Skip to content

Skip to table of contents

Tupu Olaola e Faka-Kerisiano Moli

Tupu Olaola e Faka-Kerisiano Moli

Tupu Olaola e Faka-Kerisiano Moli

KUA mahafagi atu e fekafekauaga ha Iesu Keriso ke he lalolagi he senetenari fakamua. Kua fakamalolo, fakakikila, mo e fakalagalaga e fekau hana ke he puhala kua fakaofomate aki e tau tagata. Tokologa ia lautolu ne logona a ia he vagahau ne kua amotia lahi mahaki ha ko e tau kupu hana.​—Mataio 7:28, 29.

Ne tiaki nakai matakutaku e Iesu e putoiaaga he tau fakatokaaga fakalotu mo e fakapolitika favale he magahala ia ka e fakatoka atu a ia ke he tau tagata noa. (Mataio 11:25-30) Ne talahau fakamaali e ia e fakaohoohoaga kelea muikau he tau agaga kelea he lalolagi mo e fakagahua e malolo ne foaki he Atua ki a lautolu. (Mataio 4:2-11, 24; Ioane 14:30) Ne fakakikila fakamakaka e Iesu e matutakiaga lahi he matematekelea mo e agahala, ti tuhi fakaalofa atu a ia ke he Kautu he Atua ma e totokaaga tukulagi. (Mareko 2:1-12; Luka 11:2, 17-23) Fakahiku ai, ne lagaki e ia e pouligia ne leva e ufitia aki e aga fakaperesona moli he Matua hana, he fakakitia atu e higoa he Atua ki a lautolu ne fiafia he moua e fakafetuiaga fakatagata mo Ia.​—Ioane 17:6, 26.

Ko e mena ia, ke nakai ofo ai, pete e favaleaga vevela fakalotu mo e fakapolitika, ko e tau tutaki ha Iesu ne fakaholofa fakamafiti e fekau malolo lahi hana. He kavi ni ke he 30 laia e tau tau, ko e tau fakapotopotoaga Kerisiano tupu lahi ne fakatu i Aferika, Asia, mo Europa. (Kolose 1:23) Ko e tau kupu moli ne fakaako e Iesu ne fakakikila e tau loto he tau tagata mahani molu, mo e loto hakohako he Pule Atu Motu Roma katoa.​—Efeso 1:17, 18.

Maeke fefe, mogoia, he tau tutaki fou nei mai he tau feakiaga kehekehe he fakatupe, fakamotu, he vagahau, mo e fakalotu ke o mai fakalataha ke kaufakalataha moli ke he “taha e tua,” tuga ne talahau he aposetolo ko Paulo? (Efeso 4:5) Ko e heigoa ka fakalataha a lautolu ke ‘taha e vagahau’ ke nakai mavehevehe fano? (1 Korinito 1:10) He kitia e hagahagakelea he nakai fakalataha ha lautolu ne talahau ko e tau Kerisiano he vaha nei, kua maeke moli ia tautolu ke kumikumi e mena ne fakaako e Iesu.

Ko e Fakaveaga ma e Fakalatahaaga Kerisiano

He tu ke fakafili ki mua ha Ponotio Pilato, ne fakakite e Iesu e fakaveaga he fakalatahaaga Kerisiano. Ne pehe a ia: “Ko e mena hanai ne fanau mai ai au, mo e hau ai au ke he lalolagi, kia talahau e au e kupu moli. Ko lautolu oti kana ha ha he kupu moli, kua fanogonogo mai a lautolu ke he haku a leo.” (Ioane 18:37) Ko e mena ia, ko e talia e tau fakaakoaga ha Iesu fakalataha mo e vala ne toe he Kupu mai he agaga he Atua, ko e Tohi Tapu, kua ha ha i ai e omoomoiaga fakalataha malolo lahi ke he tau tutaki moli he Keriso.​—1 Korinito 4:6; 2 Timoteo 3:16, 17.

Moli ai, to ha ha he tau tutaki a Iesu e tau tuaha po ke tau fekehekeheaki moli he tau vahaloto ha lautolu ni ke he tau magaaho. Ti ko e heigoa mogoia? Ne fakamaama e Iesu: “Ka haele mai a ia, ko e [a]gaga ke tupu ai e kupu moli haia, ti takitaki e ia a mutolu ke he tau kupu moli oti; ha ko e mena nakai talahau noa e ia hokoia, ka ko e tau mena oti kua fanogonogo ai a ia, to talahau ai ni, to fakailoa mai foki kia mutolu e tau mena ka tutupu.” (Ioane 16:12, 13) Ti, to fakamalolo he agaga tapu he Atua e tau tutaki moli a Iesu ke maama e kupu moli ne kua fakakite fakahaga mai he Atua. Pihia foki, ko e agaga ia to fakatupu mai e tau fua, tuga e fakaalofa, fiafia mo e mafola, ati fakahiku ai to fakatupu ki mua e kaufakalataha ki a lautolu.​—Gahua 15:28; Kalatia 5:22, 23.

Ne nakai fakagofua e Iesu ha taufetoko po ke tau fekehekeheaki he tau tutaki hana; po ke foaki e ia e pule ki a lautolu ke liu fakahokohoko e tau kupu moli faka-Atua ke felauaki mo e tau aga fakamotu po ke fakalotu he tau tagata ka feleveia mo lautolu. Kehe ai, he po fakahiku hana mo lautolu, ne liogi fakamakai a ia: “Nakai fakaigati haku a liogi ma lautolu nai, ka ko lautolu foki ka tua kia au, ha ko e ha lautolu a kupu. Kia taha a lautolu oti ke tuga a koe, ma Matua na e, ha i loto ia au, ko au foki ha i loto ia koe, kia taha a lautolu ki loto ia taua; kia talia ai he lalolagi ne fakafano mai e koe au.” (Ioane 17:20, 21) Ko e fakalatahaaga moli, mogoia, he agaga mo e fakamoli ko e fakamailoga ke kitia aki e tau tutaki he Keriso mai he kamataaga ke hoko hifo ke he vaha ha tautolu. (Ioane 4:23, 24) Moha ia, ko e tau lotu he vaha nei kua nakai kaufakalataha, ka e mavehevehe. Ko e ha ne pihia ai?

Kakano ne Mavehevehe e Tau Lotu

Ko e fakamaamaaga moli he tau taofiaga mo e tau gahua kehekehe loga ha lautolu ne talahau ko e tau Kerisiano he vaha nei ne nakai pipiki a lautolu ke he tau fakaakoaga ha Iesu. Taha e tagata tohia ne mailoga: “Tuga i tuai, ne hihiga e tau Kerisiano fou he vaha nei ke talia e tau mena mai he Tohi Tapu kua lautonu mo e tau manako ha lautolu​—ti fakaheu e tau kupu tohi ne nakai felau tonu mo e tau aga tuai fakalotu ha lautolu ni.” Ko e mena tonu nei ne talahau tuai e Iesu mo e tau aposetolo hana ka tutupu.

Tuga anei, i lalo he agaga ne tohi he aposetolo ko Paulo ke he hana matakainaga leveki ko Timoteo: “Ha ko e mena to hoko mai e vaha nakai maeke ai ia lautolu ke talia e kupu tonu ka e lata ni mo e tau manako lahi ha lautolu, ke fakapotopoto ai e tau akoako ma lautolu, ha kua magiho a tau teliga ha lautolu; to mafoki kehe foki ha lautolu a tau teliga mai he kupu moli, ka e hagao atu ke he tau tala tuai.” To fakahehe kia e tau Kerisiano oti? Nakai. Ne matutaki atu a Paulo: “Ka ko koe, kia nofo fakalatalata a koe ke he tau mena oti, kia fakauka ke he tau mena ke mamahi ai, kia eke e gahua he tagata fakamatala vagahau mitaki, kia fakakatoatoa ni hāu a feua.” (2 Timoteo 4:3-5; Luka 21:8; Gahua 20:29, 30; 2 Peteru 2:1-3) Ko Timoteo mo e falu Kerisiano tua fakamoli ne momoui ke he tomatomaaga ia mai he agaga.

Kaufakalataha Agaia e Tau Kerisiano Moli

Tuga a Timoteo, ko e tau Kerisiano moli he vaha nei hane fakatumau a lautolu ke mataala he nakai talia e fakakakanoaga he tagata mo e talia hokoia e pule faka-Tohi Tapu ma e tau taofiaga fakaakoaga ha lautolu. (Kolose 2:8; 1 Ioane 4:1) He muitua ke he tau Kerisiano he senetenari fakamua, hane fakakatoatoa he Tau Fakamoli a Iehova e fekafekauaga ha lautolu ke he molea e 230 e motu, he tamai e fekau fakamua a Iesu, ko e tala mitaki he Kautu, ke he tau tagata he tau kalakala oti. Manamanatu ke he fa e puhala aoga ne fifitaki auloa a lautolu ki a Iesu mo e taute e faka-Kerisiano moli pete ne kehe e tau matakavi ne nonofo a lautolu.

Ko e tau taofiaga ha lautolu ne fakave ke he Kupu he Atua. (Ioane 17:17) ) Ko e akoako he matakavi i Belgium ne tohi hagaao ki a lautolu: “Taha e mena kua maeke ia mautolu ke ako mai ia lautolu [Tau Fakamoli a Iehova] ko e ha lautolu a makai ke fanogonogo ke he Kupu he Atua mo e ha lautolu a malolo ke fakamatala hagaao ki ai.”

Ne ono a lautolu ke he Kautu he Atua ma e totokaaga mai he tau lekua he lalolagi katoa. (Luka 8:1) I Barranquilla, Kolomopia, ne vagahau e Fakamoli ki a Antonio, ko e tagata lalago malolo he matakau fakapolitika. Nakai kau e Fakamoli mo ia, po ke fakalugaluga e ia falu he fakaakoaga fakapolitika. Ka e, ne foaki e ia ke fakaako e Tohi Tapu nakai fai totogi mo Antonio mo e tau mahakitaga hana. Nakai leva ti mailoga e Antonio ko e Kautu he Atua ko e amaamanakiaga moli hokoia ma e tau tagata nonofogati i Kolomopia mo lautolu ne toe he lalolagi.

Ne fakalilifu e lautolu e higoa he Atua. (Mataio 6:9) He feleveia fakamua he Tau Fakamoli a Iehova a Maria, ko e Katolika malolo ne nofo i Ausetalia, ne fakaata e ia e Tau Fakamoli ke fakakite ki a ia e higoa he Atua i loto he Tohi Tapu. Tali atu fefe a ia? “He magaaho ne kitia fakamua e au e higoa he Atua he Tohi Tapu, ne tagi au. Ne amotia lahi au he iloilo ne kua iloa moli e au mo e fakaaoga e higoa moli he Atua.” Ne matutaki a Maria ke fakaako e Tohi Tapu, mo e he magaaho fakamua la ia he moui hana, ne iloa e ia a Iehova ko e peresona mo e ne maeke ke atihake e fakafetuiaga tukulagi mo ia.

Ne fakalataha he fakaalofa a lautolu. (Ioane 13:34, 35) Ne talahau he tagata tohia he The Ladysmith-Chemainus Chronicle, i Kanata: “Pete ne taofiaga fakalotu hau, po ke nakai fai, kua lata ia koe ke nava ke he 4,500 he Tau Fakamoli a Iehova ne gahua fakamalolo he fahitapu mo e fai vala ne kua mole ke talaga e Fale he Toloaga ne 2,300 poloka mita i Cassidy . . . Ke taute fakamakai e mena nei mo e nakai taufetoko, fekehekeheaki po ke kumi lilifu fakatagata ko e fakamailoga faka-Kerisiano moli.”

Ti manamanatu ke he fakamoliaga. He fakatumau e tau fioloti, tau misionare, mo e tau tagata o tapu Kerisitenitome ke taufetului mo e tupufetui he taufetoko he tau lotu ha lautolu, hane tupu olaola e faka-Kerisiano he lalolagi katoa. Moli, hane taute he tau Kerisiano moli e fekafekauaga kotofa ha lautolu he fakamatala mo e fakaako e Kupu he Atua. (Mataio 24:14; 28:19, 20) Kaeke ko koe mo lautolu hane “tauoi mo e mānu” ke he tau mena vihiatia ne hohoko he magaaho nei mo e kua fakatupetupe mai he nakai kaufakalataha he tau lotu he Kerisitenitome, kua uiina e mautolu a koe ke matutaki mo e Tau Fakamoli a Iehova he tapuakiaga Kerisiano kaufakalataha he Atua moli tokotaha, ko Iehova.​—Esekielu 9:4; Isaia 2:2-4.