Skip to content

Skip to table of contents

Hane Hoko Atu ke he Kautuaga Fakahiku!

Hane Hoko Atu ke he Kautuaga Fakahiku!

Hane Hoko Atu ke he Kautuaga Fakahiku!

“Kitiala, ko e solofanua hina, ha ia ia foki kua heke ai e kaufana; kua ta age foki ki ai e foufou, ti fina atu ai a ia kua kautu, to kautu ni a ia.” —FAKAKITEAGA 6:2.

1. Ko e heigoa e tau mena tutupu he vaha anoiha ne kitia e Ioane he fakakiteaga?

HE OMOOMOI faka-Atua ne maeke he aposetolo ko Ioane ke onoono atu he kavi 1,800 e tau tau ke he vaha anoiha mo e fakamaama e pule he Keriso ko e Patuiki. Kua lata ke ha ha ia Ioane e tua ke talitonu ke he mena ne kitia e ia he fakakiteaga. Ha ha ia tautolu he vaha nei e fakamoliaga mahino ko e talahau tuai nei he pule na hoko he 1914. Mo e tau mata he tua, ne kitia e tautolu kua “fina atu ai a [Iesu Keriso] kua kautu, to kautu ni a ia.”

2. Fefe e tali atu he Tiapolo ke he fakatuaga he Kautu, ti ko e heigoa e fakamoliaga ke he mena nei?

2 He mole e fakatu he Kautu, ne liti hifo a Satani mai he lagi, fakatupu a ia ke tau fakalahi mo e ita lahi mahaki ka e nakai maeke ni ke fakatolomaki hana tau puhala he kautuaga. (Fakakiteaga 12:7-12) Ko e ita hana ne fakatupu e tau tuaga he lalolagi ke holo ki mua e uka. Kua tuga e tagatagato e kaufakalatahaaga he tagata. Ko e fakamoliaga mahino anei ke he Tau Fakamoli a Iehova hane fina atu e Patuiki ha lautolu kua “kautu ni a ia.”

Fakatu e Kaufakalatahaaga he Lalolagi Fou

3, 4. (a) Ko e heigoa e tau hikihikiaga he fakatokatokaaga nukua taute he fakapotopotoaga Kerisiano tali mai he fakatuaga he Kautu, ti ko e ha kua lata ai a lautolu? (e) Ko e heigoa e aoga he tau hikihikiaga nei, nukua talahau tuai mai e Isaia?

3 Magaaho ne fakatu e Kautu, ko e magaaho ke liu e fakapotopotoaga Kerisiano—mo e tau matagahua tupu ki mua mogonei he Kautu—ke fakatauo mo e puhala he fakapotopotoaga Kerisiano he senetenari fakamua. Ti, he tau fufuta ia Iuni 1 mo e 15, 1938, ne kumikumi he The Watchtower e puhala kua lata ke fakaholo aki e fakatokatokaaga Kerisiano. Fakamui, ko e fufuta ia Tesemo 15, 1971, ne fakakite fakamaali ai e Kau Fakatufono he vaha fou nei he vala tala “Ko e Kau Fakatufono kua Kehe Mai he Fakatokaaga Matafakatufono.” He 1972, ko e kau he tau motua ne kotofa ke foaki e tau lagomatai mo e hataki ma e tau fakapotopotoaga he matakavi.

4 Ko e fakafou he takitakiaga tonu ne fakamalolo lahi e fakapotopotoaga Kerisiano. Lafi foki ke he mena nei e tau foakiaga ne taute he Kau Fakatufono ke fakaako e tau motua ke he tau matagahua ha lautolu, putoia e fakamahani ha lautolu ke he tau matakupu fakafili. Ko e tau tupuaga fakahaga kua putoia e fakaholoaga he fakatokatokaaga he Atua he lalolagi mo e tau fua mitaki ne talahau tuai ia Isaia 60:17: “To tamai e au e auro ke totogi aki e a[p]a kula; ti tamai e au e ario ke totogi aki e lapatoa; mo e apa kula ke totogi aki e tau akau, mo e lapatoa ke totogi aki e tau maka; to eke foki e au hau a tau iki ke mafola, mo e hau a tau pule ke tututonu.” Ko e tau hikihikiaga mitaki nei ne fakaata e monuina faka-Atua mo e fakamoli e talia he Atua a lautolu kua lalago fakamakai hana Kautu.

5. (a) Fefe e tali atu ha Satani ke he tau monuina ha Iehova ke he Hana tau tagata? (e) Ke lautatai mo e Filipi 1:7, fefe e tali atu he tau tagata ha Iehova ke he ita ha Satani?

5 Ko e matakite mo e takitakiaga fakaalofa ne foaki he Atua ke he tau tagata hana he mole e fakatu he Kautu ne nakai taumaleku e Satani. Mailoga la, he 1931 ne fakailoa he matakau tote nei he tau Kerisiano ne nakai ni ko e tau Tagata Fakaako he Tohi Tapu a lautolu. Ke lautatai mo e Isaia 43:10, ko e Tau Fakamoli a Iehova a lautolu! Felauaki ai po ke nakai, ne fakatoka tuai mai he Tiapolo e tau favaleaga loga ke he lalolagi katoa. Pihia foki mo e tau motu ne talahaua ma e tau tokanoaaga fakalotu, tuga e Tau Fahi Kaufakalataha, Kanata, mo Sihamani, ne omoi tumau e Tau Fakamoli ke fakafeao matafakatufono ke fakatumau ha lautolu a tokanoa ke tapuaki. He 1988, ne liu kitekite he Hopoaga Tokoluga he F.K., 71 e fakahala ne putoia ai e Tau Fakamoli a Iehova, ua mai he tolu nukua talia fiafia a lautolu ki ai. Ke he vaha nei, he lalolagi katoa, kua tumau e fakafeao matafakatufono ke maeke, tuga ni he senetenari fakamua, ke ha ha i ai e ‘fakatonu atu mo e fakamoli ke he vagahau mitaki.’—Filipi 1:7.

6. Puipui kia he tau paaga mo e tau peehi malolo e tau tagata a Iehova he holo ki mua? Fakamaama.

6 He atu tau 1930, he vaha ato hoko e Felakutaki II he Lalolagi, ko e tau fakatufono totoko ne pa po ke peehi mamafa e gahua he Tau Fakamoli a Iehova i Sihamani, Sepania, Sapani, ke totoku ni e tolu. Ka e he tau 2000, ko e tau motu nei ne tolu kua teitei hoko ke he 500,000 he tau tagata fakailoa malolo he Kautu he Atua. Teitei fakalahi hogofulu e numera he Tau Fakamoli he lalolagi katoa he 1936! Maali ai, ko e pa mo e tau peehi mamafa kua nakai taofi e tau tagata a Iehova mai he holo ki mua i lalo hifo he Takitaki kua kautu, ko Iesu Keriso.

7. Ko e heigoa e mena kehe lahi ne tupu he 1958, mo e ko e heigoa e hikiaga lahi ne tupu tali mai ai?

7 Ko e fakakiteaga moli ha ia he tupu nei ki mua he 1958, ke he magaaho ne fakahoko la ia e fonoaga lahi ue atu pehenei i New York, ko e Toloaga he Lalolagi Katoa he Finagalo Faka-Atua, mo e tapunu katoatoa he 253,922. He 1970 ne hafagi e gahua ha lautolu ke he tau motu tolu ne totoku i luga, ka e nakai ki Sihamani Uta ne ui aki he magahala ia. Ka e pa agaia e Tau Fakamoli i lalo hifo he Kautaha Soviete lahi mo e tau motu kaufakalataha he Maveheaga Warsaw. He vaha nei, he tau motu Komunisi, kua molea tuai e hafa e miliona he Tau Fakamoli gahuahua.

8. Ko e heigoa e fua he monuina ha Iehova ke he hana tau tagata, ti ko e heigoa ne talahau he The Watchtower he 1950 hagaao ke he mena nei?

8 Ne fakamonuina tuai e Tau Fakamoli a Iehova aki e tupu ki mua ha kua fakatumau a lautolu ke ‘kumikumi fakamua ke he kautu he Atua mo e tututonu.’ (Mataio 6:33) He puhala, kua fita e perofetaaga ha Isaia he fakamoli: “Ko e tokogahoa to eke ia mo tokoafe, mo e maga fakateaga to eke ia mo motu malolo; ko au ko Iehova to fakaave au ke eke ke he hana ni a aho.” (Isaia 60:22) Ti nakai la oti e tupu ki mua. He tau hogofulu tau kua mole, ko e tau tagata lalago ke he pule he Kautu nukua tupu ki mua ke molea e 1,750,000 he tau tagata. Kua eke a lautolu nei mo vala he matakau ne hagaao e talahauaga nei he Watchtower he 1950 ki ai: “Kua tauteute he Atua he magaaho nei e kaufakalatahaaga he lalolagi fou. . . . Ko e matakau nei to o atu i Amaketo, . . . kua fakamua ke he matakavi he ‘lalolagi fou’ . . . , ne fakatokatoka fakateokarasi, kua iloa e tau fakaholoaga he fakatokatokaaga.” Ne fakahiku he vala tala: “Holo ki mua mogoia, mo e mauokafua, ko tautolu oti, ko e kaufakalatahaaga he lalolagi fou!”

9. Aoga moli fefe e tau mena ne ako he Tau Fakamoli a Iehova he tau tau loga kua mole?

9 Ka e he magaaho taha nei, ko e kaufakalatahaaga he lalolagi fou nei hane tupu tumau kua moua e puhala nukua eke ke uho lahi he vaha nei mo e liga he magaaho he gahua fakafou ka mole a Amaketo. Ma e fakatai, ne ako he Tau Fakamoli ke fakatoka e tau fonoaga lalahi, ke foaki e tau lagomataiaga fakamafiti, mo e ke talaga fakamafiti e tau fale. Ne fakatupu he gahua nei e tokologa ke nava mo e fakalilifu e Tau Fakamoli a Iehova.

Fakatonu e Tau Onoonoaga Hepe

10, 11. Fakamaama e puhala ne fakatonu e onoonoaga hepe ke he Tau Fakamoli a Iehova.

10 Fai tagata agaia ne eke fakakelea e Tau Fakamoli a Iehova he nakai fakatatau mo e kaufakalatahaaga tagata. Matapatu ni e mena nei ha ko e tuaga fakave he Tau Fakamoli ke he Tohi Tapu hagaao ke he tau matakupu tuga e fagai toto, tu uho, ula tapaka, mo e tau mahani mitaki. Ka e tupu ki mua e kamata he tau tagata tokologa ke talahau kua latatonu ke manamanatu ke he tau puhala he Tau Fakamoli. Ma e fakatai, ko e ekekafo i Polani ne hea telefoni atu ke he ofisa gahua he Tau Fakamoli a Iehova mo e pehe kua lahi e magaaho ne taufetoko a ia mo e kau gahua hana he fale gagao ke he matakupu he fagai toto. Kua laga mai e fakatutalaaga he vala tala ne tu ai he aho ia he nusipepa Polani Dziennik Zachodni. “Kua tupetupe au he molea e fakaaoga he fahi fakaekekafo e toto,” he talahau he ekekafo. “Kua lata e mena nei ke hiki, ti fiafia au ha kua fai tagata ne hafagi e matakupu. Manako au ke he falu vala tala foki.”

11 He fonoaga he tau kua mole, ko e tau takitaki fakaekekafo mai i Europa, Isaraela, Kanata, mo e Tau Fahi Kaufakalataha ne fakatutala ke he vala tala ne taute ke lagomatai aki e tau ekekafo ke fakamaulu e tau tagata gagao ka e nakai fakaaoga e toto. Kua talahau he fonoaga nei ne hoko i Suisalani, nukua kehe mai he manatu talahaua, ko e tuaga mate he tau tagata gagao ne moua e tau fagai toto kua tokoluga lahi ke he tau tagata gagao ne nakai fagai toto. Kua mafiti e toka he Tau Fakamoli e fale gagao ki a lautolu ne fagai toto, ti fakahiku ai to hifo e totogi he nofo he fale gagao.

12. Talahau e fakafifitakiaga ne fakamatalahi e lautolu kua tu tokoluga e tuaga nukua uta he Tau Fakamoli a Iehova hagaao ke he tu uho fakapolitika.

12 Loga e tau talahauaga mitaki ne talahau foki hagaao ke he tu uho he Tau Fakamoli a Iehova fakamua mo e he Felakutaki II he Lalolagi he magaaho ne mokulu a lautolu ki lalo hifo he kelipopoaga Nasi. Ko e vitio Jehovah’s Witnesses Stand Firm Against Nazi Assault, ne taute he Tau Fakamoli a Iehova mo e fakakite fakamua he kemu pagota i Sihamani ia Novema 6, 1996, ne fakatu ai loga e tau talahauaga atihake. He hafagiaga he fakafeleveia pihia he kemu pagota talahaua i Bergen-Belsen ia Aperila 18, 1998, ko e takitaki he Faahi Fakaako Fakapolitika i Lower Saxony, ko Dr. Wolfgang Scheel, ne talahau: “Ko e taha he tau talahauaga fakama moli he fakamauaga tala tuai nukua fifili fakamalolo e Tau Fakamoli a Iehova ke tiaki e Kaufakalatahaaga Fakamotu ka e nakai pihia e tau tapu Kerisiano. . . . Pete ni kua logona hifo pihia a tautolu hagaao ke he tau fakaako mo e makai fakalotu he Tau Fakamoli a Iehova, ko e tumauokafua ha lautolu ke he fakatufono Nasi kua lata ma e fakalilifu.”

13, 14. (a) Ko e heigoa e fakafiliaga ne taute ke lata mo e tau Kerisiano fakamua mai he punaaga nakai amanaki ki ai? (e) Talahau e tau fakafifitakiaga he tau talahauaga mitaki ne taute ke lata mo e tau tagata he Atua he vaha nei.

13 Ka talia fiafia he tau tagata tu tokoluga po ke tau fifiliaga hopo fakafili e Tau Fakamoli a Iehova ke he tau matakupu fetoko, kua liga fakatote hifo he mena ia e fili tagata mo e fakatupu e onoonoaga mitaki lahi ke he Tau Fakamoli. Kua fa hafagi he mena nei e puhala ma lautolu ke tutala mo e tau tagata nakai fia fanogonogo fakamua. Ko e tau gahua pihia kua fakafeleveia mitaki, mo e kua loto fakaaue moli e Tau Fakamoli a Iehova ki ai. Kua fakamanatu he mena nei ki a tautolu e mena ne tupu he senetenari fakamua i Ierusalema. He manako e Saneheturini, ko e fakafiliaga tokoluga Iutaia, ke tamate e tau Kerisiano ha ko e makaukau ha lautolu he fakamatala, ko Kamalielu, “ko e ako fakatufono kua talahau he motu oti ni,” ne fakapuloa e hatakiaga mo e pehe: “Ko e tau tagata Isaraela na e, a mutolu, mo e tau mena ka eke e mutolu ke he tau tagata nai. . . . Fakamamao a mo e tau tagata nai, ti tokai a lautolu; kaeke kua tupu mai he tau tagata e pule ia, mo e gahua ia, ti fakaoti ai; kaeke kua tupu mai he Atua, ti nakai maeke ia mutolu ke fakaoti ai; neke moua a mutolu kua tau ke he Atua.”—Gahua 5:33-39.

14 Tuga a Kamalielu, ko e tau tagata tu tokoluga ne nakai la leva e fakapuloa he talia e tokanoaaga fakalotu ma e Tau Fakamoli a Iehova. Ma e fakatai, ko e tagata nofoa fakamua he International Academy for Freedom of Religion and Belief ne fetoko: “Ko e tau tonuhia fakalotu he lotu kua nakai lata ke fakatikai ha ko e tau fifiliaga nukua kitia he kaufakalatahaaga kua nakai lata po ke nakai fai fakaveaga.” Mo e porofesa he kumikumiaga fakasaiene ke he lotu he univesiti ha Leipzig ne fakatu e huhu aoga hagaao ke he matakau fakatufono Sihamani ne fakatu ke kumikumi a lautolu ne talahau ko e tau vahega lotu, ne huhu: “Ko e ha ko e tau lotu ikiiki ni hokoia ne kumikumi ai ka e nakai ko e tau lotu lalahi ua [ko e Lotu Katolika Roma mo e Lotu Lufalani]?” Ma e tali, kua lata ia tautolu ke moua he onoono atu ke he tau kupu he ofisa Sihamani fakamua, ne tohi: “Nakai fakauaua ai i tua, ko e tau tagata malolo he lotu ne omoi e puhala fakapolitika nukua lata he fakatufono ke taute.”

Onoono a Tautolu ki a Hai ma e Fakatotokaaga?

15, 16. (a) Ko e fakakaupa he ha e lauia mitaki he matagahua ha Kamalielu? (e) Kua tote fefe e mena kua maeke ia lautolu tokotolu ne tu kotofa ke taute ke lata mo Iesu?

15 Ko e mena ne talahau e Kamalielu ne fakakatoatoa e moli he gahua mo e lalagoaga faka-Atua kua nakai kaumahala. Nakai fakauaua ai kua aoga e tau Kerisiano fakamua mai he tau kupu hana ke he Saneheturini, ka e nakai nimo e lautolu na moli foki e tau kupu ha Iesu to hoko e favale ke he tau tutaki hana. Ne fakagata he tau gahua a Kamalielu e tau pulega he tau takitaki lotu, ka e nakai utakehe katoatoa he mena ia e favale, ha kua totou e tautolu: “Ti fanogonogo a lautolu kia ia; kua ui age ke he tau aposetolo ke o mai, kua fahi a lautolu, mo e tala age, aua neke vagahau ke he higoa a Iesu; ti tuku atu ai a lautolu ke o.”—Gahua 5:40.

16 He fakafili ai a Iesu, ne lali a Ponotio Pilato ke fakatoka a Iesu ha kua nakai moua e ia ha kelea ki a ia. Ka e nakai kautu a ia. (Ioane 18:38, 39; 19:4, 6, 12-16) Tokoua foki e tagata he Saneheturini, ko Nikotemo mo Iosefa i Aramataia, ne fiafia ki a Iesu, ne tote e mena ha laua kua taute ke puipui e fakafiliaga mai he tamate a Iesu. (Luka 23:50-52; Ioane 7:45-52; 19:38-40) Ko e totokaaga ka moua he tau tagata ka lalago atu a lautolu ke he tau tagata ha Iehova—ma e ha kakano ni—kua fakakaupa lahi. To fakatumau e lalolagi ke vihiatia e tau tutaki moli ha Keriso, tuga ni he vihiatia e lautolu a ia. Ko e totokaaga katoatoa kua hau ni hokoia ia Iehova.—Gahua 2:24.

17. Ko e heigoa e onoonoaga moli kua uta he Tau Fakamoli a Iehova, ka ko e ha kua nakai lolelole a lautolu ke he fifiliaga ha lautolu ke fakatumau he fakamatala e tala mitaki?

17 Moli ai, ko e Tau Fakamoli a Iehova kua amanaki ke matutaki e favale. To oti ni e totokoaga ka utakehe e fakatokaaga ha Satani ke he mahala fakahiku. Ka ko e favaleaga nei, pete ni e mamahi, kua nakai taofi he mena ia e Tau Fakamoli mai he fakakatoatoa e poakiaga ha lautolu ke fakamatala e Kautu. He ute he pihia, ha kua moua e lautolu e lalagoaga faka-Atua? Kua ono a lautolu ke he ha lautolu a Takitaki malolo ko Iesu Keriso, ko e fakafifitakiaga mitaki.—Gahua 5:17-21, 27-32.

18. Ko e heigoa e uka kua fakatoka agaia mai i mua ma e tau tagata a Iehova, ka ko e heigoa e fakamoliaga kua omoomoi a lautolu ki ai?

18 Tali mai he kamataaga, ne fehagai e lotu moli mo e totokoaga malolo lahi. Nakai leva, to eke ai mo lagatau oti ha Koku, ko Satani he hana tuaga muikau tali mai he liti hifo mai hana he lagi. Ka to hao e lotu moli. (Esekielu 38:14-16) Ko e “tau patuiki he lalolagi,” i lalo hifo he takitakiaga ha Satani, “to tau a lautolu nai ke he Punua mamoe, ka e kautu e Punua mamoe kia lautolu; ha ko ia ko e Iki he tau iki mo e Patuiki he tau patuiki.” (Fakakiteaga 16:14; 17:14) E, ko e Patuiki ha tautolu kua fano ki mua ke he kautuaga fakahiku mo e to nakai leva ti “kautu ni a ia.” Ko e fakamonuinaaga ha ia ke fakatauo mo ia, he iloa nakai leva to nakai liu ha tagata ke totoko ke he tau tagata tapuaki ha Iehova ka talahau a lautolu: “Kau e Atua mo [m]autolu”!—Roma 8:31; Filipi 1:27, 28.

Maeke Nakai a Koe ke Fakamaama?

• Ko e heigoa kua taute e Iehova ke fakamalolo e fakapotopotoaga Kerisiano tali mai he fakatu e Kautu?

• Ko e heigoa kua taute e Satani ke lali ke taofi a Keriso mai he fakakatoatoa e kautu hana, mo e ko e heigoa e tau fua?

• Ko e heigoa e onoonoaga lagotatai kua lata ia tautolu ke taute fakamitaki ki ha lautolu nakai ko e tau Fakamoli?

• Ko e heigoa ka nakai leva ti taute e Satani, mo e ko e heigoa e fua?

[Tau Huhu he Fakaakoaga]

[Fakatino he lau 28]

Ko e tau fonoaga ko e fakakiteaga haia he holo ki mua he tau tagata ha Iehova

[Tau Fakatino he lau 30]

Ko e tu uho he Tau Fakamoli he Felakutaki II he Lalolagi kua ta mai agaia e fakaheke ki a Iehova