Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Tau Tagata Fakamatala e Tau Kerisiano Moli Oti

Ko e Tau Tagata Fakamatala e Tau Kerisiano Moli Oti

Ko e Tau Tagata Fakamatala e Tau Kerisiano Moli Oti

“Kia lologo atu a mutolu kia Iehova, kia fakamonu ke he hana higoa; kia fakamatala atu e mutolu hana fakamouiaga ke he taha aho mo e taha aho.”—SALAMO 96:2.

1. Ko e heigoa e tala mitaki kua lata he tau tagata ke logona, ti eke fefe e Tau Fakamoli a Iehova mo fakafifitakiaga he fakapuloa e tala pihia?

HE LALOLAGI kua tupu ai e tau matematekelea he tau aho takitaha, kua mafanatia moli ke iloa kua fakapuloa mai he Tohi Tapu to nakai leva ti fakahiku e felakutaki, matahavala, hoge, mo e favale. (Salamo 46:9; 72:3, 7, 8, 12, 16) Moli, nakai kia ko e tala mitaki anei kua lata ke logona he tau tagata oti? Manatu pihia e Tau Fakamoli a Iehova. Nukua iloa ke he tau kalakala oti a lautolu ha ko e ha lautolu a fakamatala “e tala mitaki.” (Isaia 52:7) Moli, tokologa e Tau Fakamoli ne matematekelea he favaleaga ma e ha lautolu a fakamalolo ke talahau e tala mitaki. Ka e ha ha ia lautolu e manamanatu lahi ke he tau tagata. Ko e fakamauaga lahi ha ia he fakamakai mo e fakauka ne feaki he Tau Fakamoli!

2. Ko e heigoa taha kakano ma e fakamakai he Tau Fakamoli a Iehova?

2 Ko e fakamakai he Tau Fakamoli a Iehova he vaha nei kua tatai tonu ke he tau Kerisiano he senetenari fakamua. Ki a lautolu ia, ko e nusipepa Katolika Roma L’Osservatore Romano ne talahau fakatonu: “Ko e tau Kerisiano fakamua, he mole la ia e papatiso ha lautolu, ne logona ko e matagahua ha lautolu ke fakapuloa e Evagelia. He talahau, ne vagahau he tau fekafekau e Evagelia.” Ko e ha e Tau Fakamoli a Iehova, ne fakamakai ai tuga a lautolu e tau Kerisiano fakamua? Fakamua, ha ko e tala mitaki ne fakamatala e lautolu kua mai ia Iehova ko e Atua. Fai kakano uho foki nakai ma e fakamakai ia? Ko e fakamatala ha lautolu kua felauaki ke he tau kupu he salamo: “Kia lologo atu kia Iehova, kia fakamonu ke he hana higoa; kia fakamatala atu e mutolu hana fakamouiaga ke he taha aho mo e taha aho.”—Salamo 96:2.

3. (a) Ko e heigoa e kakano ke uaaki ma e fakamakai he Tau Fakamoli a Iehova? (e) Ko e heigoa kua putoia he ‘fakamouiaga he Atua’?

3 Kua fakamanatu he tau kupu he salamo ki a tautolu e kakano ke uaaki ma e fakamakai he Tau Fakamoli a Iehova. Ko e fekau ha lautolu haia ko e fakamouiaga. Kua gahua falu fakaekekafo, fakamatakau, fakatupe, po ke falu feua foki ke fakatupu ki mua e puhala he moui he tau matakainaga, ti kua navanava ke he tau laliaga pihia. Ka e fakakaupa lahi e mena kua maeke he tagata ke taute ma e falu he fakatatai ke he ‘fakamouiaga he Atua.’ He puhala ia Iesu Keriso, to fakahao e Iehova a lautolu kua loto molu mai he agahala, gagao, mo e mate. Ko lautolu ka aoga mai ai to momoui tukulagi ia! (Ioane 3:16, 36; Fakakiteaga 21:3, 4) He vaha nei, ko e fakamouiaga kua ha ha ai ke he “gahua homo ue atu’ nukua talahau he tau Kerisiano he magaaho ne talia e lautolu e tau kupu: “Kia tokutoku atu hana [Atua] lilifu ke he tau motu kehe, mo e hana tau mana ke he tau motu oti kana. Ha kua homo a Iehova, ti lata ni ke fakaheke fakalahi kia ia; kua mua e matakutaku kia ia ke he tau atua oti.”—Salamo 96:3, 4.

Ko e Fakafifitakiaga he Iki

4-6. (a) Ko e heigoa e kakano ke tolu aki kua fakamakai e Tau Fakamoli a Iehova? (e) Fakakite fefe e Iesu e fakamakai ma e gahua he fakamatala e tala mitaki?

4 Kua fakamakai e Tau Fakamoli a Iehova ma e kakano ke tolu aki. Kua muitua a lautolu ke he fakafifitakiaga ha Iesu Keriso. (1 Peteru 2:21) Kua talia mo e loto katoa he tagata mitaki katoatoa ia e kotofaaga “ke fakamatala e vagahau mitaki kia lautolu kua matematekelea.” (Isaia 61:1; Luka 4:17-21) Ti, eke a ia mo tagata fakamatala, ko e talahau he vagahau mitaki. Ne fenoga takai a ia i Kalilaia mo Iutaia, he ‘fakamatala atu e vagahau mitaki he kautu.’ (Mataio 4:23) Mo e kua iloa e ia to tokologa ka fakateliga ke he vagahau mitaki ia, ne tala age a ia ke he tau tutaki hana: “Kua loga e tau saito ke helehele, ka ko e tau tagata gahua, kua tokogaogao a lautolu. Ko e mena ia, kia olelalo atu ai a mutolu ke he Iki hana e tau saito ke helehele, kia fakafano mai e ia e falu ke gahua ke he tau saito hana ke helehele.”—Mataio 9:37, 38.

5 Lautatai ai mo e liogi hana, ne fakamahani e Iesu e falu ke eke mo tau tagata uta fekau. Nakai leva, ne fakafano atu e ia hana tau aposetolo he tala age ki a lautolu: “Ka e o a a mutolu mo e fakamatala atu, kia pehe atu, Kua tata mai tuai e kautu he lagi.” Nukua latatonu kia ia lautolu ke fakatu e tau fakaholoaga ke unuunu hifo e tau lekua fakamatakau he magahala ia? Po kua lata ia lautolu ke putoia he tau politika ke totoko e matahavala tupu lahi he magaaho ia? Nakai. Kua fakatoka ni e Iesu e poakiaga ma e tau tagata fakamatala Kerisiano oti he tala age a ia ke he tau tutaki hana: “Ka e o a a mutolu mo e fakamatala atu.”—Mataio 10:5-7.

6 Fakahiku, ne fakafano e Iesu e taha matakau foki he tau tutaki ke fakailoa: “Kua tata [mai] e kautu he Atua.” He magaaho ne liliu a lautolu ke tala age e fua mitaki he fenoga fakamatala ha lautolu, ne molea e olioli ha Iesu. Ne liogi a ia: “Kua fakaaue au kia koe ma Matua na e, ko e Iki he lagi mo e lalolagi, he ufiufi e koe e tau mena nai he tau tagata iloilo, mo e loto matala, ka kua fakakite atu ai ke he tau tama mukemuke.” (Luka 10:1, 8, 9, 21) Ko e tau tutaki ha Iesu, kua gahua malolo fakamua mo tau tagata takafaga ika, tau tagata gahua fonua, mo e falu foki, kua tuga e tau tama mukemuke ka fakatatai ke he tau takitaki lotu ako tokoluga he motu. Ka kua fakamahani e tau tutaki ke fakailoa e tala mitaki ne mua atu.

7. He liu hake a Iesu ke he lagi, ko hai ne fakamatala mua e tau tutaki ki ai?

7 He mole e liu hake ha Iesu ke he lagi, ne fakatumau e tau tutaki hana ke fakamatala fano e tala mitaki he fakamouiaga. (Gahua 2:21, 38-40) Ko hai ne fakamatala fakamua a lautolu ki ai? O kia a lautolu ke he tau motu ne nakai iloa e Atua? Nakai, ko e fonua fakamua ha lautolu ko Isaraela, ko e tau tagata ne mahani mo Iehova ke molea 1,500 he tau tau. Ha ha nakai ia lautolu e tonutika ke fakamatala he motu ne fita he tapuaki ki a Iehova? E. Ne tala age a Iesu ki a lautolu: “To eke foki a mutolu mo tau talahau haku ki Ierusalema, mo Iutaia oti ni, mo Samaria, ke hoko ni ke he fakaotiaga he lalolagi.” (Gahua 1:8) Ne lata a Isaraela ke logona e tala mitaki tuga ni e falu motu.

8. Muitua fefe e Tau Fakamoli a Iehova he vaha nei ke he tau tutaki ha Iesu he senetenari fakamua?

8 Ke he puhala pihia foki, kua fakamatala e Tau Fakamoli a Iehova ke he lalolagi oti he vaha nei. Ne kaufakalataha a lautolu mo e agelu ne kitia e Ioane ne “ha ia ia e vagahau mitaki tukulagi ke fakamatala atu kia lautolu kua nonofo ke he lalolagi, mo e tau motu kehe oti, mo e tau magafaoa, mo e tau vagahau kehekehe, mo e tau motu.” (Fakakiteaga 14:6) He tau 2001, ne gahuahua a lautolu ke he 235 he tau motu mo e tau vala fonua, lauia ai falu motu kua talahaua Kerisiano. Kua hepe kia e Tau Fakamoli a Iehova ke fakamatala he tau matakavi nukua fita he fakatu he Kerisitenitome hana tau tapu i ai? Kua hepe he talahau he falu ti kau ko e fakamatala pihia kua eke mo “kaiha mamoe.” Pete ia, kua manatu he Tau Fakamoli a Iehova e tau logonaaga ha Iesu ma e tau Iutaia matematekelea he vaha hana. Pete ni he fita e fai ekepoa a lautolu, ne nakai fakauaua a Iesu ke tala age e tala mitaki ki a lautolu. “Ati fakaalofa hofihofi ai a ia kia lautolu, ne fakafita a lautolu, mo e tiaki atu ai, tuga e tau mamoe nakai fai leveki a lautolu.” (Mataio 9:36) Ka moua he Tau Fakamoli a Iehova e tau tagata loto tokolalo kua nakai iloa a Iehova mo e hana Kautu, kua lata kia ia lautolu ke nakai talahau e tala mitaki ki a lautolu ia ha kua lotu kehe a lautolu? He muitua ke he fakafifitakiaga he tau aposetolo ha Iesu, kua tali e tautolu nakai. Kua lata e tala mitaki ke fakamatala katoatoa ke he “tau motu oti kana.”—Mareko 13:10.

Fakamatala e Tau Kerisiano Oti he Vaha Fakamua

9. He senetenari fakamua, ko hai he fakapotopotoaga Kerisiano ne fakalataha ke he gahua fakamatala?

9 Ko hai he senetenari fakamua ne fakalataha ke he gahua fakamatala? Kua fakakite he tau fakamoliaga kua fakamatala oti e tau Kerisiano. Kua talahau he tagata tohitala ko W. S. Williams: “Ko e fakamoliaga katoa ke he tau Kerisiano oti he Lotu tuai . . . ke fakamatala e tala mitaki.” Hagaao ke he tau mena tutupu he aho he Penetekoso 33 V.N., ne talahau e Tohi Tapu: “Ne fakapuke foki a lautolu [tau tagata tane mo e fifine] oti ke he Agaga Tapu, kua kamata ai he vagahau ke he tau vagahau kehekehe tuga he foaki mai he Agaga e vagahau kia lautolu.” Ne putoia ke he tau tagata fakamatala e tau tagata tane mo e tau fifine, fuata mo e fuakau, tupa mo e tokanoa. (Gahua 1:14; 2:1, 4, 17, 18; Ioelu 2:28, 29; Kalatia 3:28) He peehi he favaleaga e tau Kerisiano tokologa ke fehola mai i Ierusalema, “kua o fano foki a lautolu ne mavehevehe, mo e fakamatala atu e vagahau mitaki he kupu.” (Gahua 8:4) Ko “lautolu ne mavehevehe,” nakai ni ko lautolu tokofiha ne fifili, kua fakamatala.

10. Ko e heigoa e tau poakiaga ua ne fakamoli ato hoko e moumouaga he fakatokatokaaga Iutaia?

10 Moli e mena nei ke he tau tau fakamua ia. Ne perofeta e Iesu: “To fakamatala atu foki e tala mitaki nai he kautu ke he lalolagi oti, ke eke mo talahau ke he tau atu motu oti; ti hoko mai ai e fakaotiaga.” (Mataio 24:14) He fakamoli e tau kupu ia he senetenari fakamua, ne fakamatala fakalaulahi e tala mitaki ke he tau kau Roma fakamua to moumou e lotu Iutaia mo e fakatokaaga politika. (Kolose 1:23) Fakalaulahi, ne omaoma he tau tutaki oti ha Iesu hana poakiaga: “Hanei, kia o atu a a mutolu ke eke e tau motu oti kana mo tutaki, ti papatiso atu a lautolu ke he higoa he Matua, mo e Tama, mo e Agaga Tapu; Ti fakaako atu a mutolu kia lautolu kia omaoma ke he tau mena oti ne tala atu e au kia mutolu.” (Mataio 28:19, 20) Ne nakai fakamalolo he tau Kerisiano fakamua a lautolu ne matematekelea ke talitonu ki a Iesu mo e toka a lautolu ke kumi ne lautolu e puhala, tuga ne taute he falu tagata fakamatala he vaha fou nei. Ka e, fakaako e lautolu a lautolu ke eke mo tau tutaki ha Iesu, he fakatokatoka a lautolu ke he tau fakapotopotoaga, ti fakamahani a lautolu ke maeke ia lautolu ke fakamatala e tala mitaki mo e taute tutaki. (Gahua 14:21-23) Kua muitua he Tau Fakamoli a Iehova he vaha nei e puhala ia.

11. Ko hai he vaha nei kua fakalataha he fakailoa e tala mitaki ne mua atu ke he tau tagata?

11 Ko e falu he Tau Fakamoli a Iehova, kua muitua ke he tau fakafifitakiaga ha Paulo, Panapa, mo e falu, ne o ko e tau misionare ke he tau motu kehe. Ko e gahua ha lautolu kua aoga moli, ha kua nakai putoia ai a lautolu ke he tau politika po ke mokulu kehe mai he poakiaga ke fakamatala e tala mitaki. Kua omaoma ni a lautolu ke he poakiaga ha Iesu: “Ka e o a a mutolu mo e fakamatala atu.” Pete ia, tokologa e Tau Fakamoli a Iehova ne nakai ko e tau misionare he tau motu kehe. Tokologa ia lautolu kua gahua tupe ke lata mo e tau momoui ha lautolu, mo e o agaia falu he aoga. Falu hane feaki tama. Ka e talahau he tau Fakamoli oti e tala mitaki ne iloa e lautolu ke he falu. Ko lautolu kua ikiiki mo e fuakau, tagata tane mo e fifine, kua talia fiafia e lautolu e tomatomaaga he Tohi Tapu: “Kia fakamatala atu e koe e kupu, kia fakamalolo a koe ke he tau aho kua mitaki ai, mo e tau aho kua kelea ai.” (2 Timoteo 4:2) Tuga ni e tau tagata poitufi ha lautolu he senetenari fakamua, ne fakatumau a lautolu he “nakai oki foki e tau aho oti he fakaako atu e lautolu, mo e fakamatala atu . . . e tala mitaki kia Iesu Keriso.” (Gahua 5:42) Hane fakailoa e lautolu e tala ne mua atu ke he tau tagata oti kana.

Liliuina po ke Fakamatala?

12. Ko e heigoa e fakaliliuina, ti maeke fefe ke mailoga ai?

12 Ha ha he vagahau Heleni e kupu pro·se’ly·tos, kua kakano ko e “liliuina.” Moua mai he mena nei e kupu Peritania “fakaliliuina,” ne kakano “ko e gahua he liliuina.” Kua talahau he falu mogonei kua hagahaga kelea e fakaliliuina. Ko e talahauaga ne lomi fakailoa he World Council of Churches nukua vagahau foki hagaao ke he “agahala he fakaliliuina.” Ko e ha? Kua talahau he Catholic World Report: “I lalo hifo he laliaga mauokafua he tau gugu he Ofotoko, kua hagaao e “fakaliliuina” ke he liliuaga omoomoi.”

13. Ko e heigoa falu fakafifitakiaga he fakaliliuina hagahaga kelea?

13 Hagahaga kelea kia e fakaliliuina? Maeke ke pihia. Ne pehe a Iesu ko e fakaliliuina he tau tohikupu mo e tau Farasaio kua hagahaga kelea ke he tau tagata ne liliu e lautolu. (Mataio 23:15) Moli, kua hepe e “liliuaga omoomoi.” Hagaao ke he tagata fakamau tala tuai ko Josephus, ma e fakatai, he magaaho ne kautu a John Hyrcanus ko e Makapi ke he tau tagata Itumaia, ne “fakaata e [ia] a lautolu ke nonofo he motu ke leva kaeke ke peritome a lautolu mo e ka manako a lautolu ke muitua ke he tau fakatufono he tau Iutaia.” Kaeke ke nonofo e tau tagata Itumaia i lalo hifo he pule Iutaia, kua lata ia lautolu ke muitua ke he lotu Iutaia. Ne talahau he tau tagata fakamau tala tuai ki a tautolu he senetenari ke valu aki V.N., ne kautu a Charlemagne ke he tau Sakono pouliuli he fahi tokelau i Europa mo e omoomoi favale ki a lautolu ke liliuina. * Moli fefe mogoia e tau liliuaga he tau tagata Sakono po ke tau Itumaia? Tuga anei, kua moli fefe e tau pipiaga fakalataha he patuiki Itumaia ko Herota—ne lali ke tamate e tama mukemuke ko Iesu—ke he Fakatufono mai he agaga faka-Atua ha Mose?—Mataio 2:1-18.

14. Fakapehia fefe he falu misionare he Kerisitenitome e tau tagata ke liliuina?

14 Omoi foki kia e tau fakaliliuaga he vaha nei? Ko e falu ni. Ko e falu misionare he Kerisitenitome ne foaki e tau sikolasipi ke he falu motu ke he tau tagata kua liga ke liliuina. Po kua taute e lautolu e tagata fakapaea hoge ke fanogonogo fakalogologo e lauga ke moua taha mena kai. Hagaao ke he talahauaga ne fakatoka mai he 1992 he fonoaga he tau Akoako Ofotoko, “kua tupu mai e fakaliliuina he falu magaaho mai he loto koloa mo e falu magaaho he tau puhala kehekehe he favale.”

15. Liliuina kia e Tau Fakamoli a Iehova ke he kakano fou he kupu? Fakamaama.

15 Kua hepe ke omoi e tau tagata ke hiki ha lautolu a lotu. Moli ai, kua nakai gahua pihia e Tau Fakamoli a Iehova. * Ti, nakai liliuina a lautolu ke he kakano fou he kupu. Ka e, tuga e tau Kerisiano he senetenari fakamua, kua fakamatala e lautolu e tala mitaki ke he tau tagata oti. Kua uiina a lautolu nukua talia nakai noa ke uta fakalahi e iloilo he fakaako e Tohi Tapu. Ko lautolu ia ne fiafia kua fakaako ke tua, nukua fakave mauokafua ke he iloilo he Tohi Tapu, ke he Atua mo e hana finagalo. Ko e fua, kua ui a lautolu ke he higoa he Atua, ko Iehova, ma e fakamouiaga. (Roma 10:13, 14, 17) To talia e lautolu e tala mitaki po ke nakai ko e fifiliaga fakatagata a ia. Nakai fakaohooho. Ka taute pihia, to nakai fai kakano e liliuaga. Ke talia ai ke he Atua, kua lata e tapuakiaga ke hau he loto.—Teutaronome 6:4, 5; 10:12.

Fakamatala he Tau Vaha Fou Nei

16. Malikiti fefe e gahua fakamatala he Tau Fakamoli a Iehova he tau vaha fou nei?

16 Tali mai he tau vaha fou nei, ne fakamatala he Tau Fakamoli a Iehova e tala mitaki he Kautu ke he fakamoliaga lahi he Mataio 24:14. Ko e kanavaakau malolo lahi he gahua fakamatala ha lautolu ko e mekasini Kolo Toko. * He 1879, he lomi fakailoa ai e tau fufuta fakamua he The Watchtower, ne tufatufa ai e mekasini ke kavi ke he 6,000 he taha e vagahau. He tau 2001, molea e 122 e tau tau ki mui, ko e tufatufaaga kua hokotia ai ke he 23,042,000 e lagaki he 141 e vagahau. Fakalataha mo e malikiti ia ko e tupu he gahua fakamatala he Tau Fakamoli a Iehova. Fakatatai e tau tula afe gahoa ia ne fakaaoga he tau tau takitaha he gahua fakamatala he senetenari 19 mo e 1,169,082,225 he tau tula ne foaki ke he gahua fakamatala he tau 2001. Manamanatu la ke he 4,921,702 he tau fakaakoaga Tohi Tapu nakai totogi ne taute e tautolu evalesi ke he tau mahina takitaha. Ko e katoatoaaga makimaki haia he gahua mitaki ne taute! Ne taute ai he falu 6,117,666 he tau tagata fakamatala malolo he Kautu.

17. (a) Ko e tau faga atua fakavai fefe kua tapuaki ki ai he vaha nei? (e) Pete ne vagahau, motu, po ke tuaga, ko e heigoa kua lata he tau tagata oti ke iloa?

17 Kua talahau he salamo: “Ko e tau tupua e tau atua oti he tau motu; ka ko Iehova, ne eke e lagi.” (Salamo 96:5) He lalolagi he vaha nei, kua eke e papale fakamotu, tau fakamailoga he motu, tau tutuaga tokoluga, tau koloa tino, mo e pihia foki mo e tau monuina mo tau mena tapuaki. (Mataio 6:24; Efeso 5:5; Kolose 3:5) Ne pehe a Mohandas K. Gandhi he taha vaha: “Ko e manatu mauokafua haku . . . ko Europa he vaha nei kua talahau Kerisiano noa ni. Kua tapuaki moli ki a Mamone [tau koloa].” Moli, kua lata e tala mitaki ke logona he tau kalakala oti. Ko e tau tagata oti, ha vagahau ni, ha motu, po ke tuaga, kua lata ke iloa a Iehova mo e hana finagalo. Amanaki a tautolu ki a lautolu oti ia ke talia e tau kupu he salamo: “Kia ta atu e mutolu kia Iehova e lilifu mo e malolo. Kia ta atu kia Iehova e fakahekeaga he hana higoa”! (Salamo 96:7, 8) Lagomatai he Tau Fakamoli a Iehova e falu ke ako hagaao ki a Iehova ke maeke ia lautolu ke ta atu fakamitaki e lilifu ki a ia. Ti aoga lahi mogoia ki a lautolu kua talia. Ko e heigoa e tau aoga kua olioli e lautolu? To fakatutala e tau mena nei he vala tala ka mui mai.

[Tau Matahui Tala]

^ para. 13 Hagaao ke he The Catholic Encyclopedia, he Fakafouaga ko e fakatu malolo he lotu ke he tau tagata ne fakakite he talahauaga: Cuius regio, illius et religio (Ko e alito, pehenei e kakano: “Ko e ha tagata ni ka pule ke he motu ka fifili foki e lotu.”)

^ para. 15 He fonoaga he United States International Religious Freedom Commission ia Novema 16, 2000, ne fai tagata ne taute e kehekeheaga ha lautolu kua lali ke omoomoi e tau fakaliliuaga mo e matagahua he Tau Fakamoli a Iehova. Ne mailoga ai ka fakamatala e Tau Fakamoli a Iehova ke he falu, kua taute e lautolu he puhala ke maeke he tagata ke talahau “Nakai manako au” ti pa e gutuhala.

^ para. 16 Ko e mataulu katoa he mekasini Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova.

Maeke Nakai Ia Koe ke Fakamaama?

• Ko e ha e Tau Fakamoli a Iehova ne eke ai mo tau tagata fakamatala fakamakai?

• Ko e ha e Tau Fakamoli a Iehova kua fakamatala ai foki he tau matakavi ne fakatu he Kerisitenitome e tau tapu ha lautolu?

• Ko e ha e Tau Fakamoli a Iehova kua nakai ko e tau tagata liliuina ke he kakano fou he kupu?

• Tupu fefe e gahua fakamatala he Tau Fakamoli a Iehova he tau vaha fou nei?

[Tau Huhu he Fakaakoaga]

[Fakatino he lau 19]

Ko e tagata fakamatala fakamakai a Iesu mo e fakamahani e ia e falu ke taute e gahua taha ia

[Fakatino he lau 20]

Kua fakalataha oti e fakapotopotoaga he senetenari fakamua ke he gahua fakamatala

[Fakatino he lau 21]

Kua hepe ke omoi e tau tagata ke hiki ha lautolu a lotu