Skip to content

Skip to table of contents

Kua Hiki e Kitiaaga he Felakutaki

Kua Hiki e Kitiaaga he Felakutaki

Kua Hiki e Kitiaaga he Felakutaki

KUA favale tumau e felakutaki. Nukua moumou tumau e tau momoui he tau kautau ti tamai tumau e matematekelea ke he tau tagata noa. Ka e he tau tau ne mole laia, kua hiki e kitiaaga he felakutaki. He puhala fe?

Laulahi e tau felakutaki he vaha nei ke he tau felakutaki fakamatakau​—tau felakutaki he vahaloto he tau matakau totoko he tau tagata ne nonofo he taha e motu. Ti fa leva foki e tau felakutaki fakamatakau, ati toka e puke tagata ke pakia noa, mo e moumou lahi e tau motu kua kehe mai he tau felakutaki he taha motu ke he taha motu. “Kua favale mo e fakamaligi toto e fakagahuaaga he tau felakutaki fakamatakau ne fakahiku ke tokoafe ne mamate, tau fakakelea mahani fakatane mo e fifine, fakaohooho ke fakapaea mo e, ke he tau mena tutupu lalahi, ko e kelipopoaga,” he talahau he tagata fakamauaga tala tuai Sepania ko Julián Casanova. Moli, ka fekeliaki e tau katofia, to totou tau ke fakamaulu ai.

Tali mai he oti e Felakutaki Taufetului, gahoa maka e tau felakutaki ne tau he tau kautau he tau motu. “Tolu mai he katoatoa e tau taufetoko kanavaakau tau lalahi ne fakamau tohi i loto he motu ma e 1990-2000,” he hokotaki he Stockholm International Peace Research Institute (SIPRI).

Moli, ko e tau taufetoko i loto he motu kua tuga e tote e fakamatakutaku mo e liga fakaheu lahi he tau tagata tohi tala he tau atu motu, ka e ko e mamahi mo e moumouaga ne fakatupu he tau felakutaki pihia kua velagia lahi ke he magaaho taha. Totou miliona e tau tagata ne mamate he tau taufetoko i loto he motu. Tuga ia, he ua e tau hogofulu tau kua mole, teitei lima e miliona tagata ne galo e tau momoui ha lautolu he tolu ni e motu ne felakutaki​—Afghanistan, Repapiliki Fakatemokarasi ha Kogoko, mo Sutana. Ke he tau Palakana, ko e latau vevela fakamotu ne kelipopo ai e tau momoui he tau tagata ne tokologa ke 250,000, mo e leva he latau favale i Kolomopia ne hiku ai mamate e 100,000.

Ko e favale he felakutaki fakamatakau kua kitia maali e lauiaaga ke he tau fanau. He tau hogofulu tau kua mole, molea e ua e miliona he tau fanau ne galo e tau momoui ha lautolu he tau taufetoko fakamatakau, he hagaao ke he United Nations High Commissioner for Refugees. Ono e miliona foki ne pakia ai. Kua lahi e numera he tau fanau ne fakaako ke eke mo tau kautau. Talahau ai he taha tama ne kautau: “Ne fakaako e lautolu au. Ne mai e lautolu e fana ki a au. Ne fakaaoga e au e tau tulaki. Ne keli e au e tau tagata noa. Tokologa. Ko e felakutaki noa ni . . . Ne omaoma au ke he tau poakiaga. Na iloa e au ko e mena kelea. Nakai ko e manako haku.”

Tokologa e tau fanau he tau motu ne ha ha ai e felakutaki fakamatakau kua eke mo puhala he moui nukua tutupu hake mo e nakai iloa e mafola. Ne nonofo a lautolu he lalolagi ne kua moumou ai e tau aoga mo e taute e fakatutalaaga ke he puhala he tau fana. He talahau e Dunja ne 14 e tau he moui: “Kua tokologa e tau tagata ne kua kelipopo . . . Ne nakai liu logona e koe e lologo he tau manu lele, ko e leo ni he tau fanau ne tagi ha ko e galo e matua fifine po ke matua tane, ko e tugaane po ke mahakitaga.”

Ko e Heigoa e Tau Tupumaiaga?

Ko e heigoa ne fakapuho e velagia he tau felakutaki fakamatakau favale pihia? Ko e vihiatia fakamotu mo e fakamagafaoa, tau fekehekeheaki fakalotu, nakai fakafili tonu, mo e fetokoaki fakapolitika e tau vala aoga lahi ki ai. Ko e taha matapatu fakatupu ko e lotokai​—lotokai ma e pule mo e lotokai ma e tupe. Ko e tau takitaki fakapolitika, kua fa fakalagalaga he lotokai, kua omoi he vihiatia ke fakapuho aki e latau. Ko e hokotaki ne lomi fakailoa he SIPRI kua fakakite e tau tagata tokologa he tau taufetoko fakakanavaakau tau “hane omoi he mouaaga fakatagata.” Kua lafi he hokotaki: “Kua kitia e lotokai ke he tau puhala loga, mai he fakafua maka kikila he tau takitaki kau mo e fakapolitika ke he kaiha he tau fuata he maaga he fakaaoga e tau fana.”

Ko e tau kanavaakau tau kua fakagofua he tau mukamuka ka e tamate nukua lafi ke he kelipopoaga. Kavi ke he 500,000 ne mamate he tau tau takitaha​—mua atu ke he tau fifine mo e tau fanau—​ne fakatupu ha ko e tau fana ikiiki. He taha motu i Aferika, ko e fana gutu loa AK-47 nukua maeke ke fakatau ke he totogi he moa. Momoko ai ke talahau, ke he falu matakavi kua eke e tau fana ke teitei loga tuga e tau manu lele fao. He lalolagi katoa ha ha i ai mogonei e fuafuaaga ko e 500 miliona he tau kanavaakau tau ikiiki mo e mama​—taha ma e tau tagata 12 takitaha kua momoui.

To eke kia e tau taufetoko fakamatakau kelea mo fakamailoga he senetenari 21 aki? Maeke nakai e tau felakutaki fakamatakau ke puipui? To fakahiku nakai e tau tagata ke oti e kelipopoaga? To tutala e vala tala ka mui mai ke he tau huhu nei.

[Puha he lau 4]

Ko e Totogi Kelea he Tau Felakutaki Fakamatakau

He tau felakutaki fakamatakau favale mafiti lahi, 90 e pasene ha lautolu ko e tau tagata noa ne nakai tau kua matematekelea. “Kua mahino ai he tupu lahi, kua eke e tau fanau mo tau matafi ki ai, nakai ke he tau matematekelea totamaki, he taufetoko fakakanavaakau tau,” he talahau e Graça Machel, ko e United Nations Secretary-General’s Expert on the Impact of Armed Conflicts on Children.

Kua eke e fakapilo pulenoa mo matatao felakutaki. He falu matakavi felakutaki, ko e tau tagata totoko ke he fakapilo pulenoa kua teitei ni ke moua e tama fifine fuata tote takitaha he tau maaga ne fakakelea e lautolu. Ko e foliaga he tau tagata fakapilo pulenoa ia ko e fakalaulahi he fakamatakutaku po ke ke moumou e matutakiaga he tau magafaoa.

Kua mumui mai e hoge mo e gagao ha ko e lagakina he felakutaki. Ko e felakutaki fakamatakau kua kakano ko e gahoa he tau fua he fonua ka to mo e helehele ai, gahoa e gahuahuaaga he tau gahua fakaekekafo, ti tote e lagomataiaga he lalolagi katoa ka moua he tau tagata manako lagomatai. Taha e fakaakoaga he felakutaki fakamatakau Aferika ne fakakite ko e 20 e pasene he tau matematekelea ne mamate ha ko e gagao mo e 78 e pasene mai he hoge. Kua 2 e pasene ha ko e fua mai ni he latau.

He evalesi, laga 22 he minuti takitaha ne fai tagata kua galo e alaga po ke hana a moui he lalaka ke he kelekele ne tanu e tau pomu i ai. Kua fuafua ai ko e 60 e miliona ke he 70 e miliona pomu ne tanu fano ke he kavi ke molea e 60 he motu.

Kua fakaohooho e tau tagata ke toka e tau kaina ha lautolu. He lalolagi katoa, kua ha ha i ai mogonei 50 e miliona e tau tagata ne fehola kehe mo e tau tagata ai fai kaina​—hafa ia lautolu ko e tau fanau.

[Fakatino Credit Line he lau 2]

COVER: Boy: Photo by Chris Hondros/Getty Images

[Fakatino Credit Line he lau 3]

Photo by Chris Hondros/Getty Images