Skip to content

Skip to table of contents

“Feleveia i Parataiso!”

“Feleveia i Parataiso!”

“Ke fakalataha ai a taua mo koe i parataiso.”​—LUKA 23:43.

TAU LOLOGO: 19, 55

1, 2. Ko e heigoa e tau manatu kehekehe ne moua he tau tagata hagaao ke he parataiso?

TOKOLOGA e matakainaga he tau motu kehekehe ne o mai ke he fonoaga i Seoul, Korea. He toka e lautolu e fonoaga, ne viko takai e Tau Fakamoli Korea ia lautolu. Ko e magaaho momoko lahi anei ha kua tokologa ia lautolu ne aloalo mo e tauhea atu ke he taha mo e taha: “Feleveia i Parataiso!” Ko e heigoa e parataiso he manatu haau ne tutala a lautolu ki ai?

2 Kehekehe e tau manatu he tau tagata he vahā nei hagaao ke he parataiso. Falu ne talahau ko e parataiso ko e miti noa ni. Talahau he falu ko e parataiso ko e ha matakavi ne moua e lautolu e fiafia. Ko e tagata matehoge ne nofo he laulau lahi ne puke he tau mena kai ne liga logona hifo ko ia i parataiso. Loga e tau tau kua mole, ko e fifine ne kitia e paipai fulufuluola ne punioka he tau fiti vao ne nava lahi ti pehē, “Ae, ko e parataiso mooli!” Ko e matakavi ia kua fakahigoa agaia ko e Parataiso he vahā nei pete kua molea 15 e mita he sinō he tau tau takitaha. Ko e heigoa e Parataiso he manatu haau? Amanaki nakai a koe to hoko mai ai?

3. Magaaho fe ne totoku fakamua e Parataiso i loto he Tohi Tapu?

3 Tutala e Tohi Tapu hagaao ke he parataiso he vahā i tuai mo e parataiso anoiha. Totou mua a tautolu hagaao ke he Parataiso he tohi fakamua he Tohi Tapu. Pehē e Kenese 2:8: “Ne to foki e Iehova ko e Atua e kaina i Etena [po ke parataiso fulufuluola, he Catholic Douay Version] ke he fahi uta; ti tuku ai e ia e tagata ne eke e ia.” Pehē e talahauaga faka-Heperu ko e kaina ko Etena. Ko e kupu “Etena” kua kakano “Fulufuluola,” mo e ko e kaina ia ko e matakavi mitaki mooli. Kua fulufuluola katoatoa, ti loga e tau mena kai mo e mafola e tau tagata mo e tau manu.​—Kenese 1:29-31.

4. Ko e ha ne hagaao a tautolu ke he katene ko Etena ko e parataiso?

4 Ko e kupu Heperu ma e “katene” ne fakaliliu ko e pa·raʹdei·sos faka-Heleni. Pehē e Cyclopaedia ha M’Clintock mo Strong ka logona he tagata Heleni e kupu pa·raʹdei·sos, to manamanatu a ia ke he paaka fulufuluola mo e laulahi ne puipui mai he ha mena hagahaga kelea, ti tutupu ai e tau akau tokoluga ne fua mai e tau fua lakau kehekehe mo e tau vaitafe meā ne tupu ai e tau motie he tau kaukau ne kai ai e fuifui anetelope mo e fuifui mamoe.​—Fakatatai Kenese 2:15, 16.

5, 6. Ko e ha ne galo e Atamu mo Eva e kotofaaga ke momoui he Parataiso, ti ko e heigoa ne liga manamanatu e falu ki ai?

5 Tuku e Iehova a Atamu mo Eva he katene pihia, ko e parataiso. Ka e nakai omaoma a laua ki a Iehova ti galo e laua e kotofaaga ke momoui he Parataiso, ko laua mo e tau fanau ha laua. (Kenese 3:23, 24) Pete kua nakai liu e tau tagata ke nonofo he Parataiso ia, ne tuga kua ha ha i ai agaia ato hoko e Fakapukeaga he vahā ha Noa.

6 Falu ne liga manamanatu, ‘To liu nakai ke ha ha i ai e Parataiso he lalolagi?’ Ko e heigoa ne fakakite he tau fakamooliaga? Ka amaamanaki a koe ke moui mo e tau fakahele haau he Parataiso, ha ha i ai nakai e tau kakano mitaki ma e amaamanakiaga haau? Maeke nakai a koe ke fakamaama e kakano kua mauokafua a tautolu to ha ha i ai e parataiso anoiha?

KITIAAGA KE HE PARATAISO ANOIHA

7, 8. (a) Ko e heigoa e maveheaga ne taute he Atua ki a Aperahamo? (e) Liga ko e heigoa ne fakatupu a Aperahamo ke manamanatu ke he maveheaga he Atua?

7 Maeke ke moua e tau tali ke he tau hūhū hagaao ke he Parataiso i loto he Tohi Tapu ha ko e tohi nei kua mai ia Iehova, ko ia ne tufuga e Parataiso fakamua. Manamanatu ke he mena ne tala age he Atua ke he kapitiga haana ko Aperahamo. Tala age e Atua to fakatokologa e tau fanau ha Aperahamo “tuga foki e oneone he matafaga.” Ti taute e Iehova e maveheaga uho lahi nei ki a Aperahamo: “Ko e hau a fanau foki ke monuina ai e tau motu oti kana he lalolagi; ha kua fanogonogo a koe ke he haku tau kupu.” (Kenese 22:17, 18) Fakamui, fatiaki he Atua e maveheaga taha ia ke he tama mo e mokopuna ha Aperahamo.​—Totou Kenese 26:4; 28:14.

8 Nakai fai mena he Tohi Tapu ne talahau kua manatu a Aperahamo to moua he tau tagata e palepale fakahiku he parataiso he lagi. He mavehe he Atua ko e “tau motu oti kana he lalolagi” to fakamonuina, manatu a Aperahamo ko e tau monuina nei to ha ha i ai ke he lalolagi. Ka ko e fakamooliaga ni kia anei he Tohi Tapu kua fakakite to ha ha i ai e parataiso he lalolagi?

9, 10. Ko e heigoa e tau maveheaga fakamui kua foaki ki a tautolu e kakano ke amanaki to ha ha i ai e parataiso anoiha?

9 Omoomoi he Atua taha he tau ohi ha Aperahamo ko Tavita ke vagahau hagaao ke he magaaho anoiha ka “nakai ha i ai e tagata mahani kelea.” (Salamo 37:1, 2, 10) Ka “ko e tau tagata mahani molu, to eke ma lautolu e motu; ti fakafiafia foki e lautolu a lautolu ha ko e monuina kua lahi.” Talahau tuai foki e Tavita: “To eke ni e motu ma e tau tagata tututonu, to nonofo muatua ai a lautolu.” (Salamo 37:11, 29; 2 Samuela 23:2) To lauia fēfē e tau tagata ne manako ke taute e finagalo he Atua he tau maveheaga nei he manatu haau? Fai kakano a lautolu ke amanaki ko e tau tagata tututonu ni a taha aho ka nonofo he lalolagi ti liu ai ke eke mo parataiso tuga e kaina ko Etena.

Ko e tau perofetaaga ne fakamooli kua amanaki atu a tautolu ke he parataiso anoiha he lalolagi

10 Fai magaaho, laulahi he tau Isaraela ne talahau kua fekafekau ki a Iehova ne tiaki a ia mo e tapuakiaga mooli. Ti fakaatā he Atua e tau tagata Papelonia ke fofō e tau tagata haana, moumou e tau fonua ha lautolu, mo e uta fakapaea e tokologa ha lautolu. (2 Nofoaga he Tau Patuiki 36:15-21; Ieremia 4:22-27) Ka e talahau tuai he tau perofeta he Atua to liliu e tau tagata haana ke he motu ha lautolu he mole e 70 e tau. Ti fakamooli e tau perofetaaga ia. Ka e fai kakano foki ai ma tautolu he vahā nei. Ka fakatutala a tautolu ke he falu perofetaaga, mailoga e puhala ne foaki ki a tautolu e tau kakano ke amanaki ke he parataiso anoiha he lalolagi.

11. Fakamooli fakamua fēfē e Isaia 11:6-9, ka ko e heigoa e hūhū ka hūhū agaia e tautolu?

11 Totou Isaia 11:6-9. Talahau tuai he Atua puhala he perofeta ko Isaia ka liliu e tau Isaraela ke he motu ha lautolu, to mafola e motu. Nakai fai tagata ka matakutaku neke tamate he tau manu po ke tau tagata. To haohao mitaki a lautolu ne ikiiki mo e momotua. Nakai kia fakamanatu he mena ia ki a koe e tau tuaga mafola he kaina ko Etena? (Isaia 51:3) Talahau tuai foki e Isaia ko e lalolagi katoa, nakai ni ko e motu ha Isaraela ka “puke e lalolagi ke he maama kia Iehova, tuga ne toka kua ūfia ke he puke tahi.” To tupu a fe e mena ia? Maaliali ai, hagaao e mena nei ke he anoiha.

12. (a) Ko e heigoa e tau monuina ne moua e lautolu kua liliu mai he fakapaea i Papelonia? (e) Ko e heigoa kua fakakite ko e Isaia 35:5-10 to fakamooli foki anoiha?

12 Totou Isaia 35:5-10. Mailoga ne liu a Isaia talahau tuai ko e tau Isaraela kua liliu mai i Papelonia to nakai tamate he tau manu po ke tau tagata. Pehē a ia ko e fonua ha lautolu to fua mai loga e tau fua mitaki ha kua malū he lahi e vai, tuga ni e kaina ko Etena. (Kenese 2:10-14; Ieremia 31:12) To fakamooli ni kia e perofetaaga he magaaho ia he tau Isaraela? Mailoga ne talahau foki he perofetaaga ko e tau matapouli, tau kulikuli, mo e tau teligatuli to fakamaulu. Ka e nakai tupu e mena nei ke he tau Isaraela ne liliu mai i Papelonia. Ka kua fakakite he Atua to fakamaulu e ia e tau gagao oti anoiha.

13, 14. Fakamooli fēfē e Isaia 65:21-23 he mogo ne liliu e tau Isaraela mai i Papelonia, ka ko e vala fe he perofetaaga ia ne lata agaia ke fakamooli? (Kikite fakatino he kamataaga.)

13 Totou Isaia 65:21-23. He mogo ne liliu e tau Iutaia ke he motu ha lautolu, ne nakai moua e lautolu e tau fale hagahaga mitaki po ke tau fonua mo e tau uluvine kua talumelie. Ka kua fakamonuina he Atua a lautolu ti nakai leva ti hiki ai e tau tuaga. Manamanatu ke he fiafia he tau tagata he mogo ne tā e lautolu e tau fale mo e nonofo ai mo e kai e lautolu e tau mena kai lolo ne tō e lautolu!

14 Mailoga kua hagaao e perofetaaga nei ko e tau aho ha tautolu to “tuga ne tau aho he akau.” Falu akau ne momoui ai ke he afe e tau tau. Ke leva e moui, lata e tau tagata ke tino malolō mitaki. Ti kaeke ke momoui a lautolu he takatakaiaga mafola mo e fulufuluola ne talahau tuai e Isaia, to eke moolioli ai mo parataiso ofoofogia! Ti ko e perofetaaga ia to fakamooli!

To fakamooli fēfē e maveheaga ha Iesu hagaao ke he Parataiso? (Kikite paratafa 15, 16)

15. Ko e heigoa falu monuina ne talahau he tohi a Isaia?

15 Manamanatu ke he puhala kua fakakite he tau maveheaga ne fakatutala laia e tautolu to ha ha ai e parataiso anoiha. Ko e lalolagi katoa to puke he tau tagata ne fakamonuina he Atua. Nakai fai ka tupetupe neke tamate he tau manu po ke tau tagata favale. Ko e tau matapouli, tau teligatuli, mo e tau kulikuli to fakamaulu. To tā ni he tau tagata e tau fale ha lautolu mo e fiafia he tō e tau mena kai ha lautolu ni. To leva e momoui ha lautolu ke he tau akau. Ē, foaki he Tohi Tapu e fakamooliaga to hoko mai e parataiso pihia. Ka e falu tagata ne tutala a tautolu ki ai ne liga talahau kua nakai kakano mooli e tau perofetaaga nei to ha ha i ai e parataiso he lalolagi. Ko e heigoa haau ka tala age ki a lautolu? Ko e heigoa e kakano aoga kua amaamanaki atu a koe ke he parataiso mooli he lalolagi? Ko e tagata ne mua ue atu ne moui ko Iesu ne foaki ki a tautolu e kakano aoga.

TO HAIA A KOE I PARATAISO!

16, 17. Magaaho fe ne vagahau a Iesu hagaao ke he Parataiso?

16 Pete kua nakai agahala a Iesu, kua fakahala a ia mo e tautau ke he akau ke mate ai fakalataha mo e tokoua e tagata matahavala Iutaia he tapa haana. Taha ia laua ne mailoga ko Iesu e patuiki ti pehē: “Ko e Iki na e, kia manatu mai a a koe kia au ka haele mai a koe ke he hau a kautu.” (Luka 23:39-42) Ko e maveheaga ne taute e Iesu mo e tagata matahavala ia ne lauia e vahā anoiha haau. Ko e tau kupu ha Iesu ne fakamau ia Luka 23:43. Falu pulotu ne tuku e koma i mua he “aho nai” ti fakaliliu e tau kupu nei: “Ko e moli, ke tala atu e au kia koe, ko e aho nai ke fakalataha ai a taua mo koe i parataiso.” Kehekehe e tau manatu ke he puhala kua lata e koma ke tuku he alaga kupu. Ka ko e heigoa e kakano ha Iesu he pehē a ia “aho nai”?

17 Ke he loga e vagahau foou, fakaaoga e tau koma ke lagomatai ke maama e kakano he alaga kupu. Ka ko e tau tohiaga Heleni ne moua i tuai, kua nakai fakaaoga tumau e koma. Ti liga manamanatu a tautolu: Pehē kia a Iesu, “Tala atu e au, he aho nai to fakalataha a koe mo au i Parataiso”? Po ke pehē a ia, “Tala atu e au he aho nai, to fakalataha a koe mo au i Parataiso”? Tuku he tau tagata fakaliliu e koma i mua po ke i tua he “aho nai” fakatatau ke he mena ne manatu e lautolu kua hagaao a Iesu ki ai, ti maeke a koe ke moua e tau manatu ia he tau Tohi Tapu he vahā nei.

18, 19. Ko e heigoa ne lagomatai a tautolu ke maama e kakano he talahauaga ha Iesu?

18 Ka e manatu e mena ne tala age e Iesu ke he tau tutaki hagaao ke he mate haana. Pehē a ia: “To pihia foki e Tama he tagata ke nofo ai i lalo he kelekele ke he tolu [e] aho mo e tolu [e] po.” Pehē foki a ia: “Ko e tuku atu ne fai e Tama he tagata ke he tau lima he tau tagata; To kelipopo e lautolu a ia, ka e matike mai a ia ke he aho tolu.” (Mataio 12:40; 16:21; 17:22, 23; Mareko 10:34) Talahau he aposetolo ko Peteru e mena nei ne tupu. (Gahua 10:39, 40) Ti nakai o atu a Iesu mo e tagata matahavala ne mate he tapa haana he aho ia ki Parataiso. Talahau he Tohi Tapu ko Iesu “ki hate” ke he tolu e aho ato fakaliu tu mai he Atua a ia.​—Gahua 2:31, 32. * (Kikite matahui tala.)

19 Fakaaoga e Iesu e talahauaga “Ko e moli, ke tala atu e au kia koe, ko e aho nai” ke fakakite e maveheaga haana ke he tagata matahavala. Ko e puhala vagahau he magahala nei a ia, pihia foki ke he vahā ha Mose. Lagataha e pehē a Mose: “Kia ha i ai foki ke he hau a loto e tau kupu nai kua poaki atu ai e au kia koe ke he aho nai.”​—Teutaronome 6:6; 7:11; 8:1, 19; 30:15.

20. Ko e heigoa ne lalago e maamaaga ha tautolu ke he talahauaga ha Iesu?

20 Ko e tagata fakaliliu Tohi Tapu he Lotouho he Faahi Uta ne pehē: “Ko e manatu kua peehi he kupu nei ko e ‘aho nai’ ti lata ke totou, ‘Ko e moli ke tala atu e au kia koe ko e aho nai, ke fakalataha ai a taua mo koe i Parataiso.’ Ko e maveheaga ne taute he aho ia ti fakamooli laia he magaaho fakamui.” Pehē foki e tagata fakaliliu ko e puhala anei ne vagahau e tau tagata he matakavi ia ti manatu ko e “maveheaga ne taute he aho pauaki ti taofi mau mooli ki ai.” Ko e liliuaga Syriac he senetenari ke limaaki ne fakaliliu e kupu nei: “Amene, talahau e au he aho nei to ha ha ai au ke he Kaina ko Etena.” Lata ke atihake oti a tautolu he maveheaga ia.

21. Ko e heigoa ne nakai hoko ke he tagata matahavala, ti ko e ha?

21 He vagahau a Iesu ke he tagata matahavala ia hagaao ki Parataiso, nakai kakano a ia ko e parataiso he lagi. Iloa fēfē e tautolu e mena ia? Taha kakano nakai iloa foki he tagata matahavala kua taute e Iesu e maveheaga mo e tau aposetolo tua fakamooli haana ke pule fakalataha mo Iesu he lagi. (Luka 22:29) Pihia foki, ne nakai papatiso e tagata matahavala. (Ioane 3:3-6, 12) Ti ko e mogo ne tala age e Iesu e maveheaga nei ke he tagata matahavala, liga tutala a ia hagaao ke he parataiso he lalolagi. Fai tau he mole, vagahau e aposetolo ko Paulo hagaao ke he tagata “ne hamu a ia ki Parataiso.” (2 Korinito 12:1-4) Pete ko Paulo mo e falu aposetolo ne kotofa ke o hake ke he lagi mo e pule fakalataha mo Iesu, ne tutala a Paulo hagaao ke he parataiso anoiha. * (Kikite matahui tala.) Ko e parataiso ia kia he lalolagi? To ha ha i ai nakai a koe?

KO E MENA KA AMANAKI A KOE KI AI

22, 23. Ko e heigoa ka amaamanaki a koe ki ai?

22 Manatu na vagahau a Tavita hagaao ke he magaaho “to eke ni e motu ma e tau tagata tututonu.” (Salamo 37:29; 2 Peteru 3:13) Hagaao a Tavita ke he magaaho ka omaoma e tau tagata oti he lalolagi ke he tau matapatu fakaakoaga tututonu he Atua. Ko e perofetaaga he Isaia 65:22 ne pehē: “Ha kua tuga ne tau aho he akau e tau aho he haku motu.” Fakakite he mena nei ko e tau tagata ne fekafekau ki a Iehova he lalolagi foou haana to totou afe e tau tau he momoui ai. Amanaki atu pihia nakai a koe? Ē, hagaao ke he Fakakiteaga 21:1-4, to fakamonuina he Atua e tau tagata oti kana ti taha he tau fakamonuinaaga ia ko e “nakai tuai fai mate.”

23 Kua maaliali e fakaakoaga he Tohi Tapu hagaao ke he Parataiso. Galo e Atamu mo Eva e kotofaaga ke momoui tukulagi he Parataiso, ka e to liu foki e lalolagi ke eke mo parataiso. Tuga he mavehe he Atua, to fakamonuina e Ia e tau tagata he lalolagi. Talahau e Tavita ko lautolu ne mahani molū mo e tututonu to hohoko atu ke he lalolagi mo e momoui tukulagi i ai. Ti ko e tau perofetaaga he tohi a Isaia ne lagomatai a tautolu ke amaamanaki atu ke he magaaho ka moua e tautolu e moui he parataiso fulufuluola he lalolagi. Magaaho fe a ia? Ka fakamooli e maveheaga ha Iesu ke he tagata matahavala. Maeke a koe ke ha ha he Parataiso ia. He magaaho ia, ko e mena ne talahau he tau matakainaga he fonoaga i Korea to fakamooli: “Feleveia i Parataiso!”

^ para. 18 Ko e Porofesa ko C. Marvin Pate ne tohia kua tokologa e tau tagata pulotu ne talitonu he mogo ne pehē a Iesu “aho nai” ne kakano ai to mate a ia ti ha ha i Parataiso he aho ia, po ke he 24 e tulā. Lafi he Porofesa ko Pate ko e lekua mo e onoonoaga nei kua nakai fetataiaki mo e falu vala tala he Tohi Tapu. Ma e fakatai, pehē e Tohi Tapu ko Iesu “ki hate” po ke tukuaga, he mole e mate haana ti hake a ia ke he lagi he magaaho fakamui.​—Mataio 12:40; Gahua 2:31; Roma 10:7.

^ para. 21 Kikite “Questions From Readers,” standard edition he fufuta nei faka-Peritania.