Skip to content

Skip to table of contents

Aoga Mai he Fakaalofa-Totonu ha Iehova

Aoga Mai he Fakaalofa-Totonu ha Iehova

Aoga Mai he Fakaalofa-Totonu ha Iehova

Ko ia ne iloilo to taofi e ia e tau mena nai; mo e manamanatu foki e lautolu ke he tau mena fakaalofa-totonu a Iehova.’—SALAMO 107:43.

1. I ne fe ne fakaaoga fakamua e talahauaga “fakaalofa-totonu” i loto he Tohi Tapu, mo e heigoa e tau huhu hagaao ke he fua nei ka tutala a tautolu ki ai?

HE KAVI ke 4,000 e tau kua mole, ne talahau e nefiu ha Aperahamo ko Lota ki a Iehova: “Kua fakalahi mai foki e koe hau a [“fakaalofa-totonu,” NW].” (Kenese 19:19) Ko e magaaho fakamua la anei ne kitia e kupu Heperu “fakaalofa-totonu” i loto he Tohi Tapu. Ko Iakopo, Naumi, Tavita, mo e falu a fekafekau he Atua kua vagahau foki hagaao ke he fua nei ha Iehova. (Kenese 32:10; Ruta 1:8; 2 Samuela 2:6) Ti moli, ko e tau kupu “fakaalofa-totonu” mo e “tau fakaalofa-totonu” kua kitia ke kavi 250 e magaaho i loto he New World Translation of the Holy Scriptures. Ka ko e heigoa e fakaalofa-totonu ha Iehova? Ko hai ne fakakite ki ai he vaha kua mole? Mo e aoga fefe a tautolu mai i ai he vaha nei?

2. Ko e ha ne uka e kupu Heperu ne liliu “fakaalofa-totonu” ke fakamaama, mo e heigoa taha liliuaga kua lata?

2 He tau Tohiaga Tapu, ko e “fakaalofa-totonu” ko e fakaliliuaga he kupu Heperu ne mahuiga lahi e kakano, ti kua nakai fai kupu e laulahi he tau vagahau ke fakakite fakatonu e kakano katoatoa hana. Ti ko e tau liliuaga pihia tuga e “fakaalofa,” “fakaalofa hofihofi noa,” mo e “tua fakamoli” kua nakai fakamaama lahi e kakano katoatoa hana. Ti ko e liliuaga ne maama lahi he “fakaalofa-totonu” kua “nakai mamao mai mo e kakano katoatoa he kupu,” ne talahau he Theological Wordbook of the Old Testament. Ati foaki fakamitaki he New World Translation of the Holy Scriptures—With References e “fakaalofa fakamoli” ke eke mo taha liliuaga he kupu Heperu ne fakaliliu “fakaalofa-totonu.”—Esoto 15:13; Salamo 5:7; matahuitala.

Kehe Mai he Fakaalofa mo e Fakamoli

3. Puhala fe ne kehe mai e fakaalofa-totonu he fakaalofa?

3 Ko e fakaalofa-totonu, po ke fakaalofa fakamoli, kua fetataaki ke he tau fua he fakaalofa mo e fakamoli. Ka kua kehe mai ia laua he tau puhala aoga lahi. Onoono ke he puhala ne kehekehe ai e fakaalofa-totonu mo e fakaalofa. Kua maeke e fakaalofa ke fakalaulahi atu ke he tau mena mo e tau manatu. Ne vagahau e Tohi Tapu hagaao ke he “manako ke he uaina mo e puke lolo” mo e “manako ke he iloilo.” (Tau Fakatai 21:17; 29:3) Ka ko e fakaalofa-totonu kua hagaaki ni ke he tau tagata, nakai ke he tau manatu po ke tau mena nakai momoui. Ke tuga anei, kua putoia ai e tau tagata he magaaho ne talahau he Esoto 20:6 kua “fakaalofa [a Iehova] ke he afe he tau hau.”

4. Puhala fe ne kehe mai e fakaalofa-totonu he fakamoli?

4 Ko e kupu Heperu ne fakaliliu “fakaalofa-totonu” kua laulahi atu foki e kakano ke he kupu “fakamoli.” He falu a vagahau, kua fa fakaaoga e kupu “fakamoli” ma e aga ne kua lata he tagata tokolalo ke fakakite ke he tagata pule tokoluga. Ka e he mailoga he taha tagata kumikumi, mai he onoono faka-Tohi Tapu, ko e fakaalofa-totonu kua “fa hagaao lahi ke he taha fahi ni he fakafetuiaga: ko e tagata pule tokoluga kua fakamoli ki a ia ne lolelole po ke nofogati po ke manako lagomatai.” Kua maeke ai he Patuiki ko Tavita ke ole ki a Iehova: “Kia fakakikila mai hāu a na fofoga ke he hau a fekafekau; kia fakamoui e koe au ke he hau a [“fakaalofa-totonu,” NW].” (Salamo 31:16) Ko Iehova, ko ia ne malolo lahi, kua ole ki ai ke fakakite e fakaalofa-totonu, po ke fakaalofa fakamoli, ki a ia ne manako, ko Tavita. Ha kua nakai pule a ia ne manako ki a ia ne malolo lahi, ko e fakaalofa-totonu ne fakakite ke he tuaga pihia kua fakatata fakamakai, nakai ole fakamakamaka.

5. (a) Ko e heigoa e tau kehekehe he fakaalofa-totonu he Atua ne fakamaama he Kupu hana? (e) Ko e heigoa e tau fakakiteaga he fakaalofa-totonu ha Iehova ka tutala a tautolu ki ai?

5 “Ko ia ne iloilo” he talahau he salamo, “to . . . manamanatu foki e lautolu ke he tau mena [“fakaalofa-totonu,” NW] a Iehova.” (Salamo 107:43) Ko e fakaalofa-totonu ha Iehova kua maeke ke fua mai e laveaki mo e fakamouiaga. (Salamo 6:4; 119:88, 159) Ko e puipui mo e puhala ke tamai aki e totoka mai he tau haofia kelea. (Salamo 31:16, 21; 40:11; 143:12) Ha ko e fua nei, kua maeke ai ke fakamagalo mai he hala. (Salamo 25:7) He liu fakamanatu e tau talahauaga faka-Tohiaga Tapu pauaki mo e mailoga falu matakupu Tohi Tapu, to kitia e tautolu ko e fakaalofa-totonu ha Iehova kua (1) fakakite he tau matagahua pauaki mo e (2) kua fakafita e tau fekafekau tua fakamoli hana ki ai.

Laveakiaga—Ko e Fakakiteaga he Fakaalofa-Totonu

6, 7. (a) Fakalahi fefe e Iehova e fakaalofa-totonu hana ke he tau mena ne tupu ki a Lota? (e) I ne fe ne totoku e Lota e fakaalofa-totonu ha Iehova?

6 Liga ni ko e puhala ne mua atu e mitaki ke kitia e laulahi he fakaalofa-totonu ha Iehova ke kumikumi ke he tau fakamauaga faka-Tohiaga Tapu ne hagaao ke he fua nei. Ia Kenese 14:1-16, ne kitia e tautolu a Lota, ko e nefiu ha Aperahamo, ne fofo he tau kau he fi. Ka kua fakahao e Aperahamo a Lota. Ne liu haofia kelea foki e moui ha Lota he magaaho ne fifili e Iehova ke moumou e maga kelea ko Sotoma, ne nonofo ai a Lota mo e magafaoa hana.—Kenese 18:20-22; 19:12, 13.

7 Ka e fakamua ke he moumouaga ha Sotoma, ne takitaki he tau agelu ha Iehova a Lota mo e magafaoa hana mai he maga. He magaaho ia ne pehe a Lota: “Kitiala, kua ofania e koe hau a fekafekau, kua fakalahi mai foki e koe hau a fakaalofa-totonu kua fakaalofa mai ai a koe kia au he fakamoui e koe au; nakai fahia au ke hola ke he mouga, neke moua au he taha mena kelea ti mate ai au.” (Kenese 19:16, 19) Mo e tau kupu nei ne fakailoa e Lota nukua fakakite e Iehova e fakaalofa-totonu kehe lahi he fakahao a ia. Ke he mena nei, kua fakakite e fakaalofa-totonu he Atua he puhala he laveakiaga mo e fakamouiaga.—2 Peteru 2:7.

Fakaalofa-Totonu ha Iehova mo e Takitakiaga Hana

8, 9. (a) Ko e heigoa e matafekau he fekafekau ha Aperahamo? (e) Ko e ha ne liogi e fekafekau ma e fakaalofa-totonu he Atua, mo e heigoa ne tupu he magahala ne liogi a ia?

8 He Kenese veveheaga 24 ne totou a tautolu hagaao ke he taha fakakiteaga he fakaalofa-totonu faka-Atua, po ke fakaalofa fakamoli. Ne talahau he fakamauaga ne fekau e Aperahamo e fekafekau hana ke fenoga ke he motu he magafaoa ha Aperahamo ke kumi e hoana ma e tama hana ko Isaako. (Ke 24 Tau kupu 2-4) Ko e matafekau uka, ka kua fakamafana e fekafekau to takitaki he agelu ha Iehova a ia. (Ke 24 Kupu 7) Ati hoko agataha e fekafekau ke he vaikeli i fafo he “maga ko Nakori” (i Arana po ke matakavi tata mai) he magaaho ne hohoko mai laia e tau fifine ke utu vai. (Ke 24 Tau kupu 10, 11) He magaaho ne kitia e ia e tau fifine hane o mai, ne iloa e ia kua hoko mai e magaaho uho lahi he matafekau hana. Ka e kitia la fefe e ia e fifine kua lata?

9 Mailoga ha kua lata a ia mo e lagomatai faka-Atua, ne liogi e fekafekau ha Aperahamo: “Iehova na e, ko e Atua he haku iki ko Aperahamo, kia fakamonuina mai e koe au ke he aho nai; mo e [“fakaalofa-totonu,” NW] mai foki ke he haku iki ko Aperahamo.” (Ke 24 Kupu 12) To fakakite la fefe e Iehova e fakaalofa-totonu hana? Ne ole e fekafekau ma e fakamailoga pauaki ka maeke ia ia ke kitia e fuata fifine ne fifili he Atua. (Ke 24 Tau kupu 13, 14) Taha e fifine ne taute moli e mena ne ole e ia ki a Iehova. Ti tuga kua logona e ia e liogi hana! (Ke 24 Tau kupu 15-20) Ne ‘ofo e fekafekau kia ia.’ Ka e fai fakamoliaga agaia kua lata ke iloa. Ko e fifine mata fulufuluola nei ko e taha kia he magafaoa ha Aperahamo? Mo e nofo tokotaha agaia nakai a ia? “Ti fakamate [e fekafekau] he fia iloa po ke fakamonuina e Iehova hana fenoga, po ke nakai.”—Ke 24 Tau kupu 16, 21.

10. Ko e ha ne fakahiku he fekafekau ha Aperahamo kua fakakite e Iehova e fakaalofa-totonu ke he iki hana?

10 Nakai leva he mole, ne fakakite he fuata fifine a ia ‘ko e tama fifine a Petueli, ko e tama haia a Meleka, ne fanau e ia kia Nakori [ko e matakainaga ha Aperahamo].’ (Kenese 11:26; 24:24) He magaaho ia ne mailoga he fekafekau kua tali e Iehova e liogi hana. He fiafia lahi, ne fakafeilo a ia mo e talahau: “Kia fakaaueina a Iehova, ko e Atua he haku iki ko Aperahamo, ha kua nakai fakahiku e ia hana fakaalofa mo e hana fakamoli ke he haku iki; ha he puhala au, ti takitaki ai e Iehova au ke he fale he matakainaga he haku iki.” (Ke 24 Kupu 27) He foaki e takitakiaga, ne fakakite he Atua e fakaalofa-totonu ke he iki he fekafekau, ko Aperahamo.

Tamai he Fakaalofa-Totonu he Atua e Totokaaga mo e Puipuiaga

11, 12. (a) He magahala he kamatamata fe ne moua e Iosefa e fakaalofa-totonu ha Iehova? (e) Fakakite fefe e fakaalofa-totonu he Atua ke he mena ne tupu ki a Iosefa?

11 Onoono a tautolu mogonei ki a Kenese veveheaga 39. Kua matapatu ke he mokopuna he hau ke uaaki ha Aperahamo, ko Iosefa, ne fakafua fakatupa ki Aikupito. Pete he pihia, “ne fakalataha a Iehova mo Iosefa.” (Ke 39 Tau kupu 1, 2) Ti, talahau foki he iki Aikupito ha Iosefa, ko Potifara, kua fakalataha a Iehova mo Iosefa. (Ke 39 Kupu 3) Pete ia, ne fehagaaoaki a Iosefa mo e kamatamata mahaki. Ne tukumale fakavai a ia he ekefakakelea ke he mahani fakatane mo e fifine e hoana ha Potifara ati tuku ai he fale puipui. (Ke 39 Tau kupu 7-20) Ko e haia “ke he luo” ne “fakamamahi e lautolu hana tau hui he lili; ne hoko ni a ia ke he lapatoa.”—Kenese 40:15; Salamo 105:18.

12 Ko e heigoa ne tupu he magahala he kamatamata fakamanava lahi ia? Ne “fakalataha a Iehova mo Iosefa, ne [“fakaalofa-totonu,” NW] foki a ia kia ia.” (Ke 39 Kupu 21a) Ne kamata ai he taha gahua pauaki he fakaalofa-totonu e tau mena tutupu fakaatuatu, ne takitaki fakamui atu ke he totokaaga mai he tau lekua ne fakafita a Iosefa ki ai. Ne poaki e Iehova a Iosefa ke “fakatupu e fakaalofa he iki he fale puipui kia ia.” (Ke 39 Kupu 21e) Mena ne tupu, ne kotofa he iki ki a Iosefa e tuaga leveki. (Ke 39 Kupu 22) Mogonei, ne feleveia a Iosefa mo e tagata ka tamai a ia ki mua ha Farao, ko e pule a Aikupito. (Kenese 40:1-4, 9-15; 41:9-14) Ati fakamatalahi he patuiki e tuaga ha Iosefa mo pule ke uaaki i Aikupito, ti moua ai e gahua fakamoui ne taute e ia he motu ne to ai e hoge i Aikupito. (Kenese 41:37-55) Ko e matematekelea ha Iosefa kua kamata he magaaho ne 17 e tau hana he moui mo e leva ke molea e hogofulumaua e tau! (Kenese 37:2, 4; 41:46) Ka e he tau tau loga ia he matematekelea mo e mamahi, ne fakakite e Iehova ko e Atua hana fakaalofa-totonu ki a Iosefa he puipui a ia mai he matematekelea muikau lahi mo e he fakapulupulu a ia ma e matagahua kotofa he finagalo faka-Atua.

Kua Nakai Kaumahala e Fakaalofa-Totonu he Atua

13. (a) Ko e heigoa e fakakiteaga he fakaalofa-totonu ha Iehova ne moua ia Salamo 136 (NW)? (e) Ko e heigoa e foliga he fakaalofa-totonu?

13 Ne fakakite tumau e Iehova e fakaalofa-totonu hana ke he tau Isaraela ko e tau tagata. Ne talahau ia Salamo 136 (NW) ha ko e fakaalofa-totonu hana, ne foaki e ia e laveakiaga (Sal 136 Tau kupu 10-15), takitakiaga (Sal 136 Kupu 16), mo e puipuiaga. (Sal 136 Tau kupu 17-20) Kua fakakite foki he Atua e fakaalofa-totonu hana ke he tau tagata takitokotaha. Ko e tagata ne fakakite e fakaalofa-totonu ke he tau katofia tagata hana kua taute noa ai ha ko e loto ke fakapuke e manako kua lata. Hagaao ke he fakaalofa-totonu, taha e gahua fakamoli he Tohi Tapu ne talahau: “Ko e matagahua ke fakapulupulu po ke tuku ki mua aki e moui. Ko e fakalago atu ke he taha ne mamahi ke he matematekelea po ke fakaatukehe.” Taha e tagata fakaako tokoluga ne fakamaama ai ko e “fakaalofa ne fakaliliu ke he tau gahua.”

14, 15. Ko e ha ne mauokafua a tautolu ko Lota ko e fekafekau talia he Atua?

14 Ko e tau fakamauaga ha Kenese ne kumikumi a tautolu ki ai kua fakakite mai e nakai kaumahala ha Iehova ke fakatata e fakaalofa-totonu ki a lautolu ne fakaalofa ki a ia. Ko Lota, mo Aperahamo, mo Iosefa ne nonofo ke he tau tutuaga kehekehe mo e fehagaoaki ke he tau kamatamata kehekehe. Ko e tau tagata nakai mitaki katoatoa a lautolu, ka ko e tau fekafekau talia ha Iehova a lautolu, mo e kua manako a lautolu ke he lagomatai faka-Atua. Lata ai ia tautolu ke mafanatia ke he moli kua fakatata he Matua fakaalofa ha tautolu he lagi e fakaalofa-totonu ke he tau tagata takitokotaha pihia.

15 Ne taute e Lota e tau fifiliaga nakai pulotu ne takitaki atu ke he tau mena uka. (Kenese 13:12, 13; 14:11, 12) Pete ia, ne fakatata foki e ia e tau fua mitaki lahi. He magaaho ne hohoko atu ua e agelu he Atua ki Sotoma, ne fakakite e Lota ki a laua e mahani fakamokoi. (Kenese 19:1-3) He tua ne hataki e ia hana tau tama tane fugavai hagaao ke he moumouaga hane hau ki Sotoma. (Kenese 19:14) Ko e onoonoaga he Atua ki a Lota kua moua ia 2 Peteru 2:7-9, ne totou e tautolu: “Ne laveaki foki e [Iehova] a Lota ko e tagata tututonu, ne oti e manava hana he tau mahani matahavala he tau tagata hemu; (Ha ko e tagata tututonu ia, ne fakamamahi e ia hana loto tututonu he nofo a ia fakalataha mo lautolu, he kitekite atu mo e fanogonogo atu ke he taha aho mo e taha aho ke he tau mahani hemu ha lautolu;) Kua fioia he Iki ke laveaki e tau tagata mahani Atua mai he kamatamata.” E, ko Lota ko e tagata tututonu, mo e talahau he tau kupu nei ko e tagata mahani Atua a ia. Ke tatai mo ia, kua olioli e tautolu e fakaalofa-totonu he Atua he taute e tautolu e “mahani ke lata ai ke he tau mahani mitaki mo e tau mahani Atua.”—2 Peteru 3:11, 12.

16. Ko e heigoa e tau kupu nava ne vagahau he Tohi Tapu hagaao ki a Aperahamo mo Iosefa?

16 Ko e fakamauaga ia Kenese veveheaga 24 kua nakai toka ha fakauaua hagaao ke he pipiaga ha Aperahamo mo Iehova. Ne talahau he kupu fakamua Ke 24:1 “ne fakamonuina foki e Iehova a Aperahamo ke he tau mena oti.” Ne ui he fekafekau ha Aperahamo a Iehova “ko e Atua he haku iki ko Aperahamo.” (Ke 24 Kupu 12, 27) Mo e talahau he tutaki ko Iakopo ne “talahaua tututonu” a Aperahamo “ti talahaua foki a ia, ko e kapitiga he Atua.” (Iakopo 2:21-23) Lahi pihia foki e moli ki a Iosefa. Ko e fakafetuiaga he vahaloto ha Iehova mo Iosefa kua peehi katoa he Kenese veveheaga 39. (Ke 24 Tau kupu 2, 3, 21, 23) Mua atu, hagaao ki a Iosefa, ne pehe e tutaki ko Setefano: “[Ne] fakalataha e Atua mo ia.”—Gahua 7:9.

17. Ko e heigoa ka ako e tautolu mai he tau fakafifitakiaga ha Lota, Aperahamo, mo Iosefa?

17 Ko e tau tagata ne moua e fakaalofa-totonu faka-Atua, ne onoono laia a tautolu ki ai ko e tau tagata takitokotaha ne moua e fakafetuiaga mitaki mo Iehova ko e Atua mo e taute e finagalo faka-Atua ke he tau puhala pauaki. Ne fehagaoaki a lautolu mo e tau lavelave ne kua nakai maeke ia lautolu ke kautu mai i ai ha ko lautolu ni. Ko e mena fakahagahaga kelea aki e fakamouiaga ha Lota, ko e fakaholoaga he ohi he magafaoa ha Aperahamo, mo e puipuiaga he matagahua ha Iosefa. Ko Iehova hokoia ka fakapuke e tau manako he tau tagata mahani Atua nei, ti taute pihia e ia he fakalago mai mo e tau gahua he fakaalofa-totonu. Kaeke ke moua tukulagi e tautolu e fakaalofa-totonu ha Iehova ko e Atua, kua lata foki ia tautolu ke moua e fakafetuiaga fakatagata tata mo ia, mo e kua lata ia tautolu ke tumau ke taute e finagalo hana.—Esera 7:28; Salamo 18:50.

Kua Ofania e Tau Fekafekau he Atua

18. Ko e heigoa ne fakakite he tau matakupu Tohi Tapu hagaao ke he fakaalofa-totonu ha Iehova?

18 Kua “puke e lalolagi” ke he fakaalofa-totonu ha Iehova, mo e fakaaue ha a tautolu ke he fua nei he Atua! (Salamo 119:64) Kua talia mo e loto katoa a tautolu ke he tali lologo he salamo: “Kia fakaheke atu a lautolu kia Iehova ha ko e hana [“fakaalofa-totonu,” NW], mo e hana tau mana kua eke ke he fanau he tau tagata.” (Salamo 107:8, 15, 21, 31) Kua fiafia a tautolu he fakahoko e Iehova e fakaalofa-totonu hana ke he tau fekafekau talia hana—takitokotaha po ke fakamatakau. He liogi, ne hagaao e perofeta ko Tanielu ki a Iehova ko e “Atua ne mua mo e matakutakuina, kua taofi e maveheaga, mo e [“fakaalofa-totonu,” NW] kia lautolu kua fakaalofa atu kia ia, katoa mo lautolu kua omaoma ke he hana tau poaki.” (Tanielu 9:4 ) Ne liogi e Patuiki ko Tavita: “Kia fakatumau e koe hāu a [“fakaalofa-totonu,” NW] kia lautolu kua iloa a koe.” (Salamo 36:10) Ko e fakaaueina ha ia ha tautolu he fakakite e Iehova e fakaalofa-totonu ke he tau fekafekau hana!—1 Tau Patuiki 8:23; 1 Nofoaga he Tau Patuiki 17:13.

19. He vala tala ka mui mai, ko e heigoa e huhu ka fakatutala a tautolu ki ai?

19 Moli ni, kua ofania e tau tagata ha Iehova! Ke lafi atu ke he aoga mai he fakaalofa he Atua ne fakakite ke he tau tagata oti kana, ne olioli e tautolu e tau monuina uho ne fua mai he fakaalofa-totonu, po ke fakaalofa fakamoli, he Matua ha tautolu he lagi. (Ioane 3:16) Mua atu ai ke he magaaho manako ne aoga mai a tautolu he fua uho nei ha Iehova. (Salamo 36:7) Ka e maeke fefe a tautolu ke fifitaki e fakaalofa-totonu ha Iehova ko e Atua? Kua fakatata takitokotaha kia e tautolu e fua mitaki lahi nei? Ko e tau huhu nei mo e tau huhu kua tatai ki ai ka fakatutala ki ai he vala tala ka mui mai.

Manatu Nakai e Koe?

• Ko e heigoa taha fakaliliu faka-Tohiaga Tapu he “fakaalofa-totonu”?

• Kehe fefe e fakaalofa-totonu mai he fakaalofa mo e fakamoli?

• Ko e tau puhala fe ne fakakite e Iehova e fakaalofa-totonu ki a Lota, Aperahamo, mo Iosefa?

• Ko e heigoa e fakamafanaaga kua maeke ia tautolu ke moua mai he tau fakakiteaga kua mole ha Iehova ke he fakaalofa-totonu?

[Tau Huhu he Fakaakoaga]

[Fakatino he lau 10]

Iloa nakai e koe ko e puhala fe ne fakakite he Atua e fakaalofa-totonu ki a Lota?

[Tau Fakatino he lau 12]

He fakaalofa-totonu hana, ne takitaki e Iehova e fekafekau ha Aperahamo

[Tau Fakatino he lau 13]

Ne fakakite e Iehova e fakaalofa-totonu he puipui a Iosefa