Skip to content

Skip to table of contents

Fakamaulu e Tau Kafokia he Felakutaki

Fakamaulu e Tau Kafokia he Felakutaki

Fakamaulu e Tau Kafokia he Felakutaki

HAIA a Abraham he kautau favale ke he 20 e tau. * Ka kua oti e latau hana mo e to nakai liu latau foki. Moli, ko e falu he tau fi fakamua hana ko e tau kapitiga tata hana mogonei. Ko e heigoa ne taute a ia ke hiki? Ko e Tohi Tapu. Ne age ki a Abraham e amaamanakiaga mo e lotomatala, he lagomatai a ia ke onoono ke he tau mena he tagata mai he puhala he Atua. Ne uta kehe he Tohi Tapu e manako hana ke tau, ti kamata a ia ke fakamaulu hana momoko, maanu, vihiatia, mo e konakona. Ne moua e ia i loto he Tohi Tapu e vailakau malolo ma e loto.

Lagomatai fefe he Tohi Tapu e tagata ke fakamaulu e tau kafokia he logonaaga? To nakai hiki e mena ne tupu ki a Abraham. Pete ia, ko e totou mo e manamanatu hokulo ke he Kupu he Atua ne ta mai e manamanatuaga hana ke fakatatai ke he Tufuga. Ha ha ia ia mogonei e amaamanakiaga ma e vaha anoiha, mo e ha ha ia ia e tau mena fou ke tuku fakamua. Ko e tau mena aoga ke he Atua kua eke ke aoga ki a ia. He kamata e mena nei ke tupu, ati kamata agataha e loto hana ke maulu. Ko e puhala haia ne lagomatai a Abraham ke hiki.

Hufia ke he Felakutaki

Ne fanau a Abraham he atu tau 1930 i Aferika. He mole e felakutaki ke ua aki he lalolagi, ne pule e katofia malolo ke he motu hana, ka e tokologa e tau tagata he motu ha Abraham ne manako ke tutokotaha. He 1961, ne fakalataha a Abraham ke he fakaholoaga ataina ne fakahoko e felakutaki favale ke he katofia malolo.

“Ko e tau fi ha mautolu a lautolu. Ne pulega a lautolu ke kelipopo a mautolu, ti fakatoka a mautolu ke kelipopo a lautolu,” he fakamaama e Abraham.

Kua tu hagahagakelea tumau e moui ha Abraham, ti he 1982, he mole e 20 e tau he taufetului fakakautau, ne hola a ia ki Europa. Ko ia mogonei he atu tau 40 hana, ti lahi e magaaho hana, ne manamanatu fakalahi a ia ke he moui hana. Ko e heigoa nukua miti a ia ki ai? Ko e heigoa he vaha anoiha kua fakatoka ki a ia? Ne feleveia a Abraham mo e falu he Tau Fakamoli a Iehova mo e kamata ke fakalataha ke he tau feleveiaaga ha lautolu. Ne liu manatu e ia ko e falu tau fakamua i Aferika, ne totou e ia e tuleke ne age he Fakamoli ki a ia. Kua fakamaama he tuleke e parataiso he lalolagi hane hau mo e fakatufono he lagi ka pule ki luga he tau tagata. To moli kia e mena ia?

Ne talahau e Abraham: “Nukua ako mai e au he Tohi Tapu, kua moumou e tau tau oti ia ne latau. Ko e fakatufono ni ka taute e fakafili tonu ke he tau tagata oti ko e Kautu he Atua.”

Nakai leva he mole e papatiso a Abraham mo Fakamoli a Iehova, ko e tagata tane ne higoa ko Robert ne hola mai i Aferika ke he taone ia i Europa ne nofo ai a Abraham. Ne tau tokoua a Robert mo Abraham he felakutaki taha ka ke he tau fahi kehekehe. Fa manamanatu a Robert hagaao ke he kakano moli he moui. Ko e tagata lotu a ia, ti kua totou falu vala he Tohi Tapu, ne iloa e ia e higoa he Atua ko Iehova. He magaaho ne foaki he Tau Fakamoli he fakapotopotoaga ha Abraham e lagomatai ki a Robert ke maama mitaki e Tohi Tapu, ne talia fiafia e ia.

Ne fakamaama e Robert: “Tali mai he kamataaga, ne nava au ke he puhala ne fakaaoga he Tau Fakamoli e higoa ha Iehova mo Iesu, he talahau ko laua ko e tau tagata kehekehe. Kua tatai e mena ia mo e mena ne fita he iloa e au mai he Tohi Tapu. Kua maopoopo foki e tau tauteuteaga he Tau Fakamoli a Iehova mo e kua totonu ke he falu, pete ni e kehekehe e tau motu. Ko e tau mena ia ne fakamalolo lahi aki au.”

Eke Tau Fi mo Tau Kapitiga

Ko Robert mo Abraham, ko e tau fi fakamua, kua eke mogonei mo tau kapitiga tata. Kua eke a laua mogonei mo tau tagata fakamatala tumau he taha e fakapotopotoaga he Tau Fakamoli a Iehova. “He felakutaki, fa manamanatu au kua maeke fefe he tau tagata he tau motu tutu tata mai—tokologa ne fakalataha ke he taha e lotu—ke fevihiatiaaki,” he fakamaama e Abraham. “Na taha ni e lotu haku mo Robert, ka e o a maua ke felatauaki. Ko maua mogonei ko e Tau Fakamoli a Iehova, ti kua fakalataha he tua a maua.”

“Ko e kehekeheaga haia,” he lafi e Robert. “Kua fakalataha a maua mogonei ke he tua ne taute a maua ke fai vala he fakamatakainaga moli. To nakai liliu a maua ke o ke tau.” Ha ha he Tohi Tapu e fakaohoohoaga malolo ke he tau loto he tau fi fakamua nei. Ko e fakavihia mo e konakona ne maeke ke hafagi fakahaga e puhala ke he falanaki mo e fekapitigaaki.

He magaaho taha ne ha ha ai a Abraham mo Robert ke he felakutaki, tokoua foki e fuata tane ne tutu ke he tau fahi ne ua he fetoko ke he ua e motu tutu tata mai. Nakai leva kua eke e Tohi Tapu mo vailakau malolo lahi ke fakamaulu foki e tau loto ha laua. Fefe?

Tamate—Ti Mate Fakamatulo

Ko Gabriel, ne tupu hake he magafaoa o lotu, ne fakaako ko e hana motu kua puke he tau malaia he felakutaki tapu. Ti, he 19 e tau he moui, ne foaki noa e ia a ia ke gahua fakakautau mo e ole ke fina atu ke he male tau. Ke he 13 e mahina ne malolo lahi a ia he male tau, falu magaaho ko e taha ni mo e hafa e kilomita he mamao e fi. “Ne manatu e au taha magaaho pauaki,” he talahau e ia. “Ne pehe e takitaki kau ha mautolu to feoho mai e tau fi he po ia. Ne hopoate a mautolu ti fana e mautolu e fana lahi ha mautolu he po katoa.” Ne ono a ia ke he tau tūuta kaina tutu tata ko e tau fi hana, kua lata ke mamate. “Ko e manatu haku ke tamate e tokologa kua fahia au ki ai. Ti tuga e loga he tau kapitiga haku, ne manako au ke mate fakamatulo.”

Pete ia, nakai leva ti ai fai amaamanakiaga a Gabriel. Ne hola a ia ke he mouga ti totolo ke he taha fahi he motu ne nakai felakutaki, mo e fenoga ki Europa. Ne fakatumau a ia he ole ke he Atua ko e ha e moui ne uka ai, ti ko e tau lekua ko e tau fakahala kia mai he Atua. Ne matuuta a ia mo e Tau Fakamoli a Iehova, ne fakakite age ki a ia mai he Tohi Tapu e kakano ne puke e moui he vaha nei ke he tau lekua.—Mataio 24:3-14; 2 Timoteo 3:1-5.

Ko e lahi e mena ne ako e Gabriel mai he Tohi Tapu, kua lahi atu foki e mailoga e ia ko e kupu moli i loto. “Ne ako e au kua maeke ia tautolu ke nonofo tukulagi ke he lalolagi parataiso. Kehe ai, ko e mena haia ne manako lahi au ki ai tali mai he vaha tama.” Ne fakamafana he Tohi Tapu a Gabriel mo e fakatotoka hana loto tupetupe. Ati kamata ai hana tau logonaaga kafokia ke maulu. He magaaho ne feleveia a ia mo Daniel, ko e fi fakamua, ne nakai fai logonaaga vihiatia a Gabriel. Ka ko e heigoa ati hau ai a Daniel ki Europa?

“Ka Moui Moli a Koe, Fakamolemole Lagomatai Au!”

Ne feaki a Daniel ko e Katolika mo e he 18 e tau hana he moui ne ui a ia ke gahua fakakautau. Ne fakafano a ia ke tau he felakutaki taha mo Gabriel ka ke he taha fahi. Tata atu ke he male tau, ne heke a Daniel he tula tau ne pa ai he pomu. Ne mamate hana tau kapitiga, ti pakia kelea a ia mo e fakapagota ai. Ne totou mahina he nofo a ia he fale gagao mo e he kemuaga ato liti taganiu a ia ke he motu nakai tau. Ko ia ni tokotaha mo e mativa, ne manamanatu a ia ke taupega. Ne liogi a Daniel ke he Atua: “Ka moui moli a koe, fakamolemole lagomatai au!” He aho hake ni, ne ahi atu e Tau Fakamoli a Iehova ki a ia mo e tali e tau huhu hana. Fakahiku, ne fenoga a ia ki Europa ko e tagata paea. Liu foki a Tanielu feleveia mo e Tau Fakamoli mo e fakaako e Tohi Tapu. Mena ne ako e ia ne fakatotoka e tupetupe mo e konakona hana.

Ko Gabriel mo Daniel ko e tau kapitiga mitaki mogonei, fakalataha ke he fakamatakainaga fakaagaga ko e Tau Fakamoli a Iehova, nukua papatiso. “Ko e fakaalofa haku ki a Iehova mo e iloilo ke he Tohi Tapu ne lagomatai au ke kitia e tau mena tuga ne kitia e ia. Nakai ko e fi haku a Tanielu mogonei. Nukua fiafia au ke tamate a ia he tau tau kua mole. Ne fakaako he Tohi Tapu au ke he taha fahi kehe—ke mautali ke mate ma hana,” he talahau e Gabriel.

“Kitia e au e tau tagata he tau lotu mo e tau lanu kehekehe ne fekeliaki,” he talahau e Daniel. “Ti ha ha i ai e tau tagata he lotu taha he taha fahi he felakutaki ne fekeliaki ai. He magaaho ne kitia e au e mena nei, ne logona e au e tukupau ke he Atua. Iloa e au mogonei ko Satani i tua he tau felakutaki oti nei. Ko Gabriel mo au mogonei ko e tau matakainaga talitonu. To nakai liliu a maua ke tau foki!”

“Ko e Kupu he Atua kua Moui Ia, mo e Gahua Malolo”

Ko e ha ne hiki mafiti ai e tau momoui ha Abraham, Robert, Gabriel, mo Daniel? Kua maeke fefe a lautolu ke huo kehe e vihiatia mo e maanu mai he tau loto ha lautolu?

Igatia e tau tagata nei mo e totou, manamanatu fakahokulo, mo e ako e kupu moli mai he Tohi Tapu, nukua ‘moui mo e gahua malolo.’ (Heperu 4:12) Ko e Punaaga he Tohi Tapu ko e Tufuga he tau tagata, ne iloa e puhala ke fakaohooho mitaki e loto he taha kua manako ke fanogonogo mo e fakaako. “Ko e tau Tohi Tapu oti kana mai he Agaga he Atua ia, kua aoga ni ke fakaako ai, ke fakatonu ai, ke akonaki ai, ke fakailoilo ai foki ke he tututonu.” Lagataha ke fakaata he tagata totou a ia ke takitaki he Tohi Tapu, ne moua e ia e tau aoga mo e tau poakiaga fou. Ne kamata a ia ke ako e puhala ne kitekite a Iehova ke he tau mena. Ko e tauteuteaga nei kua ta mai e tau aoga loga, fakalataha mo e fakamaulu e tau kafokia he felakutaki.—2 Timoteo 3:16.

Kua fakamaama mai he Kupu he Atua kua nakai fai motu, magafaoa, po ke matakau fakamotu kua mitaki po ke kelea mai he taha. “Nakai fakamailoga tagata e Atua. Ka ko e tau tagata he tau motu oti kana ne matakutaku kia ia mo e mahani tututonu, kua talia ai e ia.” Ko e tagata totou ne talia e mena nei kua lagomatai fakahaga ke fahia mai he tau logonaaga he fakavihia fakamagafaoa po ke fakamotu.—Gahua 10:34, 35.

Kua fakakite he tau perofetaaga he Tohi Tapu to nakai leva ti hukui he Atua e fakatokaaga nei he pule he tagata aki e Kautu faka-Mesia hana. Puhala he fakatufono nei, “kua fakahiku [he Atua] e tau ato hoko ke he fakatulakiaga he lalolagi.” Ko e tau fakatokaaga ne fakatolomaki e tau felakutaki mo e fakamafana e tau tagata ke tau a lautolu ka uta kehe. Ko e tau tagata mamate he tau ka liu tutu mai ke momoui he lalolagi parataiso. To nakai liu fai tagata foki ka fehola he puhopuho he tau totokoaga po ke tau tagata favale.—Salamo 46:9; Tanielu 2:44; Gahua 24:15.

He momoui e tau tagata he magaaho ia, kua pehe e Tohi Tapu: “To ta fale e lautolu, mo e nonofo ai a lautolu; to to e lautolu e tau ulu vine, mo e kai ai e lautolu ha lautolu a tau fua. Nakai ta fale e lautolu ke nonofo ai e falu . . . Nakai gahua teao a lautolu, to fanau e lautolu, ka e nakai tupu ai e fakaatukehe.” To fakamaulu oti e tau mena pakia po ke fati. Ko e tua ke he amaamanakiaga pihia ka fakahiku ai ke uta kehe e maanu mo e momoko mai he loto he tagata.—Isaia 65:21-23.

Ko e Tohi Tapu moli e vailakau malolo ma e loto. Ko e fakaakoaga i loto kua fita e fakamaulu e tau kafokia he felakutaki. Ko e tau fi fakamua ne fakalataha mogonei ke he fakamatakainaga he lalolagi katoa. Ko e fakatokaaga nei he fakamaulu to fakatumau ke he fakatokaaga fou he Atua ato nakai fai vihiatia mo e konakona, momoko mo e maanu ke he tau loto he tau tagata. Ne mavehe e Tufuga to “nakai tuai manatu ke he tau mena fakamua, ti nakai hake ai ke he loto e tau mena ia.”—Isaia 65:17.

[Matahui Tala]

^ para. 2 Ko e falu higoa he vala tala nei kua hiki.

[Blurb he lau 4]

“Nukua ako mai e au he Tohi Tapu, kua moumou e tau tau oti ia ne latau”

[Blurb he lau 5]

Ha ha he Tohi Tapu e fakaohoohoaga malolo he tau loto he tau fi fakamua nei

[Blurb he lau 6]

Ko e fakavihia mo e konakona ne maeke ke fakaata fakahaga ke he falanaki mo e fekapitigaaki

[Blurb he lau 6]

Lagataha ke fakaata he tagata totou a ia ke takitaki he Tohi Tapu, ne moua e ia e tau aoga mo e tau poakiaga fou

[Fakatino he lau 7]

Ko e tau fi fakamua ne fakalataha mogonei ke he fakamatakainaga he lalolagi katoa

[Fakatino Credit Line he lau 4]

Refugee camp: UN PHOTO 186811/J. Isaac