Skip to content

Skip to table of contents

Fakatumau e Mafola he Loto Pete kua Hiki e Tau Tutūaga

Fakatumau e Mafola he Loto Pete kua Hiki e Tau Tutūaga

“Kua fakanā mo e fakamate e au haku loto.”​—SALAMO 131:2.

TAU LOLOGO: 24, 154

1, 2. (a) Maeke fēfē e hiki fakaofo he moui ke lauia a tautolu? (Kikite fakatino he kamataaga.) (e) Hagaao ke he Salamo 131, ko e heigoa ka lagomatai a tautolu ke mafola e manamanatuaga?

KUA molea e 25 e tau he fekafekau a Lloyd mo Alexandra he Peteli, ne kotofa a laua ke liliu ke he fonua. Fakamua, momoko a laua. Pehē a Lloyd: “Logona hifo e au tuga ko e fakamailoga haaku e Peteli mo e kotofaaga he gahua haaku. Fakaaue au he manamanatu ke he tau kakano ne hiki ai, ka e fai faahi tapu mo e fai mahina he mole, ha ha ia au e logonaaga kua tiaki.” Taha magaaho ne fiafia a Lloyd ha ko e hikiaga, ka ko e taha magaaho ne fakaatukehe a ia.

2 Fai magaaho to ha ha i ai e tau hikiaga he moui ne nakai amanaki a tautolu ki ai, ti liga taute he tau mena ia a tautolu ke logona hifo e fakaatukehe mo e tupetupe lahi. (Tau Fakatai 12:25) Ka uka e tau hikiaga ke talia po ke muitua ki ai, ko e heigoa ka taute a tautolu ke fakanā po ke totoka tumau e logonaaga? (Totou Salamo 131:1-3.) Kia kitekite a tautolu ke he falu fekafekau ha Iehova he vahā i tuai mo e vahā nei, ne maeke ke moua e mafola he manamanatuaga pete foki kua hiki fakaofo e tau momoui ha lautolu.

PUHALA KUA LAGOMATAI HE ‘MAFOLA HE ATUA’ A TAUTOLU

3. Amanaki fēfē e moui ha Iosefa ti hiki?

3 Ma e fakatai, manamanatu hagaao ki a Iosefa. Mai he tau tama taane oti ha Iakopo, ko Iosefa e tama fakahele haana. Taute he mena nei e tau lafu haana ke mahekeheke lahi. He 17 e tau he moui ha Iosefa, ne fakafua e lautolu a ia mo fekafekau. (Kenese 37:2-4, 23-28) Kavi ke he 13 e tau he matematekelea a ia i Aikupito, fakamua he eke mo fekafekau, he magaaho fakamui ko e pagotā. Mamao a Iosefa mai he matua taane haana ne ofania lahi mahaki e ia. Maeke he tuaga haana ke logona hifo e fakateaga mo e ita, ka e nakai pihia a ia. Ko e heigoa ne lagomatai a ia?

4. (a) Ko e heigoa ne taute e Iosefa he tuku a ia he fale puipui? (e) Tali fēfē e Iehova e tau liogi ha Iosefa?

4 He matematekelea a Iosefa he fale puipui, kua liga hagaaki a ia ke he puhala ne lagomatai e Iehova a ia. (Kenese 39:21; Salamo 105:17-19) Liga manatu foki e ia e tau miti fakaperofeta haana he mogo ne tote ti logona e mafanatia kua ha ha a Iehova mo ia. (Kenese 37:5-11) Liga fa liogi a ia ti tala age ki a Iehova e tau mena oti ne toka he loto haana. (Salamo 145:18) Ti tali e Iehova e tau liogi ha Iosefa he foaki e mauokafua to “fakalataha e Atua mo ia” pete ne tau mena kua tutupu.​—Gahua 7:9, 10. * (Kikite matahui tala.)

5. Maeke fēfē e ‘mafola he Atua’ ke eketaha fakalahi a tautolu ke fekafekau ki a Iehova?

5 Pete ni e uka e tuaga ha tautolu, maeke ke moua e tautolu e “monuina [“mafola,” NW] foki mai he Atua” ne puipui e “tau manatu” mo e taute a tautolu ke logona hifo e totokaaga. (Totou Filipi 4:6, 7.) Ka logona hifo e tautolu e tupetupe mo e fakaatukehe, ko e ‘mafola he Atua’ ka fakamalolō a tautolu ke tumau e fekafekau ki a Iehova mo e nakai fakalolelole. Kia fakaako a tautolu ke he tau fakafifitakiaga he tau matakainaga ha tautolu he vahā foou nei ne kua fehagai mo e mena nei.

OLE KI A IEHOVA KE LAGOMATAI A KOE KE LIU MOUA E MAFOLA

6, 7. Maeke fēfē he tau liogi ke lagomatai a tautolu ke liu moua e mafola he manamanatuaga? Talahau e fakatai.

6 He mogo ne logona e Ryan mo Juliette kua fakaoti e kotofaaga ha laua ko e tau paionia pauaki fakakū, ne logona hifo e laua e loto lolelole. Pehē a Ryan: “Uta fakahako e maua e mena nei ki a Iehova he liogi. Iloa e maua ha ha i ai e magaaho mogonei ke fakakite e falanaki ki a Ia. Tokologa he fakapotopotoaga ne foou he kupu mooli, ti liogi a maua to lagomatai e Iehova a maua ke fakatoka e fakafifitakiaga mitaki lahi he tua.”

7 Tali fēfē e Iehova e liogi ha laua? Pehē a Ryan: “He mole agataha e liogi, ko e tau logonaaga nakai atihake mo e tau tupetupe ne logona hifo fakamua e maua kua galo. Ko e mafola he Atua kua puipui e tau loto mo e tau manamanatuaga ha maua. Mailoga e maua kua maeke ke matutaki e fai aoga ki a Iehova ka fakatumau a maua ke aga hako.”

8-10. (a) Lagomatai fēfē he agaaga he Atua a tautolu ka fakaatukehe? (e) Maeke fēfē a Iehova ke lagomatai a tautolu ka hagaaki ke fekafekau ki a ia?

8 Ko e agaaga he Atua kua taute a tautolu ke logona hifo e totokaaga, ti maeke foki ke takitaki a tautolu ke he tau kupu he Tohi Tapu ka lagomatai a tautolu ke maama e mena ne aoga mooli he moui. (Totou Ioane 14:26, 27.) Manamanatu ke he mena ne tupu ki a Philip mo Mary, ko e hoa mau ne nonofo he Peteli ke teitei 25 e tau. He fā e mahina, ko e tau matua fifine ha laua mo e taha foki he magafaoa ne mamate, ti lata a laua ke leveki e matua taane ha Mary ne gagao nimo e manamanatuaga (dementia).

9 Pehē a Philip: “Manatu au kua fai magaaho he fahia au ka e fai mena ne nakai katoatoa. Ne mailoga e au e Kolose 1:11 he vala tala fakaako he Kolo Toko. Mooli kua fakauka au, ka e nakai ke he puhala katoatoa. Lata au ke ‘fakauka katoatoa, mo e fakamanavalahi katoa mo e fiafia.’ Fakamanatu he kupu tohi nei ki a au ko e fiafia haaku he moui ne fakavē ke he lauiaaga he agaaga he Atua ke he moui haaku, ka e nakai ke he tau tutūaga haaku.”

10 Ha kua hagaaki tumau a Philip mo Mary ke fekafekau ki a Iehova, ne fakamonuina e Ia a laua ke he loga e puhala. Nakai leva he toka e laua e Peteli, ne moua e laua e tau tagata fakaako Tohi Tapu ne holo mitaki ki mua mo e manako ke fakaako foki nakai ni lagataha he faahi tapu. Pehē a Mary: “Fakafiafia e lautolu a maua, ko e puhala ha Iehova anei ne tala mai ki a maua ke ua tupetupe.”

TAUTE TAHA MENA KA FAKAMONUINA E IEHOVA

Fifitaki fēfē e tautolu a Iosefa pete tau mena ne tutupu he moui ha tautolu? (Kikite paratafa 11-13)

11, 12. (a) Puhala fe ne taute e Iosefa e mena ne maeke a Iehova ke fakamonuina? (e) Palepale fēfē e Iehova a Iosefa?

11 Ka hiki fakaofo e moui, liga fakaatukehe lahi a tautolu ti ko e tau mena oti ne manamanatu a tautolu ki ai ko e tau lekua ni ha tautolu. Liga maeke e mena ia ke tupu ki a Iosefa. Ka e fifili a ia ke taute e tau mena oti kua maeke ia ia he tuaga haana. Tuga ni he gahua malolō a Iosefa ma Potifara, ne gahua malolō a ia he fale puipui ke he ha mena ne kotofa he iki he fale puipui a ia ke taute.​—Kenese 39:21-23.

12 He taha aho, ne kotofa a Iosefa ke leveki e tau pagotā tokoua ne gahua he lotopā ha Farao. Totonu a Iosefa ki a laua ti logona he tau tagata taane nei e atāina ke tala age ki a ia e tau tupetupe mo e tau miti matakutakuina ha laua he pō fakamua. (Kenese 40:5-8) Nakai iloa e Iosefa he mogoia, ka ko e fakatutalaaga ia ne takitaki atu ke he tokanoaaga haana. Ua e tau he mole, fakatoka mai a ia he fale puipui ti eke mo pule malolō i Aikupito. Ko Farao ni ne mua atu e malolō ki a Iosefa!​—Kenese 41:1, 14-16, 39-41.

13. Puhala fe ka taute e tautolu ke fakamonuina e Iehova, pete ni ko e heigoa e tuaga ha tautolu?

13 Tuga a Iosefa, liga ko tautolu he tuaga ne nakai maeke mooli a tautolu ke tautaofi. Kaeke ke fakauka a tautolu he taute e tau mena oti kua maeke ia tautolu, to fakamonuina e Iehova a tautolu. (Salamo 37:5) Pete ka logona e tautolu e fakauaua mo e fakaatukehe, to “nakai mahalohalo noa” a tautolu. (2 Korinito 4:8) To fakalataha a Iehova mo tautolu, mua atu ka hagaaki tumau ke he fekafekauaga ha tautolu.

HAGAAKI TUMAU KE HE FEKAFEKAUAGA HAAU

14-16. Hagaaki tumau fēfē a Filipo ko e evagelia ke he fekafekauaga haana pete ni e hiki e moui?

14 Ko Filipo ko e evagelia ko e fakafifitakiaga mitaki lahi mahaki ne hagaaki tumau ke he fekafekauaga haana pete he hiki e moui. Taha magaaho, hane gahua a ia he kotofaaga foou i Ierusalema. (Gahua 6:1-6) Ka e hiki mogoia e tau mena oti. Mole e kelipopo ha Setefano, ha ha i ai e favale lahi mahaki ke he tau Kerisiano ti fehola a lautolu mai i Ierusalema. Ha kua manako a Filipo ke fakatumau e gahua malolō ki a Iehova, fano a ia ke he maaga ko Samaria ko e matakavi ne lata e tau tagata ke logona e tala mitaki.​—Mataio 10:5; Gahua 8:1, 5.

15 Makai a Filipo ke fano ke he matakavi ne takitaki he agaaga he Atua a ia ki ai. Ti fakaaoga e Iehova a ia ke fakamatala he tau matakavi ne nakaila logona he tau tagata e tala mitaki. Tokologa e Iutaia ne onoono hifo ke he tau Samaria mo e taute fakakelea a lautolu. Ka e nakai fili tagata a Filipo, ti makai a ia ke fakamatala e tala mitaki ki a lautolu. Fanogonogo e tau Samaria ki a ia mo e “loto fakalataha”!​—Gahua 8:6-8.

16 Pihia foki, takitaki he agaaga he Atua a Filipo ke fakamatala he tau maaga ko Asota mo Kaisaria ne ha ha i ai e tau tagata tokologa he tau Motu Kehe. (Gahua 8:39, 40) Ti liu foki hiki e moui ha Filipo. Ne fai magafaoa a ia mogonei. Ka e pete ni e hiki e moui ha Filipo, fakatumau a ia ke he fekafekauaga haana ti matutaki a Iehova ke fakamonuina a ia mo e haana magafaoa.​—Gahua 21:8, 9.

17, 18. Ka hiki e tau momoui ha tautolu he falu puhala, to lagomatai fēfē a tautolu he hagaaki ke he fekafekauaga?

17 Tokologa he fekafekauaga mau ne talahau ko e hagaaki ke he fekafekauaga ha lautolu kua lagomatai ai ke tumau e fiafia mo e atihake pete he hiki e tau tutūaga ha lautolu. Ma e fakatai, ko e hoa i Aferika Toga ne higoa ko Osborne mo Polite ne toka e Peteli, ne manatu kua mukamuka ke moua e gahua tupe vala magaaho mo e kaina ke nonofo ai. Ka e pehē a Osborne: “Nakai moua vave e gahua tupe tuga he amanaki a maua ki ai.” Pehē a Polite: “Nakai fai gahua a maua ke he tolu e mahina ti nakai fai tupe foki a maua. Ko e paleko mooli.”

18 Ko e heigoa ne lagomatai a Osborne mo Polite he tuaga tupetupe nei? Pehē a Osborne: “Ko e fakamatala fakalataha mo e fakapotopotoaga ne lagomatai lahi a maua ke hagaaki tumau e tau manamanatuaga mo e atihake.” He nakai nonofo ni i kaina mo e tupetupe, fifili a laua ke tumau e gahua he fekafekauaga. Ko e taute he mena nei kua foaki ki a laua e fiafia lahi! Lafi e Osborne: “Ne kumi gahua a maua ke he tau mena oti, ti moua ai he mogo fakahiku.”

FALANAKI KATOATOA KI A IEHOVA

19-21. (a) Ko e heigoa ka lagomatai a tautolu ke tumau e mafola he manamanatuaga? (e) Aoga fēfē a tautolu ka muitua ke he hikiaga kua nakai amanaki ki ai?

Ko e puhala kua muitua a tautolu ke he hikiaga to fakamalolō mooli e tuaga kapitiga ha tautolu mo Iehova

19 He kitia e tautolu, ka gahua fakamalolō ke he tau tutūaga ha tautolu mo e falanaki katoatoa ki a Iehova to maeke a tautolu ke tumau e mafola he manamanatuaga pete ne mena ka tupu. (Totou Mika 7:7.) Nakai leva to mailoga e tautolu ko e puhala kua muitua a tautolu ke he hikiaga to fakamalolō mooli e tuaga kapitiga ha tautolu mo Iehova. Fakamaama e Polite ko e hiki mai he Peteli ne fakaako a ia ke he kakano mooli ke falanaki ki a Iehova pete he tuga kua uka lahi e moui. Pehē a ia: “Ko e fakafetuiaga haaku mo Ia kua hokulo.”

20 Ko Mary ne totoku he mogo fakamua hane leveki agaia he matua taane motua haana ka e paionia. Pehē a ia: “Fakaako e au ka logona hifo e fakaatukehe, lata au ke fakamanou, liogi, ti okioki. Ke tuku atu e tau mena oti ki a Iehova ne liga ko e fakaakoaga makimaki ne fakaako e au, mo e to aoga lahi ai he tau mogo i mua.”

21 Ko Lloyd mo Alexandra ne talahau ko e tau hikiaga he tau momoui ha laua ne kamatamata e tua ha laua he puhala ne nakai amanaki ki ai. Ka e kitia e laua e puhala ne lagomatai he tau kamatamata nei a laua. Iloa e laua mogonei kua malolō e tua ha laua ke moua e mafanatia ka fehagai mo e tau lekua, ti logona hifo e laua kua eke a laua mo tau tagata kua mitaki.

Tau hikiaga ne nakai amanaki ka takitaki ke he tau monuina ne nakai amanaki ki ai! (Kikite paratafa 19-21)

22. Ka eketaha a tautolu ke taute e tau mena kua fahia he tau tutūaga ha tautolu, ko e heigoa ka mauokafua a tautolu ki ai?

22 He fakatokaaga nei, maeke e tau momoui ha tautolu ke hiki fakaofo. Liga moua e tautolu e taha kotofaaga kehe he fekafekauaga ha Iehova, nakai malolō mitaki e tino, po ke lata ke leveki e magafaoa ha tautolu he puhala foou. Pete ni e mena ka tupu, kia mauokafua kua leveki e Iehova a koe mo e to lagomatai a koe he magaaho tonu. (Heperu 4:16; 1 Peteru 5:6, 7) Ka ko e mogonei, eketaha ke taute e mena kua maeke a koe he tuaga haau. Liogi ke he haau a Matua ko Iehova, ti fakaako ke falanaki katoatoa ki a ia. He puhala nei, pete ni e hiki e tau tutūaga haau, to moua tumau e koe e mafola he manamanatuaga mai ia Iehova.

^ para. 4 Fai tau he mole, ne fakahigoa e Iosefa e tama taane uluaki haana ko Manase, he pehē a ia: “Ha kua eke e Atua ke nimo ia au haku a mamahi oti kana.” Maama e ia ko e mena fakaalofa mai ia Iehova e tama taane haana ke fakamafana a ia.​—Kenese 41:51.