Skip to content

Skip to table of contents

‘Aua Neke Matakutaku ti Ua Fakaatukehe’

‘Aua Neke Matakutaku ti Ua Fakaatukehe’

‘Aua Neke Matakutaku ti Ua Fakaatukehe’

‘Aua neke matakutaku ti ua fakaatukehe; ha ko e mena ha ha ia mutolu a Iehova.’—2 NOFOAGA HE TAU PATUIKI 20:17.

1. Ko e heigoa e lauiaaga he fakamatakutaku ke he tau tagata, ti ko e ha kua maama ai ha lautolu a matakutaku?

FAKAMATAKUTAKU! Ko e kupu fakamatakutakuina, ne fakalagalaga e tau logonaaga he nakai haohao mitaki mo e nakai aoga. Kua fakalagalaga e tau logonaaga fiofio he hopoate, maanu, mo e ita. Ti ko e kupu kua fakamaama e matakutaku ai he tokologa to fakatupetupe aki e tau tagata he tau vaha i mua. Kua moli ha kua totou hogofulu tau e falu motu he taufetului ke he tau fakamatakutaku kehekehe loga mo e tote ni e kautuaga ne fakave ke he matakutaku pihia.

2. Tali atu fefe e Tau Fakamoli a Iehova ke he lekua he fakamatakutaku, takitaki atu ke he tau huhu fe?

2 Moha ia, ha ha i ai e kakano moli ma e amaamanakiaga. Ko e Tau Fakamoli a Iehova, ne fakamatala malolo ke he 234 e motu mo e tau fahi motu he lalolagi, kua ha ha i ai e onoonoaga mitaki lahi. He nakai matakutaku ke he fakamatakutaku ia ka nakai utakehe, kua mauokafua a lautolu to maeke—ti mafiti mai. Kua moli kia ke fakalataha ke he onoonoaga mitaki ia ha lautolu? Ko hai ka kautu he utakehe e mamahi he lalolagi nei, ti to tupu fefe e mena ia? Ha kua liga lauia a tautolu oti kana he falu vahega mahani vale, to latatonu ke kumikumi ke he fakaveaga ma e onoonoaga mitaki pihia.

3. Ko e heigoa kua fakatupu e matakutaku, ti ko e heigoa kua talahau tuai hagaao ke he vaha ha tautolu?

3 He vaha nei, kua matakutaku mo e fakaatukehe e tau tagata ha ko e tau kakano kehekehe. Manamanatu ke he tokologa kua nakai maeke ke leveki ni e lautolu a lautolu ha ko e fuakau, lautolu hane lolelole ha ko e tau gagao nakai maulu, mo e tau magafaoa kua taufetului fakatupe ke lata mo e moui. Pihia foki, manamanatu la ke he nakai iloa tonu he moui! Ko e mate fakaofo he pakia po ke matematekelea kua tuga ke tupu mau ai, ati mautali ke moumou e tau mena kua ofania e tautolu. Ko e matakutaku mo e tupetupe pihia, lafi ke he taufetoko fakatagata mo e tau fakaita loga, ne fakafelauaki tonu mo e mena ne fakamaama he aposetolo ko Paulo: “Kia iloa e koe e mena nai, ko e tau aho fakamui to hohoko mai ai e tau aho uka; Ha ko e mena ke ofaofa he tau tagata a lautolu ni, . . . To nakai fai fakaalofa to nakai fia loto mafola, to tauamuamu, to nakai taofi e tau manako he tino, to mahani favale, nakai loto ke he mitaki.”—2 Timoteo 3:1-3.

4. Ko e heigoa e puhala fakamalolo ke he fakatino ataata ne fakakite mai ia 2 Timoteo 3:1-3?

4 Pete ni kua fakakite mai he fakatino nei e tuaga ataata, kua tuhi agaia ke he amaamanakiaga. Mailoga e tau magaaho uka ka tutupu he “tau aho fakamui” he fakatokaaga kelea nei ha Satani. Ko e kakano anei ko e fakatotokaaga kua tata mai ti ko e fakatokaaga he lalolagi kelea to nakai leva ti hukui he pule he Kautu he Atua kua mitaki katoatoa, nukua fakaako e Iesu hana tau tutaki ke liogi ki ai. (Mataio 6:9, 10) Ko e Kautu ia ko e fakatufono he Atua he lagi, ka “nakai fakaoti tukulagi,” he talahau he perofeta ko Tanielu, ka e “to tuki malipilipi mo e fakaotioti e tau kautu oti ia [he tagata], ka ko ia to tumau tukulagi a ia.”—Tanielu 2:44.

Tu Uho Kerisiano mo e Fakamatakutaku

5. Tali atu fefe e tau motu he fou nei ke he fakamatakutaku?

5 Ke he tau hogofulu tau, ne kelipopo he fakamatakutaku e tau momoui totou afe. Ko e mataala he lalolagi katoa he matematekelea nei kua tupu ki mua he mole e tau moumouaga ha New York City mo Washington, D.C., ia Sepetema 11, 2001. He onoonoaga ke he laulahi mo e kaputia e lalolagi he fakamatakutaku, ko e tau motu he lalolagi katoa kua mafiti ke kaufakalataha ke totoko ki ai. Ma e fakatai, ia Tesemo 4, 2001, hagaao ke he tau hokotaki uta tala, “ko e tau ikipule atu motu mai he tau motu Europa, Amerika Tokelau mo Asia Lotouho kua talia e pulega” ne fakatoka ke kaufakalataha e tau laliaga. Ko e tagata gahua tokoluga U.S. ne talia e gahua nei ko e foaki he “fakatokaaga malolo fou” ke tiaki e laliaga fakamatakutaku. Ofogia ai, totou teau miliona e tau tagata ne auhia he mena ne fakahigoa he The New York Times Magazine “ko e kamataaga he latau taufetului.” Ko e kautuaga ke he tau laliaga ia kua toe agaia ke kitia. Ko e fua he magaaho fakahiku he tauaga pihia, kua liu fatiaki, ne fakalagalaga e tau logonaaga matakutaku mo e tupetupe he tokologa, ka e nakai ki a lautolu kua falanaki ki a Iehova.

6. (a) Ko e ha falu magaaho ne uka he falu ke talia e tuaga tu uho Kerisiano ne uta he Tau Fakamoli a Iehova? (e) Ko e heigoa e fakafifitakiaga hagaao ke he gahua fakapolitika ne fakatoka e Iesu ma e hana tau tutaki?

6 Kua talahaua e Tau Fakamoli a Iehova ha ko e ha lautolu a tu uho fakapolitika. Ha kua tokologa e tau tagata ne liga makai ke talia e tuaga he tau magaaho mafola, ne fano fakahaga ai ti nakai fahia ka tutupu e tau tutuaga ofoofogia. Fa mahani, na fakatupu he matakutaku mo e fakauaua he felakutaki e fakalagalaga he tau manako malolo he papale fakamotu. Ko e mena uka anei ma e falu ke maama e kakano ati tehatehaua ha tagata ke lalago e tau gahua talahaua fakamotu. Ko e mena ia he tau Kerisiano moli kua iloa na kua lata ia lautolu ke omaoma e poakiaga ha Iesu he eke ke “nakai ko e tau tagata he lalolagi.” (Ioane 15:19; 17:14-16; 18:36; Iakopo 4:4) Kua lata e mena nei ke fakatumau e tu uho ha lautolu ke he tau mena fakapolitika mo e tau fakalatahaaga. Kua fakatoka e Iesu e fakafifitakiaga tonu. He mailoga hana a pulotu mitaki katoatoa mo e tau iloaaga kehe lahi, ane kua taute e ia e taha mena mitaki ke he tau mena fakatagata he vaha hana. Ka e, ne fakamamao a ia he putoia ke he tau mena fakapolitika. He kamataaga he fekafekauaga hana, ne totoko fakamalolo e ia e foakiaga ha Satani ke pule ke he tau kautu oti kana he lalolagi. Fakamui, ne fakamamao fakatonu a ia he fakamailoga ma e kotofa fakapolitika.—Mataio 4:8-10; Ioane 6:14, 15.

7, 8. (a) Ko e heigoa kua nakai fai kakano he tu uho fakapolitika he Tau Fakamoli a Iehova, mo e ko e ha? (e) Uta kehe fefe he Roma 13:1, 2 e fai vala ke he tau matagahua mahani vale he totoko e tau fakatufono?

7 Ko e tu uho ne uta he Tau Fakamoli a Iehova kua lata ke nakai maama ko e lalago po ke tiaki e lautolu e tau gahua he mahani vale. Ma lautolu ke taute pihia kua fakapiko e talahauaga ha lautolu ko e tau fekafekau he “Atua hana e fakaalofa mo e monuina.” (2 Korinito 13:11) Ne ako e lautolu e puhala ne logona e Iehova ke he mahani vale. Ne tohi he salamo: “To kamatamata e Iehova a ia ne tututonu; ka kua vihiatia he hana finagalo e tagata ne mahani kelea, katoa mo ia kua fiafia ke he vale.” (Salamo 11:5) Kua mataala foki a lautolu ke he mena ne talahau e Iesu ke he aposetolo ko Peteru: “Ati liuaki a hau a pelu ke he hana tokaaga; ha ko lautolu oti kana ke toto e pelu, to mamate a lautolu he pelu.”—Mataio 26:52.

8 Pete ni he fakakite fakamahino mai he fakamauaga tuai ko e tau Kerisiano fakavai ne fa kumi ‘ke he pelu,’ kua nakai moli ke he Tau Fakamoli a Iehova. Ne fakamamao a lautolu mai he tau gahua oti pihia. Ne omaoma fakamoli e Tau Fakamoli ke he poakiaga he Roma 13:1, 2: “Kia omaoma e tau tagata oti kana ke he tau tui ne mua [tau pule fakatufono]; ha kua nakai fai pule kua nakai mai he Atua; ka ko lautolu ha ha i ai e pule ainei, kua kotofa he Atua a lautolu. Hanai, ko ia kua totoko atu ke he pule kua totoko atu a ia ke he kotofaaga he Atua; ko lautolu foki kua totoko atu, to hoko kia lautolu e fakahala.”

9. Ko e heigoa e tau puhala ua kua totoko he Tau Fakamoli a Iehova e fakamatakutaku?

9 Ha kua kelea muikau e fakamatakutaku, pete ia, kua nakai kia lata he Tau Fakamoli a Iehova ke taute taha mena ke totoko fakamalolo ki ai? E, kua lata ia lautolu, ti hane fa e taute e lautolu. Fakamua, kua fakamamao a lautolu mai he ha matagahua pihia. Uaaki, kua fakaako e lautolu e tau tagata ka muitua ke he tau matapatu fakaakoaga Kerisiano to nakai ha ha ai ha mahani vale. * He tau kua mole, ne fakaaoga he Tau Fakamoli 1,202,381,302 e tula ke lagomatai e tau tagata ke ako e puhala Kerisiano nei. Nakai ko e moumou magaaho anei, ha ko e fua he matagahua nei ko e 265,469 e tagata ne papatiso ko e Tau Fakamoli a Iehova, ati fakakite ke he toloaga ha lautolu a tiaki katoatoa he mahani vale.

10. Ko e heigoa e tau amaamanakiaga he tatafi kehe e mahani vale he lalolagi he vaha nei?

10 Lafi ki ai, ne mailoga he Tau Fakamoli a Iehova kua nakai maeke ia lautolu hokoia ke utakehe e kelea muikau he lalolagi. Ko e mena haia ne tuku e falanaki katoatoa ha lautolu ki a ia kua maeke—ko Iehova ko e Atua. (Salamo 83:18) Pete ni e tau laliaga moli, nakai maeke he tau tagata ke tamai e fakaotiaga ke he mahani vale. Ne hataki tuai he tagata tohia he Tohi Tapu ne mai he agaga a tautolu ke he vaha ha tautolu, “ko e tau aho fakamui,” mo e pehe: “Ko e tau tagata mahani kelea mo e tau tagata kua fakavai, to tolomaki atu a lautolu ke au atu he kelea, kua fakahehe atu ti fakaheheina foki a lautolu.” (2 Timoteo 3:1, 13) Onoono mai he tuaga nei, ko e tau amaamanakiaga he tagata ke kautu he totoko e kelea muikau kua nakai mahuiga lahi. He taha fahi, maeke ia tautolu ke falanaki ki a Iehova ke utakehe katoatoa mo e fakahiku tukulagi e mahani vale.—Salamo 37:1, 2, 9-11; Tau Fakatai 24:19, 20; Isaia 60:18.

Nakai Matakutaku he Fehagai mo e Favale ka Hoko Mai

11. Ko e heigoa e tau lakaaga ne fita a Iehova he taute ke utakehe aki e mahani vale?

11 Ha kua vihiatia he Atua he mafola e mahani vale, maeke ia tautolu ke maama e kakano ne fakatoka e ia e tau lakaaga fakamua ke moumou e punaaga, ko Satani ko e Tiapolo. Moli, ne fita a Ia he fakamatematekelea a Satani he kaumahala fakama ke he tau lima he agelu ne mua ko Mekaeli—ko e Patuiki fou he Atua he nofoaiki, ko Keriso Iesu. Kua fakamaama he Tohi Tapu ke he puhala nei: “Kua tau foki a lautolu he lagi; ko Mekaeli mo e hana tau agelu kua tau ke he tarako, ko e tarako foki kua tau a ia mo e hana tau agelu; ka e nakai kautu a lautolu, ti nakai tuai moua foki ha mena ke he lagi ke nonofo ai a lautolu. Ti liti hifo ni e tarako lahi, ko e gata tuai haia, kua higoa ko e tiapolo, ko Satani foki ia, ko ia kua fakahehe e lalolagi oti; kua liti hifo a ia ke he lalolagi, kua liti hifo foki hana tau agelu fakalataha mo ia.”—Fakakiteaga 12:7-9.

12, 13. (a) Ko e heigoa e aoga he tau 1914? (e) Ko e heigoa he perofetaaga a Esekielu ne talahau tuai ma lautolu ne lalago e Kautu he Atua?

12 Ko e matohiaga he Tohi Tapu mo e tau mena tutupu he lalolagi kua moli he tuhi ke he tau 1914 ko e magaaho ne tau ai he lagi. Tali mai, ko e tau tuaga he lalolagi ne tupu lahi e kelea. Kua fakamaama he Fakakiteaga 12:12 e kakano, pehe: “Ko e mena ia kia fiafia ai a koe ko e lagi, mo mutolu kua nonofo ai. Oi fakaalofa kia mutolu kua nonofo ke he fonua mo e tahi, ha kua hifo kia mutolu e tiapolo kua ita lahi, ha kua iloa e ia kua tote hana vaha.”

13 Maama ai, ko e ita he Tiapolo ne matapatu fakatonu ke he tau tagata tapuaki fakauku he Atua mo e ha lautolu a tau hoa “mamoe kehe.” (Ioane 10:16; Fakakiteaga 12:17) Ko e totokoaga nei ka nakai leva ti hoko ke he tapunu ka totoko ita mai e Tiapolo ki a lautolu kua lalago e Kautu fakave he Atua mo e tuku atu ha lautolu a falanaki ki ai. Ko e malolo nei he favale ne hagaao ki ai he Esekielu veveheaga 38 ko e favale ha “Koku he motu a Makoku.”

14. Ko e heigoa e tau laliaga puipui ne olioli he Tau Fakamoli a Iehova i tuai, mo e to pihia tumau kia?

14 Tali he liti mai a Satani he lagi, ko e tau tagata he Atua he falu magaaho ne puipui mai he tau favale ha Satani ha ko e tau gahua he falu matagahua fakapolitika, ne fakamaama he vagahau fakatai ia Fakakiteaga 12:15, 16. Kehe ai, kua fakakite mai he Tohi Tapu ko e favale fakahiku ha Satani, nakai fai matakau he tau tagata ke lalago a lautolu kua falanaki ki a Iehova. Kua taute kia he mena nei e tau Kerisiano ke matakutaku po ke fakaatukehe? Nakai pihia!

15, 16. (a) Ko e tau kupu fakamafana ha Iehova ke he hana tau tagata he vaha ha Iehosafata ne fakakite e heigoa ma e onoonoaga mitaki ke lata mo e tau Kerisiano he vaha nei? (e) Ko e heigoa e puhala ne fakatoka e Iehosafata mo e tau tagata ma e tau fekafekau he Atua he vaha nei?

15 To lalago he Atua hana tau tagata tuga ni ne lalago moli e ia e motu fakatai he vaha he Patuiki ko Iehosafata. Totou e tautolu: “Ko mutolu ko Iuta oti, mo mutolu kua nonofo i Ierusalema, mo koe ko e patuiki ko Iehosafata na e, kia fanogonogo mai a a mutolu, kua pehe mai e vagahau a Iehova kia mutolu, Aua neke matakutaku a mutolu, ti ua fakaatukehe a mutolu, ha ko e motu o tagata tokologa na, he nakai ko e mena ha mutolu e tau, ka ko e mena he Atua. . . . Nakai tau a mutolu ke he tau nai; kia tutu a a mutolu, kia tutu a mutolu, mo e kitekite atu a mutolu ke he fakamouiaga mai ia Iehova ko ia ha ha ia mutolu; Iuta mo Ierusalema na e, aua neke matakutaku a mutolu, ti ua fakaatukehe a mutolu; kia o atu a mutolu kia lautolu a pogipogi; ha ko e mena ha ha ia mutolu a Iehova.”—2 Nofoaga he Tau Patuiki 20:15-17.

16 Ne fakamafana ke he tau tagata ha Iuta to nakai lata ia lautolu ke tau. Pihia foki, ka oho mai a Koku ha Makoku ke he tau tagata he Atua, to fakamamao a lautolu he fakaaoga e tau kanavaakau tau mo papale. Ka e, to ‘tutu a lautolu mo e kitekite atu ke he fakamouiaga mai ia Iehova’ ke lata mo lautolu. Moli, ko e tutu noa nakai ko e fakakite kua nakai gahuahua katoatoa, ha ko e mena gahuahua foki e tau tagata he Atua he vaha ha Iehosafata. Totou e tautolu: “Ti tukutukuhifo ai a Iehosafata ke he kelekele; ko Iuta foki mo lautolu kua nonofo i Ierusalema ne fakaveveli fakafohifo ai a lautolu ki mua a Iehova, kua hufeilo a lautolu kia Iehova. . . . Kua pulega a [Iehosafata] mo e motu, ti kotofa ai e ia e tau tagata ke uhu lologo kia Iehova, mo e fakaheke atu a lautolu mo e tau mena tapu kua fulufuluola, he o atu a lautolu ki mua he kau, mo e pehe atu a lautolu, Kia fakaaue atu kia Iehova, ha ko e mena tukulagi hana fakaalofa.” (2 Nofoaga he Tau Patuiki 20:18-21) E, he fehagaaoaki mo e favale he fi, ne matutaki e tau tagata ke fakaheke fakamalolo ki a Iehova. Kua fakatoka he mena nei e puhala ma e Tau Fakamoli a Iehova ke muitua ka fakatoka mai e Koku hana favale ki a lautolu.

17, 18. (a) Ko e heigoa e aga fakamalolo ne ha ha he Tau Fakamoli a Iehova he vaha nei hagaao ke he favaleaga ha Koku? (e) Ko e heigoa e fakamanatuaga ne age fou ke he tau fuata Kerisiano?

17 Ato hoko ki ai—mo e he mole foki e kamata he favale ha Koku—to matutaki e Tau Fakamoli a Iehova ke he lalagoaga ha lautolu he Kautu he Atua. To matutaki a lautolu ke kumi e malolo mo e puipuiaga he feoaki ke he molea e 94,600 he tau fakapotopotoaga he lalolagi katoa. (Isaia 26:20) Ko e magaaho ni a ia ke fakaheke fakamalolo ki a Iehova! Haia, he amaamanaki atu ke he favale mafiti ha Koku kua nakai fakatupu a lautolu ke tolomuli he matakutaku. Ka e, kua fakamalolo a lautolu ke fakatolomaki fakalahi atu ki mua e poa ha lautolu he fakaheke ne fahia ki ai.—Salamo 146:2.

18 Ko e aga fakamalolo nei kua fakatata fakamitaki he tokoafe ia lautolu kua ikiiki he lalolagi katoa ne kamata e fekafekauaga gahua mau. Ke fakamaama e uho lahi he fifili e puhala moui pihia, ne fakatoka mai he 2002 he fonoaga he fahimotu e tuleke Youths—What Will You Do With Your Life? Ko e tau Kerisiano, ikiiki mo e momotua, kua fiafia lahi ke he tau fakamanatuaga magaaho tonu pihia.—Salamo 119:14, 24, 99, 119, 129, 146.

19, 20. (a) Ko e ha ne nakai fai kakano e tau Kerisiano ke matakutaku po ke fakaatukehe? (e) Ko e heigoa he vala tala fakaako ka mui mai ka taute?

19 Pete ni e tau tutuaga he lalolagi, kua nakai lata he tau Kerisiano ke matakutaku po ke fakaatukehe. Na iloa e lautolu to nakai leva ti tatafi kehe tukulagi he Kautu a Iehova e tau mahani vale oti kana. Na moua foki e lautolu e mafanatia he iloa to liuaki mai he liu tu mai ke he moui e tokologa kua galo e tau momoui ha ko e mahani vale. He foaki he mena nei ke he falu e magaaho fakamua ke ako hagaao ki a Iehova, to fakamalolo e falu ke matutaki ha lautolu a puhala he fekafekauaga tukulele ki a ia.—Gahua 24:15.

20 Ko e tau Kerisiano moli, kua loto fakaaue a tautolu he lata ke fakatumau e tu uho Kerisiano mo e fifili mau ai ke taute pihia. Manako a tautolu ke pipiki mau ke he amaamanakiaga mua ue atu he maeke ai ke ‘tutu mo e kitekite atu ke he fakamouiaga mai ia Iehova.’ To fakamalolo he vala tala ne mui mai e tua ha tautolu he fakamataala a tautolu ke he tau mena he vaha fou nei kua fakakite fakalaulahi e maama ke fakamoli e perofetaaga he Tohi Tapu.

[Matahui Tala]

^ para. 9 Ma e fakafifitakiaga ha lautolu ne tiaki e tau mahani vale oti ke eke mo Tau Fakamoli, kikite e Awake!, tau fufuta ia Mati 22, 1990, lau tohi 21; Aokuso 8, 1991, lau tohi 18; mo e Watchtower, tau fufuta ia Ianuari 1, 1996, lau tohi 5; Aokuso 1, 1998, lau tohi 5.

Maeke Nakai a Koe ke Fakamaama?

• Ko e ha e tau tagata tokologa he vaha nei ne onoono fakateaga?

• Ko e ha e Tau Fakamoli a Iehova he vaha nei kua onoono mitaki ke he vaha anoiha?

• Ko e heigoa kua fita a Iehova he taute ke he punaaga he tau mahani vale oti?

• Ko e ha ne nakai fai kakano ma tautolu ke matakutaku ke he favaleaga ha Koku?

[Tau Huhu he Fakaakoaga]

[Fakatino he lau 21]

Ne fakatoka e Iesu e fakafifitakiaga mitaki ma e tu uho Kerisiano

[Tau Fakatino he lau 23]

Totou afe e Tau Fakamoli ikiiki ne olioli he taute e fekafekauaga gahua mau

[Fakatino Credit Line he lau 19]

UN PHOTO 186226/M. Grafman