaako ai, ke fakatonu ai, ke akonaki ai, ke fakailoilo ai foki ke he tututonu.” (2 Timo. 3:16) Fakaaue mooli a tautolu ki a Iehova, puhala he fakatokatokaaga haana ha kua puipui a tautolu mai he iloilo he lalolagi nei! (Efeso 4:14) Ko e tau mena kai fakaagaaga kua foaki e ia ki a tautolu e malolō ne lata ke pipiki mau a tautolu ke he tau tutūaga he Kupu haana. Ko e lilifu mooli ke takitaki he iloilo mua ue atu ne moua he Tohi Tapu!

LOLOGO 32 Kia Tumau, Nakai Fagahuatia!

^ para. 5 Ko e vala tala nei to lagomatai a tautolu ke fakamalolō e talitonu ko Iehova e Punaaga hokoia ni he takitakiaga mauokafua. To fakakite foki ko e mumui ke he iloilo he lalolagi to fua kelea, ka ko e fakagahua e iloilo he Kupu he Atua kua aoga lahi.

^ para. 9 Ma e fakatai, kikite Questions Young People Ask​—Answers That Work, Volume 1, ve. 24-26, mo e Volume 2, ve. 4-5.

^ para. 50 FAKAMAAMA E FAKATINO: Kitia e tautolu e falu magaaho he moui he hoa mau Fakamoli. Fakalataha a laua ke he gahua fakamatala he 1960 tumā.

^ para. 52 FAKAMAAMA E FAKATINO: He 1980 tumā, leveki he taane e hoana haana he gagao ka e onoono e tama fifine ha laua.

^ para. 54 FAKAMAAMA E FAKATINO: Mogonei ne liu e hoa manamanatu fiafia ke he tau momoui ha laua he fekafekau ki a Iehova. Fakalataha foki e tama fifine mo e magafaoa haana ke he fiafia he hoa.