Skip to content

Skip to table of contents

Vagahau e Keriso ke he Tau Fakapotopotoaga

Vagahau e Keriso ke he Tau Fakapotopotoaga

Vagahau e Keriso ke he Tau Fakapotopotoaga

“Ko e tau mena nai kua talahau mai e ia kua toto e tau fetu ne fitu ke he lima matau hana.”—FAKAKITEAGA 2:1.

1, 2. Ko e ha kua lata ia tautolu ke fiafia ke he mena ne talahau he Keriso ke he tau fakapotopotoaga fitu i Asia Tote?

HA IEHOVA a Tama fuataha, ko Iesu Keriso, ko e Ulu he fakapotopotoaga Kerisiano. Ke tumau ke nakai fai ilaila e fakapotopotoaga he tau tutaki fakauku hana, ne fakagahuahua e Keriso e ulupule hana he nava mo e fakahako a lautolu. (Efeso 5:21-27) Ha ha e tau fakafifitakiaga ke he mena nei ia Fakakiteaga veveheaga 2 mo e 3, ne moua ai e tautolu e tau poaki mokoina mo e mitaki lahi ha Iesu ne talahau fakatonu ke he tau fakapotopotoaga ne fitu i Asia Tote.

2 Ato logona e ia e tau kupu a Iesu ke he tau fakapotopotoaga ne fitu, kua foaki ke he aposetolo ko Ioane e fakakiteaga he “aho he Iki.” (Fakakiteaga 1:10) Kua kamata e “aho” ia he magaaho ne fakatu e Kautu faka-Mesia he 1914. Ko e tau mena ne talahau e Keriso ke he tau fakapotopotoaga kua aoga lahi mahaki ke he tau aho fakahiku nei. Ko e fakamafanaaga mo e fakatonuaga hana kua lagomatai a tautolu ke fakafehagai ke he tau vaha uka nei.—2 Timoteo 3:1-5.

3. Ko e heigoa e tau kakano fakatai he “tau fetu,” “tau agelu,” mo e “tau tuāga lamepa auro” ne fioia he aposetolo ko Ioane?

3 Ne fioia e Ioane e lilifu ko Iesu Keriso, “ko ia kua toto e tau fetu ne fitu ke he lima matau hana” mo e “ko ia kua faifano ke he vaha loto he tau tuāga lamepa auro ne fitu,” po ke tau fakapotopotoaga. Ko e “tau fetu” ko e ‘tau agelu ia he tau fakapotopotoaga ne fitu.’ (Fakakiteaga 1:20; 2:1) Kua fakatino he tau fetu e tau mena momoui fakaagaga fakaagelu he falu magaaho, ka e to nakai fakaaoga he Keriso e tagata ke fakamau hifo e tau fekau ma e tau mena momoui fakaagaga. Ko e mena ia, kua fakatai tonu he “tau fetu” nei e tau leveki fakauku he agaga, po ke tau kau he tau motua. Ko e talahauaga “tau agelu” kua hagaaki ke he matagahua ha lautolu ko e tau utafekau. Ha kua tupu tolomaki e fakatokatokaaga he Atua, kua kotofa foki he “fekafekau pule” e tau tagata tane kua lata mai he “mamoe kehe” ha Iesu mo tau leveki.—Luka 12:42-44; Ioane 10:16.

4. Aoga fefe e tau motua he fanogonogo ke he mena ne talahau he Keriso ke he tau fakapotopotoaga?

4 Kua ha ha e “tau fetu” he lima matau ha Iesu—i lalo he malolo, pule, fiafia, mo e puipui hana. Ko e mena ia, kua fai fakalagoaga a lautolu ki a ia. He fanogonogo ke he tau kupu hana ke he tau fakapotopotoaga takitaha ne fitu, kua mailoga ai he tau motua he vaha fou nei e puhala ke fehagai atu a lautolu ke he tau tutuaga pihia. Ka e moli, kua lata e tau Kerisiano oti ke fanogonogo ke he Tama he Atua. (Mareko 9:7) Ti, ko e heigoa ka ako e tautolu he fakateliga atu he vagahau e Keriso ke he tau fakapotopotoaga?

Ke he Agelu i Efeso

5. Ko e faga maga fefe a Efeso?

5 Ne nava mo e akonaki e Iesu e fakapotopotoaga i Efeso. (Totou Fakakiteaga 2:1-7.) Kua tu e faituga mahaki foili he atua fifine ko Atemi he matakavi fakafua koloa mautu mo e fakalotu nei he fahi lalo he kautahi i Asia Tote. Pete ni kua pukeina a Efeso he tau mahani feuaki, tau lotu fakavai, mo e fakagahuahua e tau mana, ne fakamonuina he Atua e fekafekauaga he aposetolo ko Paulo mo e falu i loto he maga ia.—Gahua, veveheaga 19.

6. Ko e puhala fe kua tatai e tau Kerisiano fakamoli he vaha nei ki a lautolu i Efeso i tuai?

6 Ne nava a Keriso ke he fakapotopotoaga i Efeso, he talahau: “Kua iloa e au hau a tau gahua, mo e hau a gahua lahi, mo e hau a fakauka, kua nakai maeke kia koe ke ha i ai a lautolu kua mahani kelea; kua kamatamata foki a lautolu kua talahau mai ko e tau aposetolo a lautolu, ka e nakai fakai; kua iloa foki e koe ko e tau tagata pikopiko a lautolu.” He vaha nei, ko e tau fakapotopotoaga he tau tutaki moli ha Iesu kua pihia foki e hokotakiaga ke he tau gahua mitaki, gahua lahi, mo e fakauka. Kua nakai fakauka a lautolu ke he tau matakainaga pikopiko ne manako ke kitia ko e tau aposetolo. (2 Korinito 11:13, 26) Ke tatai mo e tau Efeso, ko e tau Kerisiano fakamoli he vaha nei ‘kua nakai maeke ke ha i ai a lautolu kua mahani kelea.’ Ke tumau mogoia e meateka he tapuakiaga a Iehova mo e ke puipui e fakapotopotoaga, kua nakai fio a lautolu mo e tau tagata tiaki taofiaga ne nakai tokihala.—Kalatia 2:4, 5; 2 Ioane 8-11.

7, 8. Ko e heigoa e lekua ne ha ha ai he fakapotopotoaga i Efeso, mo e liga fehagai fefe a tautolu ke he tuaga pihia?

7 Ka e, kua fai lekua lahi e tau Kerisiano i Efeso. “Kua iloa e au taha mena kia koe,” he talahau e Iesu, “ha kua toka e koe hau a fakaalofa fakamua.” Ko e tau tagata mogoia he fakapotopotoaga kua lata ke liu hokoti hake e fakaalofa fakamua ha lautolu ma Iehova. (Mareko 12:28-30; Efeso 2:4; 5:1, 2) Kua lata ia tautolu hoko tautolu ke leveki neke galo e fakaalofa fakamua ha tautolu ma e Atua. (3 Ioane 3) Ka e kua kaeke e tau mena pihia tuga e manako lahi ke velevelekoloa po ke tutuli e fiafia ke mua he tau momoui ha tautolu? (1 Timoteo 4:8; 6:9, 10) Mogoia ka lata ia tautolu ke liogi fakamakai ma e lagomatai faka-Atua ke hukui e tau hihiga pihia aki e fakaalofa hokulo ma Iehova mo e oue tulou ma e tau mena oti ne kua taute e ia mo e Tama hana ma tautolu.—1 Ioane 4:10, 16.

8 Ne fakamakamaka age e Keriso ke he tau Efeso: “Kia manatu e mena ne to mai ai a koe, ti tokihala, mo e eke e tau gahua fakamua.” Ka e kua ka nakai taute e lautolu e mena nei? “Ka nakai,” he talahau e Iesu, “ti fina atu vave au kia koe, mo e uta kehe hau a tuāga lamepa mai he mena ne tu ai.” Kaeke ke galo he tau mamoe oti e fakaalofa fakamua ha lautolu, to nakai ha ha i ai e “tuāga lamepa,” po ke fakapotopotoaga. Ti ko e tau Kerisiano makutu, kia gahua lahi a tautolu ke tumau ke fakakikila fakaagaga e fakapotopotoaga.—Mataio 5:14-16.

9. Kua lata ke fefe e onoonoaga ke he fakavahega lotu?

9 Ke he ha lautolu a mitaki ni, ne vihiatia he tau Efeso e “tau gahua he tau tagata Nikalaitai.” Kehe mai he mena ne talahau ia Fakakiteaga, kua nakai iloa tonu hagaao ke he tupumaiaga, tau fakaakoaga, mo e tau gahua he vahega lotu nei. Ha kua fakatikai e Iesu e mumuitua ke he tagata, kua lata ia tautolu ke mua atu e vihiatia ke he tau fakavahega lotu, ke tuga ne taute he tau Kerisiano i Efeso.—Mataio 23:10.

10. Ko e heigoa ka tupu ki a lautolu ka fanogonogo ke he mena ka talahau he agaga?

10 ‘Ko ia kua fai teliga, kia fanogonogo a a ia ke he mena kua talahau mai he agaga ke he tau fakapotopotoaga,’ he talahau he Keriso. He nofo he lalolagi, ne vagahau a Iesu i lalo he fakaohoohoaga he agaga he Atua. (Isaia 61:1; Luka 4:16-21) Ti kua lata ia tautolu ke omaoma ke he tau mena ne talahau he Atua he mogonei he puhala ia ia mai he agaga tapu. I lalo he takitakiaga he agaga, ne mavehe a Iesu: “Ko ia kua kautu, to foaki e au kia ia ke kai ke he akau he moui ha i loto he Parataiso he Atua.” Ma lautolu ne fakauku, ne fanogonogo ke he tau mena ne talahau he agaga, ko e kakano he mena nei ke moui nakai mate he “Parataiso he Atua,” po ke ha ha hinei ni ha Iehova ki luga he lagi. Ko e “moto tagata tokologa,” ne fakateliga ke he tau mena ne talahau he agaga, to olioli ke he parataiso he lalolagi kavi ka inu mai a lautolu he “vailele tavana ko e vai he moui” mo e to moua e malolo mai he ‘tau lau he akau’ he tapa i ai.—Fakakiteaga 7:9; 22:1, 2; Luka 23:43.

11. Liga maeke fefe a tautolu ke fakatolomaki e fakaalofa ma Iehova?

11 Kua galo he tau Efeso e fakaalofa fakamua ha lautolu, ka e kua ka tupu e tuaga ia i loto he fakapotopotoaga he vaha nei? Kia igatia a tautolu ke fakatolomaki e fakaalofa ma Iehova he tutala hagaao ke he tau puhala mokoina hana. Maeke ia tautolu ke talatalahau e oue tulou ha tautolu ma e fakaalofa ne fakakite he Atua he foaki e lukutoto he kakano he Tama fakahele hana. (Ioane 3:16; Roma 5:8) Ka lata ai, maeke ia tautolu ke totoku e fakaalofa he Atua ke he tau tali mo e he tau vala polokalama he tau feleveiaaga. Maeke ia tautolu ke fakakite ni ha tautolu a fakaalofa ma Iehova he fakaheke e higoa hana ke he fekafekauaga Kerisiano. (Salamo 145:10-13) Haia, liga to lahi e mena ka taute he tau kupu mo e tau gahua ha tautolu ke liu hokoti hake po ke fakamalolo e fakaalofa fakamua he fakapotopotoaga.

Ke he Agelu i Semurana

12. Ko e heigoa ne fakakite he fakamauaga tala tuai hagaao ki a Semurana mo e tau gahua fakalotu i ai?

12 Ko e fakapotopotoaga i Semurana kua nava ki ai e Keriso, ‘ko e Fakamua mo e Fakamui, ko ia ne mate, ka kua moui mai’ he liu tu mai. (Totou Fakakiteaga 2:8-11.) Kua ati hake a Semurana (mogonei ko Izmir, Tuake) he kautahi he fahi lalo i Asia Tote. Ne nonofo he tau Heleni e maga, ka kua moumou he tau Litia he kavi 580 F.V.N. Ne liu ati hake e lautolu ne hukui a Alexander the Great a Semurana ke he matakavi fou. Ne eke ai mo maga i Asia ne pule ai a Roma ti ko e matakavi fakafua koloa mahuiga ne talahaua ha ko e tau fale fulufuluola lalahi. Ko e faituga ha Tiperio Kaisara i ai ati eke ai mo matapatuaga he tapuaki pule atu motu. Ti kua tugi he tau tagata tapuaki e tama vala mena fakamanogi tote mo e talahau “Kaisara ko e Iki.” Kua nakai maeke he tau Kerisiano ke omaoma ha ko e mena ko ‘Iesu e Iki’ ki a lautolu. Ko e mena ia, ne matematekelea a lautolu ke he favaleaga.—Roma 10:9.

13. Pete kua nonofogati, ko e puhala fe ne mautu moli ai e tau Kerisiano i Semurana?

13 Kehe mai he favaleaga, ne fakauka e tau Kerisiano i Semurana ke he mativa, kau foki ke matematekelea ke he tau fakakaupaaga fakatupe ha kua nakai fakalataha a lautolu ke he tapuaki pule atu motu. Ko e tau fekafekau ha Iehova he vaha fou nei kua nakai magalo mai he tau kamatamata pihia. (Fakakiteaga 13:16, 17) Pete he nonofogati moli, ko lautolu ne tatai mo e tau Kerisiano i Semurana kua mautu fakaagaga, ko e mena haia ne mua atu e aoga!—Tau Fakatai 10:22; 3 Ioane 2.

14, 15. Ko e heigoa e mafanatia ka moua mai he tau tagata fakauku he Fakakiteaga 2:10?

14 Laulahi he tau Iutaia i Semurana ko e “sunako a Satani” ha kua taofi mau a lautolu ke he tau aga fakatagata nakai mai he Tohi Tapu, fakaheu e Tama he Atua, mo e vagahau kelea ke he hana tau tutaki fakauku he agaga. (Roma 2:28, 29) Ka ko e mafanatia ha ia kua moua e lautolu ne fakauku mai he tau kupu foki he Keriso! Ne talahau a ia: “Ua matakutaku a koe ke he tau mena ko e mamahi ai ha ne fai a koe. Kitiala, ko e tuku ne fai he tiapolo e falu a mutolu ke he fale puipui, kia kamatamata ai a mutolu; to po hogofulu foki ke matematekelea ai a mutolu. Kia fakamoli a koe ato hoko ke he mate, ti ta atu ai e au e foufou he moui kia koe.”—Fakakiteaga 2:10.

15 Kua nakai matakutaku a Iesu ke mate he fakatokoluga e pule katoatoa a Iehova. (Filipi 2:5-8) Pete hane fa e latau atu a Satani ki a lautolu ne fakauku ne toe, kua nakai matakutaku a lautolu ke he tau mena ka mamahi auloa a lautolu ki ai—ko e favale, tuku fale pouli, po ke mate kelea muikau. (Fakakiteaga 12:17) To eke a lautolu mo tau tagata kautu ke he lalolagi. Mo e kua nakai moua e tau kahoa fiti fifigo ne foufou e lautolu ne kautu he tau sipote pouliuli, kua mavehe he Keriso ki a lautolu ne fakauku ka fakaliu tutu mai e “foufou he moui” he eke mo tau mena momoui nakai mamate i luga he lagi. Ko e mena fakaalofa ne mua ue atu ha a ia!

16. Kaeke fakalataha a tautolu mo e fakapotopotoaga tuga a ia i Semurana i tuai, ko e heigoa e matakupu kua lata ke fanogonogo fakatonu a tautolu ki ai?

16 Ka e kua ka fakalataha a tautolu, pete ko e amaamanakiaga ha tautolu ke he lagi po ke ke he lalolagi, mo e fakapotopotoaga tuga ia i Semurana i tuai? Ati o mai a tautolu ke lagomatai e tau katofia talitonu ke onoono fakatonu atu ke he matapatu kakano ne fakaata he Atua e favaleaga—ko e matakupu he pule katoatoa ke he lalolagi mo e lagi katoatoa. Ko e Tau Fakamoli mahani fakamoli oti ha Iehova kua fakakite a Satani ko e pikopiko mo e fakatata kua maeke foki he tagata ne favale ki ai ke eke mo tagata lalago maunivaniva he tonuhia he Atua ke pule mo Iki Pule Katoatoa ke he Lalolagi mo e Lagi Katoatoa. (Tau Fakatai 27:11) Kia fakamafana ai e tautolu e falu Kerisiano ke fakauka ke he favaleaga, ti ko e fua, kua fakatumau ke ‘nakai matakutaku, ka e fekafekau kia Iehova, mo e fakatapu mo e tututonu ki mua hana ke he tau aho oti he mouiaga ha tautolu’—ke hoko foki ke he tukulagi.—Luka 1:68, 69, 74, 75.

Ke he Agelu i Perekamo

17, 18. Ko Perekamo ko e matapatu he faga tapuaki fefe, mo e heigoa ka fua mai he fakaheu ke putoia ke he tau tapuaki tupua pihia?

17 Kua foaki age e nava mo e fakahakoaga ke he fakapotopotoaga i Perekamo. (Totou Fakakiteaga 2:12-17.) Kua fakatu ke kavi 80 e kilomita he fahi tokelau i Semurana, ko Perekamo ko e maga kua hokulo ke he tau lotu pouliuli. Ko e tau makoi Kaletaia (tau tagata kumikumi aolagi) kua liga fehola ki ai mai i Papelonia. Ne malaga e tau tagata gagao ke he faituga mahuiga ha Asclepius i Perekamo, ko e atua fakavai he fakamauluaga mo e he tau vai ekekafo. Ko Perekamo, mo e faituga i ai ne fakaulu ke he tapuakiaga a Kaisara Aokuso, nukua fakahigoa “ko e matapatuaga ne mua he vahega fakalotu i lalo he pule atu motu he fakamua atu.”—Encyclopædia Britannica, 1959, Volume 17, lau tohi 507.

18 I Perekamo ha ha ai e fatapoa ne fakauku ki a Tiakuro. Ko e maga foki ko e taha matakavi ne omoi faka-Tiapolo ke tapuaki e tau tagata. Kakano ni haia ne talahau kua ha ha i ai e fakapotopotoaga he mena ne toka ai e “nofoaiki a Satani”! Ke fakaheu ke tapuaki e pule atu motu ka fua mai e mate ki a ia ne fakatokoluga e pule katoatoa a Iehova. Kua ha ha agaia e lalolagi he pule he Tiapolo, ti kua tapuaki he mogonei ke he tau fakamailoga fakamotu. (1 Ioane 5:19) Mai he senetenari fakamua ke he vaha fou nei, nukua tokologa e tau Kerisiano tua fakamoli ne mamate matulo, ke tuga a ia ne ui he Keriso ko “Anetipa ko e haku a talahau fakamoli, ne kelipopo a ia ha ia mutolu.” Nukua manatu moli e Iehova ko e Atua mo Iesu Keriso e tau fekafekau fakamoli pihia.—1 Ioane 5:21.

19. Ko e heigoa ne taute e Palaamo, mo e heigoa kua lata he tau Kerisiano oti ke leveki mai ai?

19 Ne vagahau foki e Keriso ke he “tau kupu fakaako a Palāmo.” He lotokai ke he velevelekoloa, ne lali e perofeta pikopiko ko Palaamo ke fakamalaia a Isaraela. He magaaho ne fuluhi he Atua e fakamalaia ha Palaamo ke he fakamonuinaaga, ne kau a Palaamo mo e patuiki Moapi ko Palako mo e fakataki e tokologa he tau Isaraela ke he tapuaki tupua mo e mahani feuaki. Kua lata he tau motua Kerisiano ke mauokafua ma e tututonu ke tuga a Fineaso, ne totoko ke he tau gahua ha Palaamo. (Numera 22:1–25:15; 2 Peteru 2:15, 16; Iuta 11) Ko e moli, kua lata e tau Kerisiano oti ke leveki mai he tapuaki tupua mo e he tamai e mahani feuaki ki loto he fakapotopotoaga.—Iuta 3, 4.

20. Kaeke kamata ha Kerisiano ke manamanatu ke he tau onoonoaga he tiaki taofiaga, ko e heigoa kua lata ia ia ke taute?

20 Kua hagahaga kelea lahi e fakapotopotoaga i Perekamo ha kua fakaata ki loto e ‘falu kua taofi ke he tau kupu fakaako he tau tagata Nikalaitai.’ Ne tala age e Keriso ke he fakapotopotoaga: “Kia tokihala a; ka nakai, ti fina atu vave au kia koe, ti tau foki au mo lautolu ke he pelu mai he gutu haku.” Kua manako e tau tagata he tau vahega lotu ke fakahagahaga kelea fakaagaga e tau Kerisiano, ti ko lautolu ne fifili ke fakaholofa e tau veveheaga mo e tau vahega lotu ka nakai eke ma lautolu e Kautu he Atua. (Roma 16:17, 18; 1 Korinito 1:10; Kalatia 5:19-21) Kaeke ke kamata taha Kerisiano ke manamanatu ke he tau onoonoaga he tiaki taofiaga mo e manako ke fakatolomaki a lautolu, kua lata ia ia ke mailoga e hataki mai he Keriso! Ke fakahao ne ia a ia mai he matematekelea, kua lata ia ia ke tokihala mo e kumi e lagomatai fakaagaga ke he tau motua i loto he fakapotopotoaga. (Iakopo 5:13-18) Kua lata ni ke fakamafitifiti e fifiliaga, ha kua vave mai a Iesu ke fakahoko e fakahala.

21, 22. Ko hai ne kai ke he “manai galo,” mo e heigoa ne fakatino he mena ia?

21 Ko e tau Kerisiano tua fakamoli ne fakauku kua nakai lata ke matakutaku ke he fakahala hane hau. Kua fakatali e tau monuina ki a lautolu oti ne fanogonogo ke he fakatonuaga ha Iesu ne foaki he takitakiaga he agaga tapu he Atua. Ke tuga anei, to uiina e tau tagata fakauku ne kautu ke he lalolagi ke kai falu “manai galo” mo e to foaki age ki a lautolu e “maka hina” ne ha ha ai e “higoa fou.”

22 Ne foaki he Atua e manai ke fakamalolo aki e tau Isaraela he magahala 40 tau ne o hui a lautolu he tutakale. Ko e falu “mena kai” ia kua toka i loto he kapiniu auro hokulo i loto he puha he maveheaga ti kua fufu ai i loto he Tapu Mua Ue Atu he faituga utafano, ne fakatino ai he maama mana e ha ha hinei a Iehova. (Esoto 16:14, 15, 23, 26, 33; 26:34; Heperu 9:3, 4) Kua nakai fakaata ha tagata ke kai e manai galo ia. He liu tu mai ha lautolu, mogoia, ne moua he tau tutaki fakauku ha Iesu e nakai liu ke mamate, ne fakatino ai he kai ke he “manai galo.”—1 Korinito 15:53-57.

23. Ko e heigoa e kakano he “maka hina” mo e “higoa fou”?

23 He tau fale hopo a Roma kua tamai he maka uli e fakahala, ka ko e maka hina kua fakamagalo ai. Kua fakakite he foaki e Iesu e “maka hina” ke he tau Kerisiano fakauku ne kautu, kua fifili e ia a lautolu ke mahani mitaki, mo e meateka. Ha kua fakaaoga foki he tau Roma e tau maka ke huhu atu ke he tau mena tutupu mahuiga, ti kua hagaaki e “maka hina” ke he tau tagata fakauku ne fakaata ke huhu atu ke he lagi ma e fakamauaga he Punua Mamoe. (Fakakiteaga 19:7-9) Ko e “higoa fou” mogoia kua fakamailoga moli e lilifu he fakalataha mo Iesu ko e tau hakega fakalataha ke he Kautu he lagi. Kua fakamafana ha he tau mena nei e tau tagata fakauku pihia foki mo e ha lautolu a tau hoa he fekafekauaga a Iehova, ne amaamanaki ke moui he lalolagi parataiso!

24. Ko e heigoa e tuaga kua lata ia tautolu ke uta he hagaao ke he tiaki taofiaga?

24 Kua pulotu ke liu manatu na fakahagahaga kelea he tau tagata tiaki taofiaga e fakapotopotoaga Perekamo. Kaeke kua lali ke fakakelea pihia e leveki fakaagaga he fakapotopotoaga ne fakalataha a tautolu ki ai, kia fakaheu katoatoa e tautolu e tiaki taofiaga mo e fakatumau ke eke e mahani he kupu moli. (Ioane 8:32, 44; 3 Ioane 4) Ha kua maeke e tau faiaoga po ke tau tagata fakavai ne hihiga atu ke he tiaki taofiaga ke takiva e fakapotopotoaga katoa, kua lata ia tautolu ke totoko mauokafua ke he tiaki taofiaga, kia nakai fakaata e fakaohoohoaga kelea ke fakatauhele mai a tautolu he omaoma ke he kupu moli.—Kalatia 5:7-12; 2 Ioane 8-11.

25. Ko e tau fekau he Keriso ke he tau fakapotopotoaga fe ka fakatutala ki ai he vala tala ka mui mai?

25 Ko e tau kupu fatuakiloto ha ia he nava mo e fakatonu ne vagahau he lilifu ko Iesu Keriso ke he tolu he tau fakapotopotoaga fitu i Asia Tote nukua onoono a tautolu ki ai! He takitakiaga he agaga tapu, kua lahi foki e mena ka talahau e ia ke he tau fakapotopotoaga fa hane toe. Ko e tau fekau nei kua talahau fakatonu atu ki a Tuataira, Sarataisa, Filatelefaia, Laotikaia, ka fakatutala ki ai he vala tala ka mui mai.

To Tali Fefe a Koe?

• Ko e ha kua lata ia tautolu ke fanogonogo ke he mena ne talahau he Keriso ke he tau fakapotopotoaga?

• Liga maeke fefe ia tautolu ke lagomatai he liu hokoti hake e fakaalofa fakamua he fakapotopotoaga?

• Ko e ha kua maeke ke talahau ko e tau Kerisiano nonofogati i Semurana i tuai kua mautu moli?

• He fakaata atu ke he tuaga i loto he fakapotopotoaga i Perekamo, kua lata ke onoono fefe a tautolu ke he manamanatu he tiaki taofiaga?

[Tau Huhu he Fakaakoaga]

[Mepe he lau 8]

(Ma e puhala katoa ne tohi aki, kikite e tohi)

HELENI

ASIA TOTE

Efeso

Semurana

Perekamo

Tuataira

Sarataisa

Filatelefaia

Laotikaia

[Fakatino he lau 10]

To olioli he “moto tagata tokologa” e lalolagi parataiso

[Tau Fakatino he lau 11]

Ko e tau Kerisiano ne favale ki ai ko e tau tagata kautu ke he lalolagi