Skip to content

Skip to table of contents

To Hoko Nakai Kia Koe e Monuina a Iehova?

To Hoko Nakai Kia Koe e Monuina a Iehova?

To Hoko Nakai Kia Koe e Monuina a Iehova?

“To moua foki e koe e tau mena oti nai ke monuina ai; to hoko ia kia koe, ka fanogonogo [tumau] a koe ke he leo a Iehova hau a Atua.”—TEUTARONOME 28:2.

1. Ko e fifili he heigoa ko e moua he tau Isaraela e tau monuina po ke tau malaia?

KUA teitei ke he fakahiku he fenoga ha lautolu ne 40 e tau he tutakale, ne api e tau Isaraela he Kelekele Tatai a Moapi. Ne ha i mua ia lautolu e Motu he Maveheaga. Ne tohia e Mose he mogonei e tohi a Teutaronome, ne putoia ki ai e tau fakamonuinaaga mo e tau fakahalaaga, po ke tau malaia. Kaeke e tau tagata a Isaraela ke ‘fanogonogo tumau ke he leo a Iehova’ he omaoma ki a ia, to “hoko” ki a lautolu e tau monuina. Ne fakaalofa a Iehova ki a lautolu ko e “koloa uho” hana mo e manako ke fakakite e malolo hana ma lautolu. Ka e ka nakai fanogonogo a lautolu ki a ia, to hoko moli ki a lautolu e tau malaia.—Teutaronome 8:10-14; 26:18; 28:2, 15.

2. Ko e heigoa e kakano i tua he tau kupu Heperu ke “fanogonogo tumau” mo e “hoko” ia Teutaronome 28:2?

2 Ko e kakano he kupu Heperu ne pehe “fanogonogo tumau” ia Teutaronome 28:2, ko e taute tumau. Kua nakai lata e tau tagata ha Iehova ke fanogonogo lavea ni ki a ia; kua lata ia lautolu ke fanogonogo tumau ko e puhala he moui. Ko e mogo ni a ia ka hoko ki a lautolu e tau monuina faka-Atua. Ko e kupu Heperu ne fakaliliu “hoko” kua kitia ai ko e kupu takafaga ne kakano “ke moua” po ke “ke hokotia ki ai.”

3. Maeke fefe a tautolu ke tuga a Iosua, mo e aoga lahi he ha e mena nei?

3 Ne fifili e takitaki he tau Isaraela ko Iosua ke fanogonogo ki a Iehova ati moua ai e ia e tau monuina. Ne pehe a Iosua: “Ti fifili la e mutolu ke he aho nai, po ko hai ke fekafekau ki ai a mutolu . . . Ka ko au mo e haku a magafaoa, to fekafekau a mautolu kia Iehova.” Ke he mena ia, ne tali age e tau tagata: “Kia mamao ia mautolu ke tiaki e mautolu a Iehova, ke fekafekau ai ke he tau atua kehe.” (Iosua 24:15, 16) Ha ko e aga mitaki lahi a Iosua, ko ia foki ia lautolu tokofiha he atuhau hana ne huhu atu ke he Motu he Maveheaga. He vaha nei, kua tutu a tautolu he tapitapi he Motu he Maveheaga ne mua ue atu—ko e lalolagi parataiso nukua mua ue atu e tau monuina ke he tau mena ne fakatalitali a lautolu oti ki ai ne talia he Atua he vaha a Iosua. To hoko nakai ki a koe e tau monuina ia? To pihia kaeke fanogonogo tumau a koe ki a Iehova. Ke lagomatai ke fakamalolo e fifiliaga hau ke taute pihia, kia manamanatu ke he fakamauaga tala tuai he motu ko Isaraela i tuai pihia foki mo e tau fakafifitakiaga he tau tagata takitokotaha.—Roma 15:4.

Monuina po ke Malaia?

4. He tali e liogi a Solomona, ko e heigoa ne foaki he Atua ki a ia, ti fefe a tautolu hagaao ke he tau monuina pihia?

4 He laulahi he magahala he pule a Solomona, ne moua he tau Isaraela e tau monuina loga mai ia Iehova. Ne olioli e lautolu e haofia mitaki mo e tau mena mitaki loga. (1 Tau Patuiki 4:25) Ne talahaua e maukoloa a Solomona, ka e nakai ole a ia ke he Atua ma e tau koloa loga. Ka e, he mogo fuata mo e nakai la loto motua a ia, ne liogi a ia ma e loto omaoma—ko e ole ne tali e Iehova he fakamonuina a ia aki e pulotu mo e maamaaga. Ne taute he mena nei a Solomona ke eke e fifiliaga tonu ke he tau tagata, he mailoga e vahaloto he mitaki mo e kelea. Pete foki he foaki he Atua ki a ia e muhukoloa mo e lilifu, ko e tagata fuata, ne mailoga lahi e Solomona e mitaki ue atu he monuina fakaagaga. (1 Tau Patuiki 3:9-13) Pete he fai koloa loga po ke nakai, ko e fakaaue ha ia ha tautolu kaeke moua e tautolu e monuina a Iehova mo e muhukoloa fakaagaga!

5. Ko e heigoa ne tupu he magaaho ne kaumahala e tau tagata a Isaraela mo Iuta ke fanogonogo tumau ki a Iehova?

5 Ne kaumahala e tau Isaraela ke fakakite e loto fakaaue ma e monuina a Iehova. Ha kua nakai fanogonogo a lautolu ki a ia, ne hoko e tau malaia ne talahau tuai ki a lautolu. Kua fua mai e kautu he tau fi ha lautolu mo e uta fakapaea ai e tau kautu a Isaraela mo Iuta. (Teutaronome 28:36; 2 Tau Patuiki 17:22, 23; 2 Nofoaga he Tau Patuiki 36:17-20) Ako nakai he tau tagata he Atua mai he tau matematekelea pihia kua hoko ni e tau monuina faka-Atua ki a lautolu ne fanogonogo tumau ki a Iehova? Kua ha ha he tau Iutaia toe ne liliu ke he motu ha lautolu he 537 F.V.N. e magaaho ke fakatata po kua moua kia e lautolu e ‘loto iloilo’ mo e kitia ai e kakano ke fanogonogo tumau ke he Atua.—Salamo 90:12.

6. (a) Ko e ha ne fakafano e Iehova a Hakai mo Sakaria ke perofeta ke he tau tagata hana? (e) Ko e heigoa e matapatu kupu ne fakatata he fekau he Atua he puhala ia Hakai?

6 Ne ati hake he tau Iutaia liliu e fatapoa mo e kamata e gahua he faituga i Ierusalema. Ka e he magaaho ne tupu e fakafualoto, ne kamata e makutu ha lautolu ke lolelole ati toka ai e gahua. (Esera 3:1-3, 10; 4:1-4, 23, 24) Ne kamata foki a lautolu ke tuku fakamua e haohao mitaki fakatagata. Ko e mena ia, ne fakafano he Atua e tau perofeta ko Hakai mo Sakaria ke liuaki mai e makutu he tau tagata hana ma e tapuaki moli. He puhala ia Hakai, ne talahau e Iehova: “Ko e vaha nai kia ke nonofo ai a mutolu ke he tau fale ha mutolu kua ufi aki e tau lapa, ka ko e fale nai kua eke mo [tapuakiaga] kua moumou. . . . Kia manamanatu ā mutolu ke he ha mutolu a tau mahani. Kua gana e mutolu e tau mena loga ka e gahoa e mena kua moua ai, kua kai a mutolu ka e nakai makona ai a mutolu, . . . ko ia foki kua gahua ke palepale kua tuku e ia hana palepale ke he kofukofu tupe kua pūpū.” (Hakai 1:4-6) Ke poa e tau manako fakaagaga ke tutuli e tau mena fakatino ka nakai moua e monuina a Iehova.—Luka 12:15-21.

7. Ko e ha ne talahau a Iehova ke he tau Iutaia: “Kia manamanatu a mutolu ke he ha mutolu a tau mahani”?

7 Lauia he tau mena fakatupetupe he tau aho oti, ne nimo he tau Iutaia to hoko e tau monuina faka-Atua ki a lautolu he puhala he uha mo e tau vaha fua mitaki, kaeke ni fakauka a lautolu ke omaoma ke he Atua, pihia foki ka fehagai mo e fakafualoto. (Hakai 1:9-11) Kua latatonu ha mogoia e tomatomaaga: “Kia manamanatu a mutolu ke he ha mutolu a tau mahani”! (Hakai 1:7) Kua tuga talahau a Iehova ki a lautolu: ‘Manamanatu la! Kikite e matutakiaga he vahaloto he ha mutolu a gahua fakateaga he tau fonua mo e tuaga matematekelea he fale tapuaki haku.’ Ne fakahiku e tau kupu omoi agaga he tau perofeta ha Iehova ke hokotia ke he tau loto he tau tagata fanogonogo ki a lautolu, ha kua liliu e tau tagata ke gahua he faituga ti mau ai he 515 F.V.N.

8. Ko e heigoa e tomatomaaga ne foaki e Iehova ke he tau Iutaia he vaha a Malaki, mo e ko e ha?

8 Fakamui, he tau aho he perofeta ko Malaki, ne liliu fakauaua fakaagaga e tau Iutaia, mo e foaki e tau poa nakai mitaki ke he Atua. (Malaki 1:6-8) Ati tomatoma ai e Iehova a lautolu ke tamai e tau mena ke hogofulu aki he tau fua ha lautolu ke he fale tatanaki hana, mo e kamatamata a ia po ke hafagi nakai e ia e tau pa he lagi ma lautolu mo e liligi mai e tau monuina ma lautolu ato lahi ue atu ni haia. (Malaki 3:10) Kua goagoa ha e tau Iutaia ke gahua fakateaga ma e tau mena ni ka foaki fakalahi he Atua ma lautolu kaeke fanogonogo hokoia na lautolu ke he leo hana!—2 Nofoaga he Tau Patuiki 31:10.

9. To kumikumi a tautolu ke he tau tagata tokotolu fe ne fakamau he Tohi Tapu?

9 Lafi ke he fakakite he fakamauaga tuai he motu a Isaraela, ne tohi hifo he Tohi Tapu e tau momoui he tau tagata takitokotaha loga ne moua e tau monuina faka-Atua po ke tau malaia, he falanaki ko e fanogonogo tumau nakai a lautolu ki a Iehova po ke nakai. O mai a tautolu ke kikite ko e heigoa e mena ka ako e tautolu mai ia lautolu tokotolu—ko Poasa, Napalu, mo Hana. Hagaao ke he mena nei, liga manako a koe ke totou e tohi a Ruta pihia foki e 1 Samuela 1:1–​2:21 mo 1 Samuela 25:2-42.

Fanogonogo a Poasa ke he Atua

10. Ko e heigoa e manatu tatai ha Poasa mo Napalu?

10 Pete nakai ko e atuhau taha a Poasa mo Napalu, kua fai mena kua tatai e tau aga ha laua. Tuga anei, na nonofo tokoua a laua he motu ko Iuta. Ko e tau tagata mautu pule fonua tokoua a laua, mo e ha ha ia laua e magaaho ke fakakite e fakaalofa hofihofi ke he taha tagata manako lahi. Ka ko e tau mena nei ni ne tatai ai a laua.

11. Fakakite fefe e Poasa na fanogonogo tumau a ia ki a Iehova?

11 Ne moui a Poasa he magahala he vaha he tau iki fakafili a Isaraela. Ne fakalilifu e ia tau tagata, mo e fakatokoluga he tau tagata gahua fonua hana a ia. (Ruta 2:4) He omaoma ke he Fakatufono, ne pauaki e Poasa ke toka e tau fua saito ne mokulu ma lautolu ne nonofogati mo e mativa. (Levitika 19:9, 10) Ko e heigoa ne taute e Poasa he magaaho ne iloa e ia a Ruta mo Naomi mo e kitia e lotomatala ha Ruta hane leveki e matua fugavai motua hana? Ne nava lahi a ia ki a Ruta mo e poaki e tau tagata hana ke toka a Ruta ke oko e tau saito mokulu he fonua hana. He tau kupu mo e tau gahua fakaalofa hana, ne fakakite e Poasa ko e tagata fakaagaga a ia ne fanogonogo ki a Iehova. Ati moua ai e ia e fiafia mo e monuina he Atua.—Levitika 19:18; Ruta 2:5-16.

12, 13. (a) Fakakite fefe e Poasa e lilifu hokulo ma e fakatufono fakatau ha Iehova? (e) Ko e heigoa e tau monuina faka-Atua ne hoko ki a Poasa?

12 Ko e fakamoliaga ne mua atu he fanogonogo tumau a Poasa ki a Iehova ko e puhala fakamokoi ne fakagahuahua e ia e fakatufono fakatau he Atua. Ne taute e Poasa e tau mena kua fahia a ia ki ai ke taofimau e tufaaga he hana magafaoa—ko e tane ha Naomi ne mate, ko Elimeleka—he magafaoa ha Elimeleka. He puhala he “fakamauaga he tugaane fugavai,” kua lata e fifine takape ke mau mo e matakainaga tata he tane hana, ke maeke he tama tane ne fanau e laua ke fakatumau e tufaaga ia. (Teutaronome 25:5-10, fakatatai NW; Levitika 25:47-49) Ne foaki ne Ruta a ia ma e fakamauaga ke hukui a Naomi, nukua molea e tau tau he moui ke fanafanau. He mole e nakai mahalo a ia ne tata he magafaoa ha Elimeleka ke lagomatai a Naomi, ne hoana e Poasa a Ruta. Kua kitia ai e tama tane ha laua ko Opeta ko e tama a Naomi mo e ohi moli ha Elimeleka.—Ruta 2:19, 20; 4:1, 6, 9, 13-16.

13 Kua hoko e tau monuina loga ki a Poasa ha ko e fakamokoi fakamoli hana ke he fakatufono he Atua. He puhala he tama tane ha laua ko Opeta, ne monuina a ia mo Ruta he eke mo tau matua tupuna ha Iesu Keriso. (Ruta 2:12; 4:13, 21, 22; Mataio 1:1, 5, 6) Mai he tau gahua fakamokoi a Poasa, ne ako e tautolu kua hoko e tau monuina ki a lautolu ne fakakite e fakaalofa ma e falu mo e gahua fakatatai atu ke he tau fakatufono he Atua.

Nakai Fanogonogo a Napalu

14. Ko e tagata fefe a Napalu?

14 Nakai tatai mo Poasa, ne kaumahala a Napalu ke fanogonogo ki a Iehova. Ne holitu e ia e fakatufono he Atua: “Ka e fakaalofa atu a koe ke he tagata kua katofia mo koe kia tuga na koe kia koe.” (Levitika 19:18) Nakai ko e tagata fakaagaga a Napalu; “ko e tagata mahani uka a ia, ti kelea hana tau mena ne fa eke.” Ne mailoga foki he tau tagata ni hana a ia ko e “tagata mahani kelea.” Kua latatonu ai e kakano he higoa hana, Napalu, ko e “goagoa.” (1 Samuela 25:3, 17, 25) To tali fefe a Napalu ka moua e ia e magaaho ke fakakite e mahani totonu ke he tagata manako lahi—ko Tavita, ko e fekafekau fakauku ha Iehova?—1 Samuela 16:13.

15. Fehagai fefe a Napalu ki a Tavita, mo e kehe fefe a Apikaila mai he tane hana he mena nei?

15 He api katofia he tau fuifui manu ha Napalu, ko Tavita mo e tau tagata hana, ne nakai ole ke totogi, ne foaki e puipuiaga mai he tau kau matahavala. “Ne eke a lautolu mo kaupa kia mautolu ke he po mo e aho,” he talahau he taha leveki mamoe ha Napalu. Ka e, he magaaho ne ole kai e tau fekafekau ha Tavita, ne “oho atu a [Napalu] mo e favale kia lautolu” mo e vega a lautolu. (1 Samuela 25:2-16) Ko e hoana ha Napalu, ko Apikaila, ne fakamafiti ke uta e tau mena kai ki a Tavita. Ita lahi, ne amanaki a Tavita ke kelipopo a Napalu mo e tau tagata hana. Ne fakamoui he aga iloilo ha Apikaila e tau momoui he tokologa mo e puipui mai a Tavita neke limatoto. Ka ko e lotokai mo e mahani kelea ha Napalu kua mahomo atu. Kavi ke hogofulu e aho he mole, “ti ta ai e Iehova a Napalu; ti mate ai a ia.”—1 Samuela 25:18-38.

16. Fifitaki fefe a tautolu ki a Poasa mo e tiaki e tau puhala a Napalu?

16 Ko e kehe ha ia ha Poasa mo Napalu! He lata ia tautolu ke tiaki e tau puhala kelea mo e fulukovi ha Napalu, kia fifitaki e tautolu e mahani totonu mo e fakamokoi ha Poasa. (Heperu 13:16) Maeke ia tautolu ke taute pihia he fakagahuahua e fakatonuaga he aposetolo ko Paulo: “Kia mahani mitaki a tautolu fakalata ke he tau aho ha i ai ia tautolu, ke he tau tagata oti kana, ka e au atu ke he faoa ne tua.” (Kalatia 6:10) He vaha nei, ko e “mamoe kehe” ha Iesu, tau Kerisiano mo e amaamanakiaga he lalolagi, kua monuina ke taute e mitaki ke he tau tagata fakauku ha Iehova, ko lautolu ne toe he 144,000, ka foaki ki ai e moui nakai mate i luga he lagi. (Ioane 10:16; 1 Korinito 15:50-53; Fakakiteaga 14:1, 4) Kua kitia e Iesu e tau gahua fakaalofa pihia ke tuga kua taute e lautolu ki a ia ni, mo e ke taute e tau mena mitaki nei ka fua mai e monuina lahi a Iehova.—Mataio 25:34-40; 1 Ioane 3:18.

Tau Kamatamata mo e Tau Monuina ha Hana

17. Ko e heigoa e tau kamatamata ne feleveia mo Hana, mo e heigoa e aga ne fakakite e ia?

17 Ne hoko foki e monuina ha Iehova ke he fifine fakamoli ko Hana. Ne nofo a ia he atu mouga i Efaraimo mo e tane Levi hana, ko Elekana. He fakaata mo e pule he Fakatufono, na fai hoana foki a ia—ko Penina. Ne tufua a Hana, ko e mena fakama ma e fifine Isaraela, ka kua loga e tama ha Penina. (1 Samuela 1:1-3; 1 Nofoaga he Tau Patuiki 6:16, 33, 34) Ka e, he nakai fakamafana a Hana, ne taute e Penina e puhala fulukovi ne fakaita aki a Hana ati tagi ai mo e nakai kai. Au atu foki, kua taute pihia “ke he taha tau mo e taha tau,” he tau magaaho oti ne o atu e magafaoa ke he fale a Iehova i Sailo. (1 Samuela 1:4-8) Ko e loto kelea ha ia ha Penina, mo e ko e kamatamata ha ia ma ha Hana! Pete ia, ne nakai tukumale e Hana a Iehova; po kua nofo a ia i kaina ka fano e tane hana ki Sailo. Ka e, he fakahikuaga, to hoko moli e monuina lahi ki a ia.

18. Ko e heigoa e fifitakiaga ne fakatoka e Hana?

18 Ne fakatoka e Hana e fifitakiaga mitaki lahi ma e tau tagata ha Iehova he vaha nei, mua atu ki a lautolu nukua liga loto hukia ha ko e tau tala nakai mitaki he falu. He tau tuaga pihia, kua nakai moua e tali ka vevehe kehe mai he falu. (Tau Fakatai 18:1) Ne nakai fakaata e Hana e tau kamatamata hana ke fakatote aki e manako hana ke fano ke he mena ne fakaako ai e Kupu he Atua mo e he tau tagata hana ne fakapotopoto ma e tapuakiaga. Ko e mena ia ne fakatumau a ia ke malolo fakaagaga. Ko e hokulo he tuaga fakaagaga hana kua fakakite he liogi fulufuluola hana ne fakamau he 1 Samuela 2:1-10. *

19. Fakakite fefe e tautolu e loto fakaaue ha tautolu ma e tau mena fakaagaga?

19 Ko e tau fekafekau he vaha fou nei ha Iehova, kua nakai tapuaki a tautolu he faituga utafano. Pete he pihia, kua maeke ia tautolu ke fakakite e loto fakaaue ha tautolu ma e tau mena fakaagaga, ke tuga ne taute e Hana. Ke tuga anei, kua maeke ia tautolu ke fakakite e hokulo he loto fakaaue ha tautolu ma e tau mena fakaagaga he haia tumau he tau feleveiaaga Kerisiano, tau toloaga, mo e tau fono. Kia fakaaoga e tautolu e tau magaaho nei ke fakamalolo e taha mo e taha he tapuaki moli a Iehova, ko ia ne foaki ki a tautolu e ‘nakai matakutaku ka e fekafekau kia ia mo e fakatapu mo e tututonu.’—Luka 1:74, 75; Heperu 10:24, 25.

20, 21. Palepale fefe a Hana ma e mahani Atua fakamoli hana?

20 Ne mailoga e Iehova e mahani Atua fakamoli ha Hana mo e palepale fakalahi a ia. He taha fenoga magafaoa ne o lagataha he tau ki Sailo, ne liogi fakamakamaka a Hana ke he Atua mo e omonuo: “Iehova Sapaota na e, kaeke ke kitekite mai a koe ke he matematekelea he hau a fekafekau fifine, mo e manatu mai e koe kia au, ti nakai nimo kia koe hau a fekafekau fifine, mo e foaki mai e koe ke he hau a fekafekau fifine e tama tane, ti foaki atu ai e au a ia kia Iehova ke he tau aho oti he hana moui.” (1 Samuela 1:9-11) Ne logona he Atua e olelalo ha Hana mo e fakamonuina a ia aki e tama tane, ne fakahigoa e ia ko Samuela. He magaaho ne tapani a ia, ne uta e ia a Samuela ki Sailo ke fekafekau a ia he faituga utafano.—1 Samuela 1:20, 24-28.

21 Ne fakakite e Hana e fakaalofa hana ma e Atua mo e fakamoli e omonuo hana ki a ia hagaao ki a Samuela. Mo e manamanatu la ke he monuina lahi ne moua e ia mo Elekana ha kua fekafekau e tama tane fakahele ha laua he faituga utafano a Iehova! Kua pihia foki e fiafia he tau matua Kerisiano tokologa ha kua eke e tau tama tane mo e tau tama fifine ha lautolu mo tau fekafekau paionia mau, he magafaoa Peteli, po ke he falu a puhala ni ne fakaheke ki a Iehova.

Kia Fanogonogo Tumau ki a Iehova!

22, 23. (a) Ko e heigoa kua lata ke mailoga moli e tautolu kaeke fanogonogo tumau a tautolu ke he leo a Iehova? (e) Ko e heigoa ka tutala ki ai he vala ka mui mai?

22 Ko e heigoa ka iloa moli e tautolu ka eke fakatumau a tautolu ke fanogonogo ki a Iehova? To monuina fakaagaga a tautolu ka fakakite e tautolu e solu katoa ke he Atua mo e fakamoli e tukuleleaga ha tautolu ki a ia. Pete foki he fakauka a tautolu he tutuli mau e puhala pihia, to hoko moli foki e monuina a Iehova ki a tautolu—ti fa taute ai ke he tau puhala mua ue atu ke he mena ne manatu e tautolu.—Salamo 37:4; Heperu 6:10.

23 To loga e tau monuina ka moua he tau tagata he Atua he vaha anoiha. Ha kua fanogonogo ki a Iehova, to fakahao e “moto tagata tokologa” mai he “matematekelea lahi” mo e to moua e fiafia he moui he lalolagi fou he Atua. (Fakakiteaga 7:9-14; 2 Peteru 3:13) I ai ka fakamakona katoatoa e Iehova e tau manako tututonu he tau tagata oti hana. (Salamo 145:16) Ka e ka fakakite mai he vala tala ka mui mai, ko lautolu foki he mogonei hane fanogonogo tumau ke he leo a Iehova kua fakamonuina aki e ‘tau mena mitaki mo e tau mena fakaalofa oti kua katoatoa ai e mitaki.’—Iakopo 1:17.

[Matahui Tala]

^ para. 18 Kua teitei tatai e tau kupu a Hana ke he tau kupu he tama fifine taopou ko Maria, ne talahau he magaaho ne iloa e ia to eke a ia mo matua fifine he Mesia.—Luka 1:46-55.

Manatu Nakai e Koe?

• Ko e heigoa ne fakaako mai he fakamauaga tuai a Isaraela ki a tautolu hagaao ke he tau monuina faka-Atua?

• Kehe fefe a Poasa mo Napalu?

• Fifitaki fefe a tautolu ki a Hana?

• Ko e ha kua lata ia tautolu ke fanogonogo tumau ke he leo a Iehova?

[Tau Huhu he Fakaakoaga]

[Fakatino he lau 8]

Ne liogi e Patuiki ko Solomona ma e loto omaoma, mo e fakamonuina e Iehova a ia aki e pulotu

[Fakatino he lau 10]

Ne lilifu mo e totonu e fehagaiaga a Poasa ke he falu

[Fakatino he lau 13]

Ne fakamonuina lahi a Hana he falanaki ki a Iehova