Skip to content

Skip to table of contents

Feaki e Omaoma nukua Tata Mai e Fakaotiaga

Feaki e Omaoma nukua Tata Mai e Fakaotiaga

Feaki e Omaoma nukua Tata Mai e Fakaotiaga

“To omaoma e tau motu kia [Sailo].”—KENESE 49:10.

1. (a) He vaha i tuai, ko e heigoa ne lagaloga e putoia he omaoma ki a Iehova? (e) Ko e heigoa e perofetaaga hagaao ke he omaoma ne taute e Iakopo?

KO E omaoma ki a Iehova ne fa putoia e omaoma ke he hana tau hukui. Kua putoia ki ai e tau agelu, tau tupuna, tau fakafili, tau ekepoa, tau perofeta, mo e tau patuiki. Ko e nofoaiki he tau patuiki ha Isaraela ne fakahigoa foki ko e nofoaiki ha Iehova. (1 Nofoaga he Tau Patuiki 29:23) Momoko ai, tokologa he tau pule ha Isaraela ne liuliu ke he Atua, ne tamai e malaia ki a lautolu mo e tau tagata ha lautolu. Ka e nakai toka e Iehova hana tau tagata tapu ai fai amaamanakiaga; ne fakamafana e ia a lautolu aki e maveheaga ke fakatu e Patuiki nakai kolokolovao, ke maeke ia lautolu kua tututonu ke fiafia he omaoma ki ai. (Isaia 9:6, 7) Ko e tupuna hane mate ko Iakopo ne perofeta hagaao ke he pule nei anoiha, he pehe: “Nakai uta kehe e tokotoko ia Iuta, po ke ekepule mai hana tau hui, ato haele mai a Sailo, to omaoma e tau motu kia ia.”—Kenese 49:10.

2. Ko e heigoa e kakano he “Sailo,” ti ko e heigoa ka ofania he hana pule fakapatuiki?

2 Ko “Sailo” ko e kupu Heperu ne kakano “Ko e Hana Ni,” po ke “Ko Ia ne kua Pule ki Ai.” E, ha ha katoatoa ia Sailo e tonuhia ke pule, ne fakamailoga he tokotoko, mo e pule ke poaki, ne hukui ai he ekegahua he takitaki kau. Lafi ki ai, to putoia e pule fakapatuiki, nakai ni ke he tau huli ha Iakopo, ka ko e “tau motu” oti kana. Kua fakatauo e mena nei mo e maveheaga ha Iehova ki a Aperahamo: ‘To moua foki he tega hau e gutuhala ha lautolu kua fai fi kia lautolu. Ko e hau a tega foki ke monuina ai e tau motu oti kana he lalolagi.’ (Kenese 22:17, 18) Ne fakamoli e Iehova e maamaaga he “tega” nei he 29 V.N. he magaaho ne fakauku e ia a Iesu i Nasareta aki e agaga tapu.—Luka 3:21-23, 34; Kalatia 3:16.

Kautu Fakamua ha Iesu

3. Ko e heigoa e pule ne moua e Iesu ka hake a ia ke he lagi?

3 He hake a Iesu ke he lagi, ne nakai amanaki a ia ti moua e tokotoko ke pule ke he tau tagata he lalolagi. (Salamo 110:1) Pete ia, ne moua e ia e “kautu” fakalataha mo e tau tagata ne omaoma ki a ia. Ne fakakite he aposetolo ko Paulo e kautu he magaaho ne tohi e ia: “Ko [e Atua] kua laveaki a tautolu [tau Kerisiano fakauku he agaga] mai he pule he pouli, ti ta mai a tautolu ke he kautu he hana Tama fakahele.” (Kolose 1:13) Kua kamata e fakahaoaga nei he Penetekoso 33 V.N. he magaaho ne liligi hifo e agaga tapu ke he tau tutaki tua fakamoli ha Iesu.—Gahua 2:1-4; 1 Peteru 2:9.

4. Ko e heigoa e tau puhala ne fakatata he tau tutaki fakamua ha Iesu ha lautolu a omaoma, ti fakakite fefe e Iesu a lautolu ko e matakau?

4 Ko e “tau fekau a Keriso,” e tau tutaki fakauku he agaga ne omaoma he kamata ke fakapotopoto e falu ke eke mo ‘tau matakainaga fakalataha’ he kautu fakaagaga ia. (2 Korinito 5:20; Efeso 2:19; Gahua 1:8) Lafi ki ai, fakatumau a lautolu nei ke ‘fakalataha ke he loto taha mo e manatu taha’ ke maeke ke fiafia e taliaaga he ha lautolu a Patuiki ko Iesu Keriso. (1 Korinito 1:10) Ko e matakau, ne fakatu e lautolu e “fekafekau fakamoli mo e loto matala,” po ke vahega fekafekau pule.—Mataio 24:45; Luka 12:42.

Fakamonuina he Omaoma ke he “Fekafekau Pule” he Atua

5. Mai he vaha i tuai, ne fakaako fefe e Iehova hana tau tagata?

5 Kua foaki tumau e Iehova e tau faiaoga ma e hana tau tagata. Ma e fakatai, he mole e liliu atu e tau tagata Iuta mai i Papelonia, ko Esera mo e falu patu kua lata ne nakai ni totou e Fakatufono he Atua ke he tau tagata, ka kua maeke ia lautolu ke “fakakite atu” e fakatufono ia, he ‘foaki e alito mo e maama’ he Kupu he Atua.—Nehemia 8:8.

6, 7. Foaki fefe he vahega fekafekau e tau mena kai fakaagaga he puhala he Kau Fakatufono, ti kua latatonu he ha e omaoma ke he vahega fekafekau?

6 He senetenari fakamua, ha kua laga e matakupu ke he peritome he 49 V.N., ne manamanatu mo e liogi e kau fakatufono he vahega fekafekau fakamua ia ke he matakupu mo e hokotia ke he fakaotiaga ne felauaki mo e manatu faka-Tohiaga Tapu. He magaaho ne fakailoa e lautolu e fifiliaga ha lautolu he tohi, ne omaoma e tau fakapotopotoaga ke he puhala ne foaki mo e olioli e monuina lahi he Atua. (Gahua 15:6-15, 22-29; 16:4, 5) Tatai ai ke he tau vaha fou nei, ko e fekafekau fakamoli ne puhala mai he Kau Fakatufono ne hakahaka e tau matakupu aoga tuga e tu uho faka-Kerisiano, ko e tapu he toto, mo e he fakaaoga he tau tulaki mo e tapaka. (Isaia 2:4; Gahua 21:25; 2 Korinito 7:1) Ne fakamonuina e Iehova hana tau tagata ha ko e omaoma ha lautolu ke he hana Kupu mo e ke he fekafekau fakamoli.

7 He muitua ke he vahega fekafekau, kua fakakite foki he tau tagata he Atua e omaoma ha lautolu ke he Iki, ko Iesu Keriso. Ko e omaoma pihia ne ha ha i ai e aoga lafi ki luga he tau vaha fou nei ha ko e pule fakalaulahi ha Iesu, ne talahau tuai e Iakopo he perofetaaga ato hoko hana mate.

Eke a Sailo mo Pule Tonuhia he Lalolagi

8. Fefe mo e magaaho fe ne fakalaulahi e pule he Keriso?

8 Ne talahau tuai he perofetaaga ha Iakopo to poaki age a Sailo ke “omaoma e tau motu.” Maali ai, ko e pule ha Keriso to fakalaulahi muatua atu he Isaraela fakaagaga. Ko e heigoa ka ofania ai? Kua tali he Fakakiteaga 11:15: “Ko e tau kautu he lalolagi kua eke ma e Iki ha tautolu mo e hana Keriso, to eke foki a ia mo patuiki tukulagi tukumuitea.” Kua fakakite he Tohi Tapu kua moua e Iesu e pule he matahiku he “fitu e tau” fakaperofeta—ko e “tau vaha he tau motu kehe”—he 1914. * (Tanielu 4:16, 17; Luka 21:24) He tau ia, ne kamata e [“ha ha hinei,” NW] nakai kitia he Keriso mo Patuiki faka-Mesia, ko e magaaho a ia hana ke ‘pule atu ke he hana tau fi.’—Mataio 24:3; Salamo 110:2.

9. Ko e heigoa ne taute e Iesu he magaaho ne moua e ia e Kautu, ti ko e heigoa e lauiaaga nakai paotia kua ha ha ai he tau tagata, mua atu ke he tau tutaki hana?

9 Ko e gahua fakamua ha Iesu he mole e moua e malolo fakapatuiki ne liti hifo e peresona liuliu—ko Satani—fakalataha mo e tau temoni hana “ke he lalolagi.” Tali mai ai, ko e tau agaga kelea nei ne fakatupu e tau malaia ma e tau tagata, fakalataha mo e feaki e takatakaiaga ne paleko e omaoma ki a Iehova. (Fakakiteaga 12:7-12; 2 Timoteo 3:1-5) Pihia foki, ko e matapatu fana ha Satani kua putoia foki a lautolu ne fakauku ha Iehova, “ko lautolu kua omaoma ke he tau poaki he Atua, mo e taofi e talahauaga kia Iesu,” mo e ha lautolu a tau hoa “mamoe kehe.”—Fakakiteaga 12:17; Ioane 10:16.

10. Ko e fakamoliaga he tau perofetaaga fe he Tohi Tapu kua fakamoli aki e kaumahala he tau ha Satani ke he tau Kerisiano moli?

10 Ne malaia a Satani he kaumahala, pete ia, ha ko e “aho he Iki” anei, kua nakai fai mena ke taofi a Iesu mai he ‘fakakatoatoa hana kautu.’ (Fakakiteaga 1:10; 6:2) To mailoga e ia, ma e fakatai, e fakamauaga fakahiku he tau Isaraela fakaagaga ne 144,000. To puipui foki e ia e “moto tagata tokologa, kua nakai maeke ia taha ke totou, mai he tau motu oti, mo e tau faoa, mo e tau tagata kehekehe, mo e tau vagahau kehekehe.” (Fakakiteaga 7:1-4, 9, 14-16) He nakai tatai mo e tau hoa fakauku ha lautolu, ko lautolu nei ke eke mo tau tagata omaoma ha Iesu he lalolagi. (Tanielu 7:13, 14) Ko e ha ha hinei ha lautolu he lalolagi kua fita he foaki e fakamoliaga ko Sailo moli e Pule ki luga he “tau kautu he lalolagi.”—Fakakiteaga 11:15.

Ko e Magaaho Anei ke “Omaoma ke he Vagahau Mitaki”

11, 12. (a) Ko hai ni ka hao he fakaotiaga he fakatokaaga nei? (e) Ko e heigoa e tau aga fakatagata kua fakatupu ia lautolu kua hufia he “agaga he lalolagi nai”?

11 Ko e tau tagata oti nukua manako ke he moui tukulagi kua lata ke ako e omaoma, ha kua talahau fakamahino he Tohi Tapu ki a “lautolu kua nakai iloa e Atua, mo lautolu kua nakai omaoma ke he vagahau mitaki he Iki ha tautolu ko Iesu Keriso” ka nakai hao ke he aho taui he Atua. (2 Tesalonia 1:8) Pete ia, ko e takatakaiaga kelea nei mo e aga he totokoaga ke he tau fakatufono mo e tau matapatu fakaakoaga he Tohi Tapu kua paleko e omaoma ke he tala mitaki.

12 Kua fakamaama he Tohi Tapu e aga totoko nei ke he Atua ko e “agaga he lalolagi nai.” (1 Korinito 2:12) He fakamaama e lauiaaga ke he tau tagata, ne tohi he aposetolo ko Paulo ke he tau Kerisiano i Efeso he senetenari fakamua, pehe: “Ne o fano ai a mutolu ke he vaha i tuai, ke lata mo e mahani he lalolagi nai, ke lata mo e takitaki ha lautolu kua pule ha he pulagi, ko e agaga haia kua gahua ai ni ainei kia lautolu kua faliuliu; ha i ai foki a tautolu, ne mahani fakalataha a tautolu oti kana mo lautolu ke he vaha i tuai he nonofo ai ke he tau manako lahi he tau tino ha tautolu, mo e eke foki e tautolu e tau mena kua loto ki ai e tino katoa mo e tau manatu, ne fanau mai foki a tautolu mo fanauaga he ita, tuga foki a lautolu kua toe.”—Efeso 2:2, 3.

13. Maeke fefe he tau Kerisiano ke totoko fakalahi e aga he lalolagi, ti ko e heigoa e tau fua aoga?

13 Fiafia ai, ne nakai fakatupa tumau e tau Kerisiano Efeso ke he aga ia he liuliu. Nukua eke a lautolu mo fanau omaoma he Atua he mumuitua ke he hana agaga mo e helehele mai e tau fua loga mo e mitaki. (Kalatia 5:22, 23) Pihia foki he vaha nei, ko e agaga he Atua—ko e malolo gahuahua lahi mahaki he lalolagi mo e lagi katoatoa—hane lagomatai e tau miliona ke omaoma ki a Iehova, mo e fua kua maeke ia lautolu ke moua e ‘mauokafua he amaamanaki ato hohoko ke he fakahikuaga.’—Heperu 6:11; Sakaria 4:6.

14. Fakaofo fefe e Iesu e tau Kerisiano oti kua nonofo he tau aho fakahiku ke he tau mena pauaki ka kamatamata e omaoma ha lautolu?

14 Tokaloto foki, ha ha ia tautolu e lalagoaga malolo lahi ha Sailo, ne fakalataha mo e hana Matua ka nakai fakaata ha fi—temoni po ke tagata—ke kamatamata e omaoma ha tautolu ke he mena kua nakai fahia a tautolu. (1 Korinito 10:13) Moli, ke lagomatai a tautolu ke he tauaga fakaagaga ha tautolu, ne fakamaama e Iesu e falu lekua pauaki ka fehagai mo tautolu he tau aho fakamui nei. Ne taute pihia e ia ke he puhala he fitu e tohi, ne foaki e ia he fakakiteaga ke he aposetolo ko Ioane. (Fakakiteaga 1:10, 11) Ke iloa moli, ne ha ha i ai e tomatomaaga aoga ma e tau Kerisiano i tuai, ka ko e matapatu fakagahuaaga ha lautolu ko e “aho he Iki,” tali mai he 1914. Ko e latatonu ha ia mogoia ke fanogonogo a tautolu ke he tau fekau nei! *

Fehola Mai he Favale, Mahani Feuaki, Velevelemena

15. Ko e ha kua lata ia tautolu ke puipui mai he lekua ne lauia e fakapotopotoaga i Efeso, ti taute pihia fefe e tautolu? (2 Peteru 1:5-8)

15 Ko e tohi fakamua ha Iesu ke he fakapotopotoaga i Efeso. He mole atu e nava ke he fakapotopotoaga ma e fakauka ha lautolu, ne talahau e Iesu: “Ka kua iloa e au taha mena kia koe, ha kua toka e koe hau a fakaalofa fakamua.” (Fakakiteaga 2:1-4) He vaha nei, ko e falu ne eke mo tau Kerisiano makai he taha vaha ne galo ai e fakaalofa makai fakamua ne ha ha ia lautolu ma e Atua. Ko e galo pihia ka fakalolelole e fakafetuiaga he taha mo e Atua ti kua lata ke hagaaki fakamafiti ki ai. Maeke fefe e fakaalofa pihia ke liu gahuahua? He fakaako tumau e Tohi Tapu, fina atu ke he feleveiaaga, liogi, mo e manamanatu hokulo. (1 Ioane 5:3) Moli, pete he lata ke ‘lalilali fakamoli’ ai, ka e aoga lahi e mena ia. (2 Peteru 1:5-8) Ka fakakite he kumikumiaga fakatagata moli kua mokomia e fakaalofa hau, ti fakamafiti ke fakahako e tuaga, he omaoma ke he fakamafanaaga ha Iesu: “Kia manatu e mena ne to mai ai a koe, ti tokihala, mo e eke e tau gahua fakamua.”—Fakakiteaga 2:5.

16. Ko e heigoa e tau fakaohoohoaga hagahagakelea fakaagaga ne tupu i Perekamo mo Tuataira, ti ko e ha e tau kupu ha Iesu ki a lautolu kua latatonu mo tautolu he vaha nei?

16 Ne nava ai ke he tau Kerisiano i Perekamo mo Tuataira ha ko e ha lautolu a fakamoli, fakauka, mo e makai. (Fakakiteaga 2:12, 13, 18, 19) Ka e, ne fakaohooho he falu ne fakakite e aga kelea ha Palaamo mo Iesepela a lautolu ke he mahani feuaki mo e tapuaki Paala ne eke mo tau omoomoiaga kolokolovao i Isaraela i tuai. (Numera 31:16; 1 Tau Patuiki 16:30, 31; Fakakiteaga 2:14, 16, 20-23) Ka e kua e vaha ha tautolu—‘ko e aho he Iki’? Moli kia e tau fakaohoohoaga kelea taha ia? E, ha ko e mahani feuaki moli ne fakatupu e tuku ki tua he tau tagata he Atua. Ko e aoga ha ia, mogoia, kua fehola mai a tautolu he feoakiaga mo lautolu ia—i loto mo fafo he fakapotopotoaga—kua omoomoi e tau mahani kolokolovao! (1 Korinito 5:9-11; 15:33) Ko lautolu kua manako ke eke mo tau tagata omaoma ha Sailo ka fakamamao mai foki he tau fakafiafiaaga nakai lilifu mo e pihia foki ke he tau fakatino telefua he tau tohi mo e he Internet.Amosa 5:15; Mataio 5:28, 29.

17. Fefe e onoonoaga mo e aga ha lautolu i Sarataisa mo Laotikaia he fakatatai mo e onoonoaga ha Iesu ke he tau tuaga fakaagaga ha lautolu?

17 Kehe ai e tokogahoa, ha kua nakai moua he fakapotopotoaga i Sarataisa ha navaaga. Ha ha i ai “e higoa,” po ke foliga, he hakahakau, ka kua hufia ai ke he favale fakaagaga nukua hagaao a Iesu ki ai kua “mate.” Ko e omaoma ke he tala mitaki kua eke mo matagahua noa ni. Ko e tuki moumou ha ia! (Fakakiteaga 3:1-3) Ko e fakapotopotoaga i Laotikaia ha ha he tuaga taha ia foki. Kua fakaikaluga ke he tau muhukoloa fakatino, he pehe, “Kua maukoloa au,” ka ki a Keriso kua ‘malaia, matematekelea, mo e nofogati, mo e matapouli, mo e nakai fai felevehi.’—Fakakiteaga 3:14-17.

18. Maeke fefe he taha ke hola kehe mai he mokomia fakaagaga ke he fofoga he Atua?

18 He vaha nei, ko e falu Kerisiano tua fakamoli he taha vaha ne mokulu ke he puhala taha he liuliu. Liga na fakaata e lautolu e aga he lalolagi ke mimiti e manamanatuaga mafiti mai he tau momoui ha lautolu, he fakatupu e aga mokomia fakaagaga ke he fakaako Tohi Tapu, liogi, tau feleveiaaga Kerisiano, mo e he fekafekauaga. (2 Peteru 3:3, 4, 11, 12) Aoga ha ia ki a lautolu ia ke omaoma ke he Keriso he tanaki e maukoloa fakaagaga—e, “ke fakafua atu ia [Keriso] e auro kua fakamea ke he afi”! (Fakakiteaga 3:18) Ko e monuina moli pihia kua putoia e ‘maukoloa ke he tau gahua mitaki, fakamokoi, mo e ta atu noa.’ He tanaki e tau koloa uho moli nei, kua ‘tauteute e tautolu e koloa ma tautolu ni ko e fakaveaga mitaki mo e tau aho ne tatali, kia toto atu e moui tukulagi.’—1 Timoteo 6:17-19.

Nava ma e Omaoma ha Lautolu

19. Ko e heigoa e tau navaaga mo e tau fakamafanaaga ne age e Iesu ke he tau Kerisiano i Semurana mo Filatelefaia?

19 Ko e fakapotopotoaga i Semurana mo Filatelefaia ne eke mo tau fakafifitakiaga he omaoma, ha kua nakai fai fakatonutonuaga e tohi ha Iesu ki a lautolu. Ki a lautolu i Semurana, ne pehe a ia: “Kua iloa e au . . . hau a matematekelea, mo e hau a nofogati, (ka kua maukoloa ni a koe).” (Fakakiteaga 2:9) Kehe mamao ha ia ki a lautolu i Laotikaia, ne fakaikaluga ke he muhukoloa fakalalolagi ka kua nonofogati! Moli, ne nakai fiafia e Tiapolo ke kitia ha tagata kua fakakite e tua fakamoli mo e omaoma ke he Keriso. Ti, hataki e Iesu: “Ua matakutaku a koe ke he tau mena ko e mamahi ai ha ne fai a koe. Kitiala, ko e tuku ne fai he tiapolo e falu a mutolu ke he fale puipui, kia kamatamata ai a mutolu; to po hogofulu foki ke matematekelea ai a mutolu. Kia fakamoli a koe ato hoko ke he mate, ti ta atu ai e au e foufou he moui kia koe.” (Fakakiteaga 2:10) Tatai ai, ne nava e Iesu a lautolu i Filatelefaia, he pehe: “Kua taofi foki e koe haku a kupu [po ke, omaoma ki a au], mo e nakai fakatikai e koe haku a higoa. Kitiala, to fina atu vave au; kia taofi mau e tau mena ha ha ia koe, neke uta he taha hau a foufou.”—Fakakiteaga 3:8, 11.

20. Tumau fefe e tau miliona he vaha nei ke he kupu ha Iesu, pete ni ke he ha tutuaga?

20 Ke he “tau he Iki,” he mataulu he 1914, ko lautolu ne tua fakamoli ne toe mo e tau hoa mamoe kehe, kua totou miliona mogonei, ne tumau ke he kupu ha Iesu he fakamakai ke he fekafekauaga mo e he taofi katoa ke he mahani fakamoli ha lautolu. Tuga e tau matakainaga ha lautolu he senetenari fakamua, ne matematekelea e falu ha ko e omaoma ha lautolu ki a Keriso, ti tolo foki ke he tau fale pouli mo e tau kemuaga pagota. Ne kuku mau he falu e kupu ha Iesu he fakatumau ke ‘fakamukamuka,’ pete ni e takatakai viko he muhukoloa mo e lotokai. (Mataio 6:22, 23) E, he tau takatakaiaga takitaha mo e tau tutuaga takitaha, ko e omaoma ha lautolu, ko e tau Kerisiano moli, kua fakatumau ke fakafiafia e loto ha Iehova.—Tau Fakatai 27:11.

21. (a) Ko e heigoa e kotofaaga fakaagaga ka fakatumau e vahega fekafekau ke fakamoli? (e) Fakakite fefe e tautolu kua manako moli a tautolu ke omaoma ki a Sailo?

21 He hahaga atu a tautolu ke he matematekelea lahi, kua mauokafua ni e “fekafekau fakamoli mo e loto matala” ke nakai fakahui e omaoma ke he Iki, ko Keriso. Putoia foki he mena nei e tauteute he tau mena kai fakaagaga he magaaho tonu ma e tau tagata he Atua. O mai a tautolu ke fakatumau ke loto fakaaue ke he fakatokatokaaga fakateokarasi homo ue atu ha Iehova mo e hana tau foakiaga. He puhala nei, kua fakatata e tautolu e omaoma ha tautolu ki a Sailo, ka palepale hana tau tagata omaoma oti aki e moui tukulagi.—Mataio 24:45-47; 25:40; Ioane 5:22-24.

[Tau Matahui Tala]

^ para. 8 Ma e fakamaamaaga he “fitu e tau,” kikite e veveheaga 10 he tohi Iloilo Ne Takitaki Atu ke he Moui Tukulagi, ne lomi fakailoa he Tau Fakamoli a Iehova.

^ para. 14 Ma e fakatutalaaga matafeiga ke he tau tohi fitu ia, fakamolemole kikite ke he tohi Revelation—Its Grand Climax At Hand!, ne lomi fakailoa he Tau Fakamoli a Iehova, kamata he lau tohi 33.

Manatu Nakai e Koe?

• Ko e heigoa e matagahua ka taute e Iesu ne talahau tuai mai e Iakopo he perofetaaga ato mate?

• Fakakite fefe e tautolu a Iesu ko Sailo, ti ko e heigoa e aga kua lata ia tautolu ke fehola kehe mai ai?

• Ko e heigoa e tomatomaaga kua latatonu ma e vaha ha tautolu kua ha ha he tau tohi ke he tau fakapotopotoaga ne fitu ia Fakakiteaga?

• Ko e heigoa e tau puhala ka fifitaki e tautolu a lautolu he fakapotopotoaga i Semurana mo Filatelefaia?

[Tau Huhu he Fakaakoaga]

[Tau Fakatino he lau 25]

Kua fakamonuina e Iehova hana tau tagata he omaoma ke he “fekafekau pule”

[Fakatino he lau 26]

Ko e fakaohoohoaga ha Satani kua taute e omaoma ke he Atua ke paleko

[Tau Fakatino he lau 28]

Kua lagomatai he fakafetuiaga malolo mo Iehova a tautolu ke omaoma ki a ia