Skip to content

Skip to table of contents

VALA TALA FAKAAKO 36

Amaketo ko e Tala Mitaki!

Amaketo ko e Tala Mitaki!

‘Ne fakapotopoto foki a lautolu ke he Amaketo.’​—FAKAKITE. 16:16.

LOLOGO 49 Ko Iehova ha Tautolu a Kolo

FAKAMAAMAAGA KŪ *

1-2. (a) Ko e ha e Amaketo ko e tala mitaki ma e tau tagata? (e) Ko e heigoa e tau hūhū ka fakatutala a tautolu ki ai he vala tala nei?

KUA logona nakai a koe he tau tagata ne fakaaoga e kupu “Amaketo” hagaao ke he felakutaki fakaniukilia po ke lauia kelea e takatakai motu? Kehe mamao he mena kua talahau he Tohi Tapu hagaao ki Amaketo ne putoia e tala mitaki, ko e taha mena ke fiafia ai! (Fakakite. 1:3) Ko e tauaga i Amaketo to nakai moumou ka e fakamomoui e tau tagata! Fēfē?

2 Fakakite he Tohi Tapu ko e tauaga i Amaketo to fakamomoui e tau tagata he fakaotioti e pule he tagata. Ko e tauaga ia to fakamomoui e tau tagata he moumou a lautolu ne mahani kelea mo e fakahao a lautolu ne tututonu. To fakamomoui e tau tagata he puipui e palaneta ha tautolu neke moumou. (Fakakite. 11:18) Ke lagomatai a tautolu ke maama mitaki e tau manatu nei, to fakatutala a tautolu ke he fā e hūhū: Ko e heigoa e Amaketo? Ko e heigoa e tau mena tutupu ka takitaki atu ki Amaketo? Ti maeke fēfē a tautolu ke fakalataha mo lautolu ka fakahao i Amaketo? Fakatumau fēfē a tautolu ke mahani fakamooli he tata atu ki Amaketo?

KO E HEIGOA E AMAKETO?

3. (a) Ko e heigoa e kakano he kupu “Amaketo”? (e) Fakavē ke he Fakakiteaga 16:14, 16, ko e ha ne talahau e tautolu nakai ko e matakavi mooli e Amaketo?

3 Totou Fakakiteaga 16:14, 16. Ko e kupu “Amaketo” ne lagataha e totoku he Tohi Tapu, ti moua mai he kupu Heperu ne kakano “Mouga a Mekito.” Ko Mekito ko e maaga i Isaraela i tuai. (Iosua 17:11) Ka e nakai fai matakavi he lalolagi ne higoa ko Amaketo. Kua fakamahao ai hagaao ke he tuaga ka fakapotopoto e “tau patuiki he lalolagi, mo e lalolagi oti kana” ke totoko atu ki a Iehova. (Fakakite. 16:14) Ka e he vala tala nei, to fakaaoga foki e tautolu e kupu “Amaketo” ke hagaao ke he tauaga ka mui mai he mole agataha e fakapotopoto e tau patuiki he lalolagi. Iloa fēfē e tautolu ko e matakavi fakatai a Amaketo? Fakamua, nakai fai mouga mooli ko Mekito. Uaaki, ko e matakavi ne viko takai i Mekito kua nakai lahi ke hao oti e “tau patuiki he lalolagi, mo e lalolagi oti kana” mo e tau kautau mo e tau kanavaakau tau ha lautolu. Toluaki, to kitia foki e tautolu he magaaho fakamui he vala tala nei, to kamata e tauaga ha Amaketo ka tau e “tau patuiki” he lalolagi ke he tau tagata he Atua ne nonofo viko he lalolagi katoa.

4. Ko e ha ne matutaki he Atua e tauaga lahi fakahiku haana mo e Amaketo?

4 Ko e ha ne matutaki e Iehova e tauaga lahi fakahiku mo Mekito? Ko Mekito mo e Pahua a Isereelu ne tata mai ko e tau matakavi ne loga e tauaga i ai. Falu magaaho, lagomatai e Iehova e tau tagata haana ke kautū he tau tauaga ia. Ma e fakatai, he “tata age ke he vai i Mekito,” ne lagomatai he Atua e Fakafili ko Parako i Isaraela ke fakakaumahala e kautau Kanana he takitaki kau ko Sisera. Ko Parako mo e perofeta fifine ko Tapora ne fakaaue ki a Iehova ma e kautū lahi ha laua. Lologo a laua: “Ne tau mai he lagi a lautolu; ne tau ai mo Sisera e tau fetu. . . . Ne tafea ai a lautolu ke he vailele ko Kisona.”​—Fakafili 5:19-21.

5. Ko e puhala aoga fe kua kehe e tauaga i Amaketo mai he tauaga ha Parako?

5 Ne fakahiku e Parako mo Tapora e lologo ha laua aki e tau kupu: “Iehova na e, kia mahaikava ai pihia a lautolu oti kua fai fi kia koe; ka ko lautolu kua fakaalofa atu kia ia, kia tuga ne la a lautolu ka fina atu a ia mo e malolo.” (Fakafili 5:31) I Amaketo, to fakaotioti pihia foki e tau fī he Atua, ka ko lautolu kua fakaalofa ke he Atua to fakamomoui. Ka e taha e kehekehe lahi he tau tauaga ua ia. I Amaketo, to nakai tau e tau tagata he Atua. To nakai fai kanavaakau tau a lautolu! “Ko e nonofo fakatekiteki mo e tua ko e ha [lautolu] a malolo haia” ia Iehova mo e tau kau haana he lagi.​—Isaia 30:15; Fakakite. 19:11-15.

6. To fakakaumahala fēfē e Iehova e tau fī haana i Amaketo?

6 To fakakaumahala fēfē he Atua e tau fī haana i Amaketo? To liga loga e puhala ka fakaaoga e ia. Ma e fakatai, liga fakaaoga e ia e tau mafuike, uha tuli, mo e uhila. (Iopu 38:22, 23; Eseki. 38:19-22) Liga to taute e ia e tau fī haana ke fekeliaki ni e lautolu a lautolu. (2 Nofo. 20:17, 22, 23) Ti liga fakaaoga e ia e tau agelu haana ke tamate a lautolu ne mahani kelea. (Isaia 37:36) Ko e ha puhala ni ka fakaaoga he Atua, to kautū a ia. To tamate oti e tau fī haana. Mo e to fakahao a lautolu oti ne tututonu.​—Fakatai 3:25, 26.

KO E HEIGOA E TAU MENA TUTUPU KA TAKITAKI ATU KI AMAKETO?

7-8. (a) Hagaao ke he 1 Tesalonia 5:1-6, ko e heigoa e fakailoaaga matakehe ka taute he tau takitaki he lalolagi? (e) Ko e ha ko e pikopiko hagahaga kelea anei?

7 Ko e fakailoa he ‘mafola mo e nakai haofia’ to tupu fakamua ato hoko e ‘aho a Iehova.’ (Totou 1 Tesalonia 5:1-6.) He 1 Tesalonia 5:2, ko e ‘aho a Iehova’ kua hagaao ke he “matematekelea lahi.” (Fakakite. 7:14) To iloa fēfē e tautolu e magaaho ka kamata e matematekelea ia? Tala mai he Tohi Tapu hagaao ke he fakailoaaga matakehe lahi. To eke ai mo fakamailoga ke fakailoa e matematekelea lahi.

8 To ha ha ai e fakailoaaga ne talahau tuai e ‘mafola mo e nakai haofia.’ Ko e ha kua talahau pihia e tau takitaki he lalolagi? To fakalataha nakai e tau takitaki lotu ki ai? Liga pihia. Ko e fakailoaaga ko e taha he tau pikopiko ne fakaohooho he tau temoni. Ka ko e pikopiko nei to hagahaga kelea lahi mahaki ha kua foaki ke he tau tagata e logonaaga fakavai he nakai haofia ato kamata e matematekelea lahi he fakamauaga tala. Ē, “hokotia fakalutukia ai a lautolu he mahaikava, tuga ne mamahi fanau ke he fifine kua fatu.” Ka e kua e tau fekafekau fakamooli ha Iehova? Liga ofo a lautolu he kamata fakalutukia e aho a Iehova, ka kua mautauteute a lautolu.

9. Fakatoka fēfē he Atua e puhala ke moumou e lalolagi ha Satani?

9 To nakai moumou e Iehova e lalolagi katoa ha Satani he taha e magaaho, tuga ne fakahoko e ia he vahā ha Noa. Ka e to moumou e ia ke he ua e fufuta pauaki. Fakamua, to moumou e ia a Papelonia Lahi ko e kautu he tau lotu fakavai he lalolagi. Uaaki, i Amaketo to moumou e ia e vala ne toe he lalolagi ha Satani, putoia e tau fakatokaaga fakapolitika, fakakautau, mo e fakatupe. To fakatutala fakamatafeiga a tautolu ke he tau mena tutupu lalahi ia ne ua.

10. Hagaao ke he Fakakiteaga 17:1, 6 mo e 18:24, to moumou he ha e Iehova a Papelonia Lahi?

10 “Fakahala he fifine fakataka lahi.” (Totou Fakakiteaga 17:1, 6; 18:24.) Lahi mahaki e ekefakakelea e Papelonia Lahi e higoa he Atua. Fakaako e ia e tau pikopiko hagaao ke he Atua. Mahani fakataka a ia fakaagaaga he kaufakalataha mo e tau pule he lalolagi. Fakaaoga e ia e pule mo e fakaohoohoaga haana ke fakapehia e tau tagata tokologa he matakau haana. Ti lahi mahaki e toto ne fakamaligi e ia, putoia e toto he tau fekafekau he Atua. (Fakakite. 19:2) To moumou fēfē e Iehova a Papelonia Lahi?

11. Ko e heigoa e “manu favale kula,” ti putoia fēfē ai ke he gahuaaga he finagalo he Atua hagaao ki a Papelonia Lahi?

11 To moumou e Iehova e “fifine fakataka lahi” he puhala he “hogofulu e hoe” he “manu favale kula.” Ko e manu favale fakatai ia kua hukui e United Nations. Ko e hogofulu e hoe kua hukui e tau pule fakapolitika mogonei hane lalago e fakatokatokaaga ia. He magaaho kotofa he Atua, to tau atu e tau pule fakapolitika ia ki a Papelonia Lahi. Ko lautolu ka “moumou a ia, mo e uta kehe hana tau tapulu” he fofō e tau monuina haana mo e fakatapakupaku e mahani kelea haana. (Fakakite. 17:3, 16) Ko e moumouaga mafiti ia ke tuga he taha e aho, to hoko fakaofo ki a lautolu ne lalago e fifine fakataka. Ha kua leva tuai e tala fakatokoluga a ia: “Kua nofo nai au ko e patuiki fifine nakai ko e takape au, ti nakai iloa e au ha fakatutuku.”​—Fakakite. 18:7, 8.

12. Ko e heigoa ka nakai fakaatā e Iehova ke taute he tau motu, ti ko e ha?

12 To nakai fakaatā he Atua e tau motu ke moumou e tau tagata haana. To matalahi e tau tagata haana he lalago e higoa haana, ti kua omaoma foki ke he poakiaga haana ke fehola kehe mai i Papelonia Lahi. (Gahua 15:16, 17; Fakakite. 18:4) Gahua lahi foki a lautolu ke lagomatai e falu ke fehola kehe mai he fifine fakataka. Ko e tau fekafekau ha Iehova mogoia to nakai ‘moua foki he hana tau malaia.’ Ka e kamatamata agaia e tua ha lautolu.

Matakavi fe ni ne haia e tau tagata he Atua he lalolagi, to falanaki a lautolu ki a Iehova ka fakahoko e tauaga (Kikite paratafa 13) *

13. (a) Ko hai a Koku? (e) Hagaao ke he Esekielu 38:2, 8, 9, ko e heigoa ka tamai a Koku ke he matakavi fakatai ne fakahigoa ko Amaketo?

13 Ko e favale ha Koku. (Totou Esekielu 38:2, 8, 9.) He mole e moumouaga he tau fakatokatokaaga fakalotu fakavai oti, to tutū e tau tagata he Atua tuga e akau ne tū tokotaha ne hao mai he matagi malolō. To ita lahi mahaki a Satani. To fakatoka mai e ia e ita haana he fakaaoga e tau fakaakoaga fakatemoni he “agaga kelea” ke fakatupu e matakau he tau motu ke totoko e tau fekafekau ha Iehova. (Fakakite. 16:13, 14) Ko e matakau ia kua fakahigoa ko “Koku he motu a Makoku.” Ka fakatoka mai he tau motu e totokoaga ha lautolu, to hohoko a lautolu ke he matakavi fakatai ne fakahigoa ko Amaketo.​—Fakakite. 16:16.

14. Ko e heigoa ka mailoga e Koku?

14 To falanaki a Koku ke he haana a “lima he tagata”​—ko e matakau tau malolō haana. (2 Nofo. 32:8) To falanaki a tautolu ki a Iehova ko e Atua ha tautolu, ko e tuaga ne tuga kua goagoa ke he tau motu. Ko e tau atua ha Papelonia Lahi ne malolō he taha magahala ne nakai fakahao a ia mai he “manu favale” mo e “tau hoe foki ne hogofulu”! (Fakakite. 17:16) To amanaki a Koku ke mukamuka e kautūaga. “Ke tuga e aolagi ke ufia ai e motu,” to tau atu a ia ke he tau tagata ha Iehova. (Eseki. 38:16) Ka e to kitia mafiti e Koku kua hoko atu a ia ke he matahele. Tuga a Farao ke he Tahi Kula, to mailoga e Koku kua tau atu a ia ki a Iehova.​—Esoto 14:1-4; Eseki. 38:3, 4, 18, 21-23.

15. He tau puhala fe ka kautū katoatoa e Keriso?

15 Ko Keriso mo e kau haana he lagi to papale e tau tagata he Atua mo e moumou katoatoa e matakau ha Koku. (Fakakite. 19:11, 14, 15) Ka e kua e fī ne mua ha Iehova ko Satani, ne fakaaoga e tau tala pikopiko ti takitaki atu e tau motu ki Amaketo? To tolo hifo e Iesu a ia mo e tau temoni haana ke he pahua, ka līlī a lautolu ke he taha e afe tau.​—Fakakite. 20:1-3.

PUHALA FE KA HAO A KOE I AMAKETO?

16. (a) Fakakite fēfē e tautolu kua “iloa e Atua”? (e) Ko e ha e iloa e tautolu a Iehova kua eke mo fakamonuinaaga i Amaketo?

16 Pete kua leva po ke nakaila leva he haia he kupu mooli, ke hao i Amaketo kua lata a tautolu ke fakakite kua “iloa e Atua” ti “omaoma ke he vagahau mitaki he Iki ha tautolu ko Iesu.” (2 Tesa. 1:7-9) Ko e “iloa e Atua” kua iloa e tautolu e tau mena ne fiafia, nakai fiafia, mo e tau tutūaga Haana. Fakakite foki e tautolu kua iloa e tautolu a ia ka fakaalofa mo e omaoma mo e fakamooli katoatoa a tautolu ki a ia. (1 Ioa. 2:3-5; 5:3) Ka fakakite e tautolu kua iloa e tautolu e Atua, moua e tautolu e lilifu he “iloa e ia,” to eke ai mo fakahaoaga i Amaketo! (1 Kori. 8:3) Puhala fe? Ke “iloa e ia” kua kakano ke moua e taliaaga he Atua.

17. Ko e heigoa e kakano ke “omaoma ke he vagahau mitaki he Iki ha tautolu ko Iesu”?

17 Ko e “vagahau mitaki he Iki ha tautolu ko Iesu” kua putoia e tau kupu mooli oti ne fakaako e Iesu i loto he Kupu he Atua. Omaoma a tautolu ke he tala mitaki ka fakagahua ai e tautolu ke he tau momoui ha tautolu. Ko e omaoma ia kua putoia e tuku fakamua tumau e tau mena he Kautu, momoui ke he tau tutūaga tututonu he Atua, mo e fakapuloa e Kautu he Atua. (Mata. 6:33; 24:14) Putoia ai foki e lalago he tau matakainaga fakauku he Keriso he leveki e lautolu e tau matagahua mamafa ha lautolu.​—Mata. 25:31-40.

18. Puhala fe he tau matakainaga fakauku he Keriso ka liu ta atu e totonu ne fakakite ki a lautolu?

18 Ko e tau fekafekau fakauku he Atua to nakai leva ti liu ta atu e totonu ne fakakite he ‘tau mamoe kehe’ ki a lautolu. (Ioane 10:16) Pihia fēfē? Fakamua ato kamata e tauaga i Amaketo, to fitā e fakaliu tutū mai oti e 144,000 ke he lagi, ko e tau mena fakaagaaga kua nakai mamate. To eke mogoia a lautolu mo vala he kau he lagi ka tuki malipilipi a Koku mo e puipui e “moto tagata tokologa” ko lautolu ko e tau mamoe. (Fakakite. 2:26, 27; 7:9, 10) Ē, ko e kotofaaga lilifu mooli ma e moto tagata ke lalago e tau fekafekau fakauku ha Iehova he haia agaia a lautolu he lalolagi!

MAEKE FĒFĒ A TAUTOLU KE FAKATUMAU E FAKAMOOLI HE TATA KE HE FAKAOTIAGA?

19-20. Pete ni e tau kamatamata ha tautolu, fakatumau fēfē a tautolu ke fakamooli he tata mai a Amaketo?

19 He tau aho uka fakamui nei, tokologa e tau tagata ha Iehova kua fakauka ke he tau kamatamata. Pete he pihia kua maeke a tautolu ke fakauka mo e fiafia. (Iako. 1:2-4) Ko e matapatu ke fakatumau e liogi mai he loto. (Luka 21:36) Lata foki a tautolu ke muitua ke he tau liogi ha tautolu he fakaako e Kupu he Atua he tau aho takitaha mo e manamanatu fakahokulo ki ai, putoia e tau perofetaaga ofoofogia hagaao ke he vahā ha tautolu. (Sala. 77:12) Ko e tau matagahua nei, pihia mo e fakalataha katoatoa ke he fekafekauaga ka tumau ha tautolu a malolō he tua mo e gahuahua e amaamanakiaga!

20 Manamanatu la ke he fiafia haau ka moumou a Papelonia Lahi mo e fakakatoatoa a Amaketo! Mua atu e aoga, manamanatu ke he fiafia lahi haau ka fakatapu katoatoa e higoa he Atua mo e tonuhia he pule haana! (Eseki. 38:23) Ē, ko Amaketo ko e tala mitaki ma lautolu kua iloa e Atua, omaoma ke he Tama haana, mo e fakauka ke hoko ke he fakaotiaga.​—Mata. 24:13.

LOLOGO 32 Kia Tumau, Nakai Fagahuatia!

^ para. 5 Leva tuai e fakatali he tau tagata ha Iehova ki Amaketo. He vala tala nei, to fakatutala a tautolu hagaao ki Amaketo, tau mena tutupu ka takitaki atu ki Amaketo, mo e puhala ka fakatumau a tautolu ke fakamooli ka tata mai e fakaotiaga.

^ para. 71 FAKAMAAMA E FAKATINO: Ko e tau mena tutupu lalahi kua viko takai ia tautolu. To (1) fakalataha a tautolu ke he fekafekauaga he maeke agaia, (2) fakatumau e fakaholoaga fakaako ha tautolu, mo e (3) matutaki ke falanaki ke he puipuiaga he Atua.

^ para. 85 FAKAMAAMA E FAKATINO: Mautali e tau leoleo ke huhū atu ke he kaina he magafaoa Kerisiano ne falanaki ko Iesu mo e tau agelu haana kua mailoga e mena ne tupu.