Skip to content

Skip to table of contents

Fanogonogo ke he Kupu Fakaperofeta he Atua ma e Vaha ha Tautolu

Fanogonogo ke he Kupu Fakaperofeta he Atua ma e Vaha ha Tautolu

Fanogonogo ke he Kupu Fakaperofeta he Atua ma e Vaha ha Tautolu

“Kia iloa e koe, ko e tama he tagata na e, ha ko e vaha he fakahikuaga to hoko ai e fakakiteaga.”—TANIELU 8:17.

1. Ko e heigoa ne manako a Iehova ke he tau tagata oti ke iloa hagaao ke he vaha ha tautolu?

NAKAI toka e Iehova e iloilo he tau mena tutupu anoiha ki a ia ni. Ka ko ia ko e Fakakite he tau mena galo. Moli ai, kua manako a ia ki a tautolu oti ke iloa kua nonofo a tautolu tata lahi mahaki ke he “vaha he fakahikuaga.” Ko e tala mitaki kua lata ma e tau tagata ne ono e piliona ne nonofo mogonei he lalolagi!

2. Ko e ha ne tupetupe e tau tagata ke he vaha anoiha he tagata?

2 Ti kua fai manamanatuaga nakai kua tata lahi e lalolagi nei ke he hana fakahikuaga? Maeke he tagata ke fano hui he mahina, ka e loga he tau matakavi kua nakai matakutaku a ia ke fano hui he tau puhala tu he palaneta nei. Maeke a ia ke fakapuke e kaina aki e tau koloa he vaha fou nei, ka e nakai maeke a ia ke taofi e tupu ki mua he tau mavehevehe he tau magafaoa. Maeke a ia ke talahau e tau vala tala he vaha nei, ka e nakai maeke a ia ke fakaako e tau tagata ke nonofo mafola. Ko e tau kaumahala nei kua lalago e tau fakamoliaga loga faka-Tohiaga Tapu nukua nonofo a tautolu he vaha he fakahikuaga.

3. I ne fe ne fakaaoga fakamua e tau kupu “vaha he fakahikuaga” ke he lalolagi?

3 Ko e tau kupu ofoofogia ia—ko e “vaha he fakahikuaga”—ne fakaaoga fakamua ai ke he lalolagi he 2,600 e tau kua mole atu mai he agelu ko Kaperielu. Ko e perofeta matakutakuina he Atua ne logona a Kaperielu he pehe: “Kia iloa e koe, ko e tama he tagata na e, ha ko e vaha he fakahikuaga to hoko ai e fakakiteaga.”—Tanielu 8:17.

Ko e “Vaha he Fakahikuaga” Ainei!

4. Ko e heigoa falu puhala foki ne hagaao e Tohi Tapu ke he vaha he fakahikuaga?

4 Ko e tau talahauaga “vaha he fakahikuaga” mo e “vaha kua kotofa to hoko ai e fakahikuaga” kua kitia ai laga ono he tohi a Tanielu. (Tanielu 8:17, 19; 11:35, 40; 12:4, 9) Kua hagaao ai ke he “tau aho fakamui” ne talahau tuai mai he aposetolo ko Paulo. (2 Timoteo 3:1-5) Hagaao a Iesu Keriso ke he magahala nei ko e hana [“ha ha hinei,” NW] he Patuiki kua nofo he nofoaiki he lagi.—Mataio 24:37-39.

5, 6. Ko hai ne “tafeliuaki” he vaha he fakahikuaga, ti ko e heigoa e fua?

5 Talahau he Tanielu 12:4: “Ko koe Tanielu na e, kia puipui a e koe e tau kupu, mo e fakamau fakamailoga ai e koe e tohi, ato hoko ke he vaha ke fakahiku ai; to tafepoi tafeliuaki foki e tau tagata tokologa, to tupu lahi ai foki e mahani iloilo.” Ko e lahi he mena ne tohi e Tanielu ko e mena galo mo e ufitia ke he maamaaga he tau tagata ke he tau senetenari. Ka e kua e vaha nei?

6 He vaha nei he fakahikuaga, tokologa e tau Kerisiano tua fakamoli ne “tafeliuaki” ke he tau lau he Kupu he Atua, ko e Tohi Tapu. Ko e fua? Fakalataha mo e fakamonuina a Iehova ke he tau laliaga ha lautolu, kua tupu lahi mahaki e iloilo moli. Tuga anei, ko e Tau Fakamoli fakauku ha Iehova kua fakamonuina aki e lotomatala, kua fakamalolo a lautolu ke maama nukua eke tuai a Iesu Keriso mo Patuiki he lagi ke he tau 1914. He tumau ke he tau kupu he aposetolo ne fakamau ia 2 Peteru 1:19-21, ko lautolu ia ne fakauku mo e ha lautolu a tau hoa mahani fakamoli hane ‘fanogonogo ke he kupu fakaperofeta’ ti kua moli katoatoa ai ko e vaha he fakahikuaga anei.

7. Ko e heigoa falu talahauaga kua taute e tohi a Tanielu ke kehe ue atu?

7 Kua loga e tau puhala ne kehe ue atu e tohi a Tanielu. He tau lau tohi ia, ne fakamatakutaku e patuiki ke tamate e tau tagata iloilo hana ha kua nakai maeke ia lautolu ke fakakite po ke talahau e miti uka hana, ka ko e perofeta he Atua ni ne maeke. Tokotolu e tama tane fuata ne nakai mafai ke tapuaki ke he tupua lahi ati tolo ke he gutuumu puhopuho, ka e nakai vela ni a lautolu. Ke he fakamanatuaga he galue, kua toko teau hane kitia e lima ne tohi e tau kupu galo he puga he kaufale patuiki. Ne liti he tau tagata pulega kelea e fuakau tane ke he ana leona, ka e liu mai a ia ki fafo mo e nakai fai mahika. Fa e manu favale ne kitia ke he fakakiteaga, ti foaki ki a lautolu e aoga ue atu he perofetaaga ke he vaha he fakahikuaga.

8, 9. Maeke fefe e tohi a Tanielu ke aoga ki a tautolu mahomo atu mogonei, ke he vaha he fakahikuaga?

8 Maaliali ai, kua ua e kave kehekehe ne toka he tohi a Tanielu. Taha ko e tala moli, taha ko e perofetaaga. Maeke ua ai ke ati hake e tua ha tautolu. Kua fakakite mai he tala moli ki a tautolu na fakamonuina e Iehova ko e Atua a lautolu kua fakatumau e mahani fakamoli ki a ia. Mo e tau vala fakaperofeta kua ati hake e tua he fakakite kua iloa e Iehova e puhala he tau fakamauaga tuai he tau senetenari—pihia foki e tau meleniamu—i mua.

9 Ko e tau perofetaaga kehekehe ne fakamau ia Tanielu kua hagaaki e kitekiteaga ke he Kautu he Atua. He kitia e tautolu e fakamoliaga he tau perofetaaga pihia, kua fakamalolo e tua ha tautolu mo e ha tautolu a mauokafua kua nonofo tuai a tautolu he vaha he fakahikuaga. Ka e ekefakakelea he falu tagata tuhituhi a Tanielu, he pehe ko e tau perofetaaga he tohi ne kua fua e higoa hana na tohia he mole e tau mena tutupu ti kua tuga e fakamoli aki ai. Ka moli e tau talahauaga ia, to fakalaga mai e tau huhu hokulo hagaao ke he mena ne talahau tuai mai he tohi a Tanielu ke he vaha he fakahikuaga. Kua tuhituhi foki he tau tagata mahalohalo noa e tau tala moli he tohi. Kia o mai la tautolu ke kumikumi.

Tuku ke he Kamatamata!

10. Ko e heigoa e kakano ne fakakelea aki e tohi a Tanielu?

10 Fakatino la ko koe he fakafiliaga he fakatufono, hoko atu ha ko e hopoaga. Kua fakamakamaka e loea fakahala kua agahala e tagata tane he pikopiko. Kua fakakite ni he tohi a Tanielu e gahua tonutika ne tohi he perofeta Heperu ne nofo ke he tau senetenari ke fitu aki mo e ono aki F.V.N. Pete ia, ne fakapuloa he tau tagata tuhituhi kua pikopiko e tohi. Kia o mai la tautolu ke kitekite fakamua kaeke ko e vala he tala moli he tohi kua tatai mo e moliaga he fakamauaga tuai.

11, 12. Ko e heigoa e mena ne tupu ke he tukumale ko e tagata fakavai noa ni a Pelesara?

11 Fakataitai la kua manamanatu a tautolu ke he mena ka liga fakahigoa ko e kumikumiaga ke he patuiki ne galo. Kua fakakite he Tanielu veveheaga 5, kua pule a Pelesara ko e patuiki i Papelonia he magaaho ne moumou e maaga he 539 F.V.N. Ne totoko he tau tagata tuhituhi e manatu nei ha ko e higoa a Pelesara kua nakai moua i fafo he Tohi Tapu. Ka kua talahau he tau tagata tohi tala tuai a Naponitusi ko e Patuiki fakahiku a Papelonia.

12 Pete ia, he tau 1854, ne keli hake falu lupo kelekele ikiiki he tau moumouaga he maaga Papelonia i tuai ko Uro, ne iloa mogonei ko Iraka. Ko e tau fakamauaga nei kua putoia e liogi he Patuiki ko Naponitusi hagaao ki a “Bel-sar-ussur, ko e tama tane uluaki haku.” Kua talia foki he tau tagata tuhituhi: Ko Pelesara anei he tohi a Tanielu. Ti ko e patuiki ne galo kua nakai galo, ka kua nakai la talahaua ia ke he tau tohi fakalalolagi. Ko e taha ni anei he tau fakamoliaga loga he tau tohiaga a Tanielu kua tonutika moli. Ko e fakamoliaga pihia kua fakakite ko e vala moli he Kupu he Atua e tohi a Tanielu nukua hafagi e onoonoaga fakamitaki ha tautolu he magaaho tonu nei, ke he vaha he fakahikuaga.

13, 14. Ko hai a Nepukanesa, ti ko e heigoa e atua fakavai ne fakamoli pauaki a ia ki ai?

13 Ko e vala aoga lahi he tohi ha Tanielu ko e tau perofetaaga ne putoia e tau pule he lalolagi mo e tau gahua he falu he ha lautolu a tau pule. Taha he tau pule kua liga fakahigoa ko e toa ne ati e motu. He foufou e tama patuiki a Papelonia, ne moumou e ia mo e matakau tau hana e tau kau he Aikupito ko Farao Neko i Karekemisa. Ka e omoi he fekau e patuiki Papelonia ne kautu ke toka e fakameaaga he tau gahua ke he hana tau takitaki. He iloa ai kua mate hana matua tane, ko Nabopolassar, ati nofo e tama tane fuata nei ne higoa ko Nepukanesa ke he nofoa patuiki he 624 F.V.N. He 43 e tau ne pule ai a ia, ne ati e ia e motu ne fofo e tau matakavi fakamua he tau Asuria, ti fakalaulahi atu e ia hana pule ki Asuria mo Palesitaina ke hoko ke he takaiaga ha Aikupito.

14 Ko e fakamoli fakalotu ha Nepukanesa ne pauaki ai ki a Matuka, ko e atua ne mua a Papelonia. Ne fakatokoluga he patuiki a Matuka aki hana tau kautuaga. I Papelonia, ne ati mo e fakamanaia e Nepukanesa e tau faituga ha Matuka mo e loga atu foki he tau atua Papelonia. Ko e tupua auro ne fakatu he patuiki Papelonia he kelekele tatai a Turu kua liga fakauku ai ki a Matuka. (Tanielu 3:1, 2) Ti matamata ke falanaki katoatoa a Nepukanesa ke he talahau tuai fakataulatua he taute e tau pulega fakakautau hana.

15, 16. Ko e heigoa ne taute e Nepukanesa ma Papelonia, ti ko e heigoa e mena ne tupu he fakaikaluga a ia ke he hana mitaki ue atu?

15 He mau e tau kaupa lalahi fahi ua ne kamata ati he matua tane hana, ne taute e Nepukanesa e maaga malolo lahi. Ke fakafiafia e patuiki fifine Metai hana, ne manako ke he tau matiketike mo e tau vao uhi he hana motu, ne talaga e Nepukanesa e tau katene havelevele—ko e taha he tau gahua ofoofogia ne fitu hana he lalolagi tuai. Ne taute e ia a Papelonia ko e maaga fulufuluola lahi he magahala ia. Ti ko e matalahi ha ia hana he tokaaga he tapuakiaga fakavai ia!

16 Ne fakatokoluga ai a Nepukanesa he taha aho he talahau, “Nakai kia ko Papelonia lahi hanai, ne eke ai e au?” Hagaao ki a Tanielu 4:30-36, “ha ne vagahau ai e patuiki,” ne heketia a ia. He nakai maeke ke pule ke fitu e tau, ne kai motie a ia, tuga ni he talahau tuai mai e Tanielu. Ti fakafou ai hana kautu. Iloa nakai e koe e aoga ue atu he perofetaaga he tau mena oti nei? Maeke nakai ia koe ke fakamaama e puhala ne ta mai he fakamoliaga lahi mahaki ia a tautolu ke he vaha he fakahikuaga?

Fakapotopoto e Tau Kave he Perofetaaga

17. To fakamaama fefe e koe e miti fakaperofeta ne age he Atua ki a Nepukanesa he tau ke ua aki he hana pule ko e patuiki he lalolagi?

17 Kia fakapotopoto la e tautolu mogonei falu kave fakaperofeta he tohi ha Tanielu. He tau ke ua aki he pule a Nepukanesa ko e patuiki he lalolagi he perofetaaga he Tohi Tapu (606/605 F.V.N.), ne puhala he Atua e miti matakutakuina ki a ia. Hagaao ke he Tanielu veveheaga 2, kua putoia e miti ke he tupua lahi kua ha ha ai e ulu ko e auro, fatafata mo e tau lima ko e ario, manava mo e tau tega ko e apakula, tau hui ko e lapatoa, mo e tau tauuluhui ko e lapatoa fiofio aki e kelekele. Ko e heigoa ne fakakite he tau vala kehekehe he tupua?

18. Ko e heigoa ne hukui he ulu auro, fatafata mo e tau lima he ario, mo e manava mo e tau tega he apakula he tupua he miti?

18 Ne tala age e perofeta he Atua ki a Nepukanesa: “Ko e patuiki na e, . . . ko e ulu he auro ko koe ni haia.” (Tanielu 2:37, 38) Ne ulu e Nepukanesa e pule ke he Motu he tau tagata Papelonia. Kua fakakaumahala ai e Metai-Peresia, he fakakite he fatafata mo e tau lima ko e ario he tupua. Mui mai mogoia e Pule Atu Motu Heleni, ne fakakite he manava mo e tau tega ko e apakula. Kamata fefe e malolo he lalolagi ia?

19, 20. Ko hai a Alexander the Great, ti ko e heigoa e matagahua ne taute e ia he eke a Heleni mo pule he lalolagi?

19 He senetenari ke fa aki F.V.N., ne taute he tagata tane fuata e matagahua aoga lahi ke he fakamoliaga he perofetaaga a Tanielu. Ne fanau a ia he 356 F.V.N., ti fakahigoa he lalolagi a ia ko Alexander the Great. He mate fakalutukia hana matua tane, ko Philip, he 336 F.V.N., ne nofo a Alexander ne 20 e tau he moui ke he nofoa patuiki i Maketonia.

20 He mataulu ia Me he 334 F.V.N., ne taute e Alexander e fakailoaaga he kautuaga. Ha ha ia ia e matakau tote ka e malolo he tau kautau 30,000 mo e 5,000 e tau kau heke nua. He Vailele Granicus he fahi tokelau ki lalo a Asia Tote (mogonei ko Tuake), ne kautu fakamua a Alexander he felakutaki ke he tau Peresia he 334 F.V.N. He 326 F.V.N. ne pule oti e tagata kautu malolo nei ki a lautolu, ti hokotia atu ke he fahi uta he Vailele Indus, ne tu ai a Pakisitani he vaha nei. Ka e kaumahala a Alexander he tauaga fakahiku i Papelonia. Ia Iuni 13, 323 F.V.N., he moui ni ke 32 e tau mo e 8 e mahina, ne fakaapa a ia ke he fi matakutakuina, ko e mate. (1 Korinito 15:55) He tau kautuaga hana, ne eke tuai a Heleni mo pule malolo he lalolagi, tuga he talahau tuai mai he perofetaaga a Tanielu.

21. He lafi ke he Pule Atu Motu Roma, ko e heigoa falu pule he lalolagi ne fakaata mai he tau hui lapatoa he tupua he miti?

21 Ko e heigoa ne fakakite he tau hui lapatoa he tupua lahi? Ko Roma ne tuga e lapatoa ne tuki lipilipi mo e fakavala ikiiki e Atu Motu Heleni. He nakai fakakite e fakalilifu ke he Kautu he Atua ne fakapuloa e Iesu Keriso, ne tamate he tau Roma a ia he akau fakakikiveka he 33 V.N. Ko e laliaga ke fakavala ikiiki e lotu faka-Kerisiano moli, ne favale a Roma ke he tau tutaki a Iesu. Pete ia, ko e tau hui lapatoa he tupua he miti a Nepukanesa ne fakatino mai nakai ni ko e Atu Motu Roma ka e pihia foki mo e tupu lahi fakapolitika—ko e Pule Malolo he Lalolagi a Igilani-Amerika.

22. Lagomatai fefe he miti ke he tupua a tautolu ke kitia ko tautolu kua tata lahi atu ke he vaha he fakahikuaga?

22 Nukua fakamoli he kumikumi fakamitaki kua nonofo a tautolu tata lahi mahaki ke he vaha he fakahikuaga, ha kua hokotia a tautolu ke he tau tauuluhui lapatoa he tupua he miti ne fiofio aki e kelekele. Ko e falu fakatufono mogonei kua tuga e lapatoa po ke pule malolo, ka ko e falu kua tuga e kelekele. Pete ni e tauteaga matoli he kelekele, ne kua taute mai e “fanau he tau tagata,” ko e tau tuaga pule tuga e lapatoa kua fakaata e tau tagata noa ke fai talahauaga ke he tau fakatufono hane pule ki a lautolu. (Tanielu 2:43; Iopu 10:9) Moli, ko e pule malolo mo e nakai pipiki mau he tau tagata noa kua nakai kehe mai he lapatoa mo e kelekele. Ka to nakai leva ti ta mai he Kautu he Atua e fakaotiaga ke he vala fakapolitika he lalolagi nei.—Tanielu 2:44.

23. Fakamaama fefe e koe e miti mo e tau fakakiteaga ne moua e Tanielu he tau fakamua he pule a Pelesara?

23 Ko e perofetaaga mauokafua he Tanielu veveheaga 7 ne ta mai foki a tautolu ke he vaha he fakahikuaga. Kua talahau ai e mena ne tupu ke he felakutaki fakamua he patuiki Papelonia ko Pelesara. Ke he atu tau 70 hana, “ne miti a Tanielu mo e kitia ai e ia e tau fakakiteaga ke he mohega hana.” Kua fakamatakutaku ai he tau fakakiteaga ia a ia! “Ti kitiala!” he talahau e ia. “Ko e tau matagi ne fa he lagi ne to lahi mai ke he tahi lahi. Ti hake ai mai he tahi fa e manu favale lalahi ne kehekehe ko e taha ke he taha.” (Tanielu 7:1-8, 15) Ko e tau manu favale kehe lahi ha ia! Ko e manu favale fakamua ko e leona fai tapakau, ti ko e manu favale ke ua aki kua tuga e urosa. Ti hau ai e nameri mo e fa e tapakau mo e fa e ulu! Ko e manu favale ke fa aki ne matakutakuina mo e mao kua fai nifo lapatoa lalahi mo e hogofulu e hoe. Mai he tau hoe hogofulu hana ne tupu mai e hoe “tote” ko e “tau mata tuga ne tau mata he tagata” mo e “gutu ne vagahau fakahakehake.” Ko e tau mena momoui fakahakehake ha a ia!

24. Hagaao ke he Tanielu 7:9-14, ko e heigoa ne kitia e Tanielu he lagi, mo e ko e heigoa ne tuhi e fakakiteaga nei ki ai?

24 Ne holo atu e fakakiteaga a Tanielu ke he lagi. (Tanielu 7:9-14) Ko Iehova ko e Atua, “mai i tuai hana tau aho,” ne nofo he nofoaiki lilifu ko e Iki Fakafili. “Ko e afe ni e afe ne fekafekau kia ia, ti hogofulu e afe kua taki hogofulu e afe ne tutu ki mua hana.” He fakafili mamahi e tau manu favale, ne uta kehe he Atua e tuaga pule mai ia lautolu mo e moumou e manu favale ke fa aki. Ko e tuaga pule tukulagi ke he “tau motu oti, mo e tau kautu, mo e tau vagahau kehekehe” kua toka ni ke he “Taha kua tuga e Tama he tagata.” Kua tuhi e mena nei ke he vaha he fakahikuaga mo e patuiki he Tama he tagata, ko Iesu Keriso, he tau 1914.

25, 26. Ko e heigoa e tau huhu ne laga mai ka totou e tautolu e tohi a Tanielu, ti ko e heigoa e tohi ka lagomatai ke tali aki e tau huhu ia?

25 Ko e tau tagata totou he tohi a Tanielu kua moli ke fai huhu. Tuga anei, ko e heigoa e mena ne hukui aki he tau manu favale ne fa he Tanielu veveheaga 7? Ko e heigoa e fakamaamaaga he tau perofetaaga he “fitugofulu e vaha tapu” he Tanielu 9:24-27? Ka e kua e Tanielu veveheaga 11 mo e taufetoko fakaperofeta he “patuiki he fahi tokelau” mo e “patuiki he fahi toga”? Ko e heigoa ka amanaki a tautolu mai he tau patuiki nei ke he vaha he fakahikuaga?

26 Kua foaki e Iehova ke he tau fekafekau fakauku hana he lalolagi e lotomatala ke he tau mena pihia, ko “lautolu ne tapu kia ia ne Mua ue atu,” he fakahigoa ai he Tanielu 7:18. Lafi ki ai, kua taute he “fekafekau fakamoli mo e loto matala” e foakiaga ke fakalaulahi atu e lotomatala ha tautolu ke he tau kupu omoomoi he agaga he perofeta ko Tanielu. (Mataio 24:45) Kua moua mogonei he fakatoka mai fou he tohi Pay Attention to Daniel’s Prophecy! Ko e tohi fulufuluola nei ne 320 e lau kua talahau e tau vala takitaha he tohi a Tanielu. Kua fehagai ai mo e perofetaaga ati hake he tua mo e igatia e tala moli takitaha ne fakamau he perofeta fakahele ko Tanielu.

Kakano Moli ma e Vaha ha Tautolu

27, 28. (a) Ko e heigoa kua moli hagaao ke he fakamoliaga he tau perofetaaga he tohi a Tanielu? (e) Ko e heigoa e magahala kua nonofo ai a tautolu, ti ko e heigoa ha tautolu kua lata ke taute?

27 Manamanatu la ke he tuhiaga aoga ue atu nei: Ko e tau perofetaaga oti he tohi a Tanielu kua fita he fakamoli ka e gahoa agaia ni ne toe. Ma e fakatai, kua kitia e tautolu he magaaho nei e tuaga he lalolagi ne fakakite mai he tau tauluhui he tupua ke he miti ia Tanielu veveheaga 2. Ko e gutugutu akau he Tanielu veveheaga 4 ne uta kehe ai e fakamau he nofo ke he nofoa patuiki he Patuiki faka-Mesia, ko Iesu Keriso, he tau 1914. E, he talahau tuai he Tanielu veveheaga 7, a Ia ne Mai i Tuai Hana Tau Aho, ti age e tuaga pule ke he Tama he tagata.—Tanielu 7:13, 14; Mataio 16:27–17:9.

28 Ko e 2,300 he tau aho he Tanielu veveheaga 8 ti pihia mo e tau aho ne 1,290 mo e 1,335 he Tan veveheaga 12 ne kua fita e momole atu—ki tua ha tautolu e tau magaaho ia. Ko e fakaako he Tanielu veveheaga 11 kua fakakite e taufetoko he “patuiki he fahi tokelau” mo e “patuiki he fahi toga” kua hokotia ai ke he tau fafatiaga fakahiku ha laua. Ko e tau mena oti nei kua fakakatoatoa e fakamoliaga faka-Tohiaga Tapu kua nonofo a tautolu tata lahi atu ke he vaha he fakahikuaga. Manamanatu ke he matakavi kehe ue atu ha tautolu he magaaho tonu nei, ko e heigoa ha tautolu ka fifili ke taute? Nakai fakauaua ai, kua lata ia tautolu ke fanogonogo ke he kupu fakaperofeta ha Iehova ko e Atua.

To Tali Fefe e Koe?

• Ko e heigoa kua manako e Atua ma e tau tagata oti ke iloa hagaao ke he vaha ha tautolu?

• Maeke fefe e tohi ha Tanielu ke ati hake e tua ha tautolu?

• Ko e heigoa e tau valavala he miti a Nepukanesa ke he tupua, ti ko e heigoa kua fakamailoga he tau mena nei?

• Ko e heigoa kua lata ke mailoga hagaao ke he fakamoliaga he tau perofetaaga ne moua he tohi a Tanielu?

[Tau Huhu he Fakaakoaga]