Skip to content

Skip to table of contents

Fakaheke he Tau Tagata Fakafou ha Iehova a Ia ke he Lalolagi Katoa

Fakaheke he Tau Tagata Fakafou ha Iehova a Ia ke he Lalolagi Katoa

Fakaheke he Tau Tagata Fakafou ha Iehova a Ia ke he Lalolagi Katoa

“To liuaki atu e au ke he tau motu e vagahau mitaki, kia ui atu a lautolu oti ke he higoa a Iehova.”—SEFANAIA 3:9.

1. Ko e ha ne fakamoli e tau ogo fakamalaia ki a Iuta mo e falu motu foki?

KO E tau ogo malolo ha ia he fakafiliaga ne poaki e Iehova ki a Sefanaia ke fakapuloa! Ko e tau kupu fakamalaia ia kua fakamoli ke he motu ha Iuta mo e maga lahi hana, ko Ierusalema, ha kua nakai taute he tau takitaki mo e tau tagata tokologa e finagalo a Iehova. Ko e tau motu tata mai, tuga a Filisitia, Moapi, mo Amoni, to lauia foki he ita he Atua. Ko e ha? Ha ko e tau fakafualoto ekefakakelea kua leva tigahau ha lautolu ke he tau tagata ha Iehova. Ha ko e kakano ia ni, to moumou ai e pule lalolagi a Asuria, ti nakai liu fakatu foki.

2. Ko hai ne hagaao tonu a Sefanaia 3:8 ki ai?

2 Pete ia, kua ha ha ai falu ne manatu hako i Iuta i tuai. Ne mamata atu a lautolu ke he fakahokoaga he fakafiliaga faka-Atua ke he tau tagata mahani kelea ti ko lautolu haia ne hagaao e tau kupu nei ki ai: “Kia tatali mai a mutolu kia au, kua pihia mai a Iehova, ke hoko atu ke he aho ke matike atu ai au ke he tau mena ne fofo he tau; ha ko e mena tonu kia au ke fakapotopoto ai e tau motu kehe, ke tutuuta ai e tau kautu, kia liligi atu e au ki luga ha lautolu haku a ita, ko e haku a ita lahi oti ni; ha ko e mena to fakaoti ai e lalolagi oti ni ke he afi he haku a ita tafuā.”—Sefanaia 3:8.

“Vagahau Mitaki” ma Hai?

3. Ko e heigoa e ogo he amaamanakiaga ne poaki a Sefanaia ke fakapuloa?

3 E, ne fakapuloa e Sefanaia e tau ogo fakamalaia ha Iehova. Ka kua poaki foki e perofeta ke talahau e ogo homo ue atu he amaamanakiaga—ka fakamafanatia aki a lautolu ne fakatumau ke tua fakamoli ki a Iehova. He fakamau ia Sefanaia 3:9, ne fakapuloa e Iehova ko e Atua: “Ha ko e vaha ia to liuaki atu e au ke he tau motu e vagahau mitaki, kia ui atu a lautolu oti ke he higoa a Iehova, mo e fekafekau a lautolu kia ia mo e loto fakalataha.”

4, 5. (a) Ko e heigoa ka tupu ke he tau tagata hepehepe? (e) Ko hai ka aoga mai he mena nei, mo e ko e ha?

4 Ka e, to fai tagata ka nakai foaki age e vagahau mitaki ki ai. Ne hagaao e perofetaaga ki a lautolu, he talahau: “To uta kehe e au mai loto ia koe a lautolu ha ha ia koe kua hula mo e fakatokoluga.” (Sefanaia 3:11) Ti ko lautolu ne fakatokoluga ne fakateaga ke he tau fakatufono he Atua mo e taute e mahani hepehepe to uta kehe. Ti ko hai ka aoga mai he mena nei? Ne tohi he Sefanaia 3:12, 13: “Ka to toka e au [Iehova] i loto ia koe e tau tagata loto holoilalo mo e nonofogati, to tua foki a lautolu ke he higoa a Iehova. Ko lautolu ne toe kia Isaraela nakai eke e mahani hepehepe; ti nakai vagahau mo e pikopiko a lautolu; ti nakai moua ai ke he tau gutu ha lautolu e alelo fakavai; ka to kai a lautolu mo e tatakoto a lautolu, ti nakai ha i ai taha ke fakamatakutaku atu kia lautolu.”

5 To aoga ai e tau tagata fakamoli ne toe i Iuta i tuai. Ko e ha? Ha kua fakatatau atu a lautolu mo e tau kupu: “Kia kumi e mutolu a Iehova ko mutolu oti ne mahani molu ke he motu, ko mutolu kua eke hana tau fakafiliaga; kia kumi e mutolu e mahani tututonu, kua kumi e mutolu e mahani molu, po ke galo nakai a mutolu ke he aho he ita a Iehova.”—Sefanaia 2:3.

6. Ko e heigoa ne tupu he fakamoliaga fakamua he perofetaaga ha Sefanaia?

6 He fakamoliaga fakamua he perofetaaga ha Sefanaia, ne fakahala he Atua a Iuta nakai fakamoli he toka e Pule Lalolagi Papelonia ke fakakaumahala a ia mo e uta fakapaea e tau tagata hana he 607 F.V.N. Ko e falu, fakalataha ai e perofeta ko Ieremia, ne fakahao, mo e tumau falu ne uta paea ke tua fakamoli ki a Iehova. He 539 F.V.N., ne matematekelea a Papelonia ke he tau Metai mo e tau Peresia i lalo he Patuiki ko Kuresa. Kavi ke ua e tau he mole, ne taute e Kuresa e fakatufono ne fakatoka e tau Iuta ne toe ke liliu ke he motu ha lautolu. Fai magaaho, ne liu ati hake e faituga ha Ierusalema, mo e liu fakatu foki e tau ekepoa ke fakaako e tau tagata ke he Fakatufono. (Malaki 2:7) Ti fakamonuina e Iehova a lautolu ne liliu—kaeke ke fakatumau a lautolu ke tua fakamoli.

7, 8. Ko hai ne hagaao e tau kupu fakaperofeta ha Sefanaia 3:14-17 ki ai, mo e ko e ha ne tali pihia a koe?

7 Hagaaki ki a lautolu ka olioli e fakafouaga ia, ne talahau tuai e Sefanaia: “Ko e tama fifine a Siona na e, kia lologo a, Isaraela na e kia kalaga a; ko e tama fifine a Ierusalema na e kia fiafia a, mo e olioli ni mo e loto katoa. Kua uta kehe e Iehova hau a fakahala, kua aau kehe e ia a lautolu ne fai fi kia koe; ko e Patuiki a Isaraela, ko Iehova, ha ha i ai a ia i loto ia koe, to nakai kitia foki e koe e malaia. Ko e aho ia to pehe atu ai ki Ierusalema, Aua neke matakutaku a koe; Siona na e, aua neke tagatagatō ai hau a tau lima. Ko Iehova hāu a Atua ha i loto ia koe kua malolo a ia; to fakamoui ai e ia; to olioli a ia kia koe mo e fiafia; ko e hana fakaalofa nakai vagahau ai a ia; to olioli ni a ia kia koe mo e leo fiafia.”—Sefanaia 3:14-17.

8 Ko e tau kupu fakaperofeta ia kua hagaao ke he tau tagata ne toe ne fakapotopoto mai he fakapaeaaga i Papelonia mo e liuaki ke he motu he tau matua ha lautolu. Kua fakamaali mai e mena nei ia Sefanaia 3:18-20, ne totou ai e tautolu: “To fakapotopoto ai e au a lautolu kua mānu ha ko e tau galue ne kotofa, (ko e hau a tau tagata a lautolu,) kua pehia a lautolu he mena ke ma ai ha ko ia. Kitiala, ko e vaha ia to fakamamahi ai e au kia lautolu oti kua favale kia koe; to fakamoui foki e au a ia kua koki fakateto, to fakapotopoto foki e au a ia ne vega kehe, to foaki age foki e au kia lautolu e fakahekeaga mo e higoa ke he tau motu oti ne fakama ai a lautolu. Ko e vaha ia to ta mai ai e au a mutolu, ko e vaha ia foki to fakapotopoto ai e au a mutolu; to foaki atu ai ni e au kia mutolu e higoa mo e fakahekeaga ke he tau motu oti he lalolagi, ka liuaki ai e au ha mutolu a paeaaga, ko mutolu kua kitekite ki ai, kua pihia mai a Iehova.”

9. Taute fefe e Iehova e higoa ma hana he hagaao atu ki a Iuta?

9 Manamanatu la ke he ofoofogia he tau motu ne agaagai mai ko e tau fi he tau tagata he Atua! Kua uta fakapaea e Papelonia malolo e tau tagata a Iuta, mo e nakai fai amaamanaki ke liu fakatoka. Mua atu, kua moumou e motu ha lautolu. Ha ko e malolo he Atua, ne liliu a lautolu ke he motu ha lautolu he mole e 70 e tau tau, ka kua uulu atu e tau motu fai fi ke he matematekelea. Ko e talahaua ha ia he higoa ha Iehova he liuaki e ia e tau tagata tua fakamoli ne toe! Ne eke e ia a lautolu mo “higoa mo e fakahekeaga ke he tau motu oti he lalolagi.” Kua ta mai he liu fakafou ia e fakahekeaga ki a Iehova mo lautolu ne fua e higoa hana!

Fakatokoluga e Tapuakiaga a Iehova

10, 11. He magaaho fe ka tupu ai e fakamoliaga lahi he perofetaaga fakafou ha Sefanaia, mo e iloa fefe e tautolu e mena nei?

10 Kua tupu taha fakafouaga he senetenari fakamua he Vaha Nei, he magaaho ne fakapotopoto e Keriso e tau tagata ne toe i Isaraela ke he tapuakiaga moli. Ko e kitiaaga tote ni a ia he mena ka tupu, ha ko e fakamoliaga lahi he fakafouaga kua haia agaia anoiha. Ne talahau tuai he perofetaaga ha Mika: “To hoko ni ke he tau aho a mui, to fakamau ai e mouga ha i ai e fale a Iehova ke he tapunu mouga he tau mouga, to fakatokoluga ai foki ki luga he tau matiketike, ti tafe atu ki ai e tau motu oti kana.”—Mika 4:1.

11 To tupu a fe e mena nei? Tuga ne talahau he perofetaaga, “to hoko ni ke he tau aho a mui”—e, he magahala he “tau aho fakamui” nei. (2 Timoteo 3:1) To tupu e mena nei fakamua to hoko e fakaotiaga he fakatokatokaaga kelea nei he magaaho ne tapuaki agaia e tau motu ke he tau atua pikopiko. Ne talahau he Mika 4:5: “Ko e tau motu oti kua takitaha mo e fano ke he higoa he atua ha lautolu.” Ka e kua e tau tagata tapuaki moli? Ne tali he perofetaaga ha Mika: “Ko tautolu foki, to o a tautolu ke he higoa a Iehova ha tautolu a Atua tukulagi tukumuitea.”

12. Puhala fe ne fakatokoluga ai e tapuaki moli he tau aho fakamui nei?

12 He tau aho fakamui nei, mogoia, “[kua] fakamau ai e mouga ha i ai e fale a Iehova ke he tapunu mouga he tau mouga.” Ko e tapunu he tapuaki moli ha Iehova kua liu fakafou, fakatu mauniva, mo e tokoluga ke he ha vahega fakalotu oti foki. Tuga ne talahau foki he perofetaaga ha Mika, kua “tafe atu ki ai e tau motu oti kana.” Mo lautolu ne fakagahua e lotu moli ‘to o a lautolu ke he higoa a Iehova ha lautolu a Atua tukulagi tukumuitea.’

13, 14. He mogo fe ne hu atu e lalolagi nei “ke he tau aho a mui,” ti ko e heigoa ne fa e tupu tali mai he magaaho ia he hagaao ke he tapuaki moli?

13 Kua fakamoli he tau mena tutupu e perofetaaga faka-Tohi Tapu kua hokotia e lalolagi nei “ke he tau aho a mui”—tau aho fakahiku—he tau 1914. (Mareko 13:4-10) Fakakite he fakamauaga tuai ne kamata fakapotopoto e Iehova e tau tagata fakauku tua fakamoli ne toe ke he tapuakiaga moli ne moua e amaamanakiaga ke he lagi. Ti mui mai e fakapotopotoaga he “moto tagata tokologa . . . mai he tau motu oti, mo e tau faoa, mo e tau tagata kehekehe, mo e tau vagahau kehekehe”—ko lautolu ne moua e amaamanakiaga ke moui tukulagi he lalolagi.—Fakakiteaga 7:9.

14 Tali mai he Felakutaki I he Lalolagi mo e ke hoko ke he mogonei, ko e tapuaki ha lautolu ki a Iehova ne fua e higoa hana kua holo ki mua i lalo he takitakiaga hana. Tupu tolomaki mai he tau afe gahoa he mole e Felakutaki I he Lalolagi, kua numera e Tau Fakamoli a Iehova he mogonei ke ono miliona, ne fakapotopoto mai ke 91,000 e tau fakapotopotoaga he 235 e motu. He tau tau takitaha, ne foaki he tau tagata fakapuloa he Kautu nei ke molea e piliona he tau matahola he fakaheke e Atua ke he toloaga tagata. Kitia maali ai ko e Tau Fakamoli nei ha Iehova hane fakamoli e tau kupu fakaperofeta ha Iesu: “To fakamatala atu foki e tala mitaki nai he kautu ke he lalolagi oti, ke eke mo talahau ke he tau atu motu oti; ti hoko mai ai e fakaotiaga.”—Mataio 24:14.

15. Kua fakamoli fefe a Sefanaia 2:3 he mogonei?

15 Ne talahau he Sefanaia 3:17: “Ko Iehova hāu a Atua ha i loto ia koe kua malolo a ia; to fakamoui ai e ia.” Ko e tupuolaola fakaagaga ne olioli he tau fekafekau ha Iehova he tau aho fakamui nei ko e fua mai a ia he toka a ia ‘i loto ha lautolu’ ko e Atua malolo katoatoa ha lautolu. Kua moli e mena nei he vaha nei ke tuga e fakafouaga ha Iuta i tuai he 537 F.V.N. Ati kitia ai e tautolu e puhala ne fakamoli ai a Sefanaia 2:3 he vaha ha tautolu he magaaho ne pehe mai: “Kia kumi e mutolu a Iehova ko mutolu oti ne mahani molu ke he motu.” He 537 F.V.N, ko lautolu “oti” kua putoia ai e tau tagata ne toe ha Iuta ne liliu mai he fakapaeaaga i Papelonia. He mogonei kua hagaao ki a lautolu ne mahani molu he tau motu oti he lalolagi katoa, ko lautolu ne fiafia ke he gahua fakamatala he Kautu mo e o ke he “mouga ha i ai e fale a Iehova.”

Tupuolaola e Tapuakiaga Moli

16. Liga fefe e aga he tau fi ha tautolu ke he tupuolaola he tau fekafekau ha Iehova he vaha fou nei?

16 He mole e 537 F.V.N., tokologa he tau motu ne agaagai mai kua ofo ke he fakafouaga he tau fekafekau he Atua ke he tapuaki moli he motu ha lautolu. Pete ia, ko e tama vala tote ni a ia he fakafouaga ia. Manamanatu nakai a koe ke he tau mena ne fa e talahau he falu he mogonei—pihia foki mo e tau fi he tau tagata he Atua—he kitia e lautolu e malikiti, tupuolaola, mo e holo ki mua he tau fekafekau ha Iehova he vaha fou nei? Tuga ni, kua manatu ni falu he tau fi ke tuga e tau Farasaio he magaaho ne kitia e lautolu e tau tagata ne fuhifuhi atu ki a Iesu. Ne talahau e lautolu: “Kitiala, kua mumui atu kia ia e lalolagi.”—Ioane 12:19.

17. Ko e heigoa ne talahau he taha tagata tohia hagaao ke he Tau Fakamoli a Iehova, mo e heigoa e tupu tolomaki ne mailoga e lautolu?

17 He tohi hana These Also Believe, ne talahau he Professor Charles S. Braden: ‘Kua ufia katoa he Tau Fakamoli a Iehova e lalolagi aki e tau fakamatalaaga ha lautolu. Ti lata ni ke talahau kua nakai fai vahega lotu foki he lalolagi ne fakakite e fakamakai mo e fakatumauaga pihia he lali ke fakapuloa e tala mitaki he Kautu ka ko e Tau Fakamoli a Iehova. Ko e gahua fakatokatoka nei to liga ni ke fakatolomaki atu ki mua.’ Kua hako ha a ia! He magaaho ne tohia e ia e tau kupu nei he 50 e tau kua mole, kua kavi ni ke 300,000 he Tau Fakamoli ne fakamatala ke he lalolagi katoa. Ko e heigoa la hana ka talahau he vaha nei, ha kua fakalahi hake ke 20 e numera ia—kavi ke ono e miliona—ne fa e fakamatala e tala mitaki?

18. Ko e heigoa e vagahau mitaki, ti age he Atua ki a hai?

18 He puhala he perofeta hana, ne mavehe mai e Atua: “To liuaki atu e au ke he tau motu e vagahau mitaki, kia ui atu a lautolu oti ke he higoa a Iehova, mo e fekafekau a lautolu kia ia mo e loto fakalataha.” (Sefanaia 3:9) He tau aho fakamui nei, ko e Tau Fakamoli a Iehova ne ui ke he higoa a Iehova, ne fekafekau fakalataha ki a ia he pipiaga nakai mavete he fakaalofa—e, “mo e loto fakalataha.” Ko lautolu a ia ne foaki e Iehova ki ai e vagahau mitaki. Kua fakalataha ke he vagahau mitaki nei e maamaaga tonu he kupu moli hagaao ke he Atua mo e tau finagalo hana. Ko Iehova ni hokoia ne foaki e maamaaga nei he kakano he agaga tapu hana. (1 Korinito 2:10) Ko hai ne foaki e ia e agaga hana ki ai? Ki a lautolu ni ne “omaoma kia ia.” (Gahua 5:32) Ko e Tau Fakamoli a Iehova ni ne fakamakai ke omaoma ke he Atua ko e Pule ke he tau mena oti. Kakano haia ne eke a lautolu mo tau tagata ne moua e agaga he Atua mo e vagahau e vagahau mitaki, ko e kupu moli hagaao ki a Iehova mo e tau finagalo mitaki lahi hana. Ne fakaaoga e lautolu e vagahau mitaki ke fakaheke a Iehova ke he lalolagi katoa ke he puhala lahi mo e tupu tolomaki.

19. Ko e heigoa ne putoia ke he vagahau he vagahau mitaki?

19 Ke vagahau e vagahau mitaki kua nakai kuenaia ke talitonu ke he kupu moli mo e fakaako atu ke he falu, ka kua lata foki ke fakatatai e mahani hana ke he tau fakatufono mo e tau matapatu fakaakoaga he Atua. Kua muamua e tau Kerisiano fakauku he kumi a Iehova mo e vagahau e vagahau mitaki. Manatu la ke he mena kua fita he fakakatoatoa! Pete ni kua to fakahaga hifo e numera ha lautolu ne fakauku ke gahoa mai he 8,700, kua kavi ke ono miliona falu ne fa e fifitaki e tua ha lautolu he kumi a Iehova mo e vagahau e vagahau mitaki. Ko e numera holo ki mua anei he moto tagata tokologa mai he tau motu oti ne fakagahuahua e tua ke he poa lukutoto ha Iesu, nukua foaki e fekafekauaga tapu ke he lotopa he faituga fakaagaga he Atua he lalolagi, ti to hao mai he “matematekelea lahi” ka hoko ke he lalolagi hepehepe nei.—Fakakiteaga 7:9, 14, 15.

20. Ko e heigoa i mua ma lautolu tua fakamoli ne fakauku mo e ma ha lautolu ne ha ha he moto tagata tokologa?

20 Ko e moto tagata tokologa to fakafano atu ke he lalolagi fou tututonu he Atua. (2 Peteru 3:13) Ko Iesu Keriso fakalataha mo e 144,000 ne fakauku kua fakatu hake ke he moui he lagi ke eke mo tau patuiki mo e tau ekepoa mo ia, ka pule auloa he kau fakatufono fou he lalolagi. (Roma 8:16, 17; Fakakiteaga 7:4; 20:6) To gahua a lautolu ne hao he matematekelea lahi ke fakaparataiso e lalolagi mo e fakatumau ke vagahau e vagahau mitaki ne foaki he Atua. Ka ki a lautolu ne hagaao e tau kupu e ki ai: “To fakaako e Iehova hau a fanau oti, ti lahi e monuina he fanau hau. To fakamau ai a koe ke he mahani tututonu.”—Isaia 54:13, 14.

Gahua Fakaako Lahi he Fakamauaga

21, 22. (a) Tuga ne fakakite mai he Gahua 24:15, ko hai kua lata ke fakaako ki ai e vagahau mitaki? (e) Ko e heigoa e gahua fakaako mua ue atu ka taute he lalolagi i lalo he pule Kautu?

21 Ko e vahega lahi mahaki ka foaki ki ai e magaaho ke fakaako e vagahau mitaki he lalolagi fou ko lautolu haia ne vagahau ki ai e Gahua 24:15, ne pehe: “[To] liu foki tutu mai a lautolu kua mamate, ko lautolu ne tututonu katoa mo lautolu ne hepehepe.” He vaha kua mole, kua totou piliona e tau tagata ne momoui mo e mamate ka e nakai moua e iloilo tonu ki a Iehova. Ke he puhala fakatokatoka mitaki, to liuaki mai e ia a lautolu ke he moui. Ti kua lata a lautolu ia ne liu fakatutu mai ke fakaako ki ai e vagahau mitaki.

22 Ko e kotofaaga mitaki ha ia ke fai vala he gahua fakaako lahi ia! To eke ni mo fakaakoaga ne mua he fakamauaga tuai he tagata. To fakakatoatoa ai i lalo he pule mitaki ha Keriso Iesu he malolo he Kautu. Ko e fua, to fakahiku e tau tagata ke kitia e fakamoliaga he Isaia 11:9, ne pehe: “Ko e mena to puke e lalolagi ke he maama kia Iehova, tuga ne toka kua ūfia ke he puke tahi.”

23. Ko e ha ne talahau e koe kua monuina lahi a tautolu ko e tau tagata ha Iehova?

23 Ko e monuina ha ia ha tautolu he tau aho fakamui nei ke mautauteute ma e magaaho mitaki lahi ia he magaaho ka ufia moli e lalolagi he iloilo ki a Iehova! Ti ko e monuina ha ia ha tautolu he mogonei ke eke mo tau tagata he Atua, ko lautolu ha ne mailoga e fakamoliaga mahaki he tau kupu fakaperofeta ne fakamau ia Sefanaia 3:20! Ne moua e tautolu i ai e fakamafanaaga ha Iehova: “To foaki atu ai ni e au kia mutolu e higoa mo e fakahekeaga ke he tau motu oti he lalolagi.”

To Tali Fefe e Koe?

• Ko e heigoa e tau fakamoliaga he perofetaaga fakafou ha Sefanaia?

• Tupuolaola fefe e tapuaki moli he tau aho fakamui nei?

• Ko e heigoa e gahua fakaako lahi ka taute he lalolagi fou?

[Tau Huhu he Fakaakoaga]

[Fakatino he lau 19]

Ne liliu e tau tagata ha Iehova ke he motu ha lautolu ke liu fakatu e tapuakiaga mitaki. Iloa nakai e koe e kakano he mena nei he vaha nei?

[Tau Fakatino he lau 20]

He vagahau e “vagahau mitaki,” ne foaki he Tau Fakamoli a Iehova ke he tau tagata e ogo mafanatia he Tohi Tapu