Skip to content

Skip to table of contents

Fakamatala e Kupu he Atua mo e Fakamalolo

Fakamatala e Kupu he Atua mo e Fakamalolo

Fakamatala e Kupu he Atua mo e Fakamalolo

“Fano a, kia perofeta atu a koe ke he motu haku.”​—AMOSA 7:15.

1, 2. Ko hai a Amosa, mo e heigoa ne fakakite he Tohi Tapu hagaao ki a ia?

MAGAAHO ne ha ha he fekafekauaga, ne fehagai taha tagata fakamatala ha Iehova mo e akoako. Ne hea e akoako: ‘Oti e fakamatala! Fano kehe he matakavi e!’ Ko e heigoa ne taute he tagata fakamatala? Mahala nakai a ia ke he vale ia, po ke matutaki atu a ia ke fakamatala hagaao ke he kupu he Atua mo e fakamalolo? Maeke ia koe ke moua e tali ha kua fakamau he tagata fakamatala ia e tau fakafitaaga hana i loto he tohi ne fua hana higoa. Ko e tohi ha Amosa he Tohi Tapu. Ka e, fakamua to fakatutala fakalaulahi atu a tautolu ke he fakafehagai mo e akoako, kia kikite atu a tautolu ke he falu vala tala tuai hagaao ki a Amosa.

2 Ko hai a Amosa? Magaaho fe mo e i fe ne nofo ai a ia? To moua e tautolu e tau tali ke he tau huhu ia he Amosa 1:1, kua totou e tautolu: “Ko e tau kupu a Amosa ne ha i ai fakalataha mo e tau leveki manu i Tikoa, . . . ke he vaha he patuiki a Iuta ko Usia, ko e vaha foki a Ierepoamo ko e tama a Ioasa ko e patuiki a Isaraela.” Na nofo a Amosa i Iuta. Ti ko e kaina hana he maga ko Tikoa, ne 16 e kilomita he fahi toga i Ierusalema. Ne moui a ia he matahiku he senetenari ke hivaaki F.V.N. he magaaho pule he Patuiki ko Usia i Iuta mo e ko Ierepoamo II e patuiki he kautu he magafaoa hogofulu ha Isaraela. Ko Amosa ko e tagata leveki mamoe. Ti talahau he Amosa 7:14, kua nakai ko e “leveki manu” hokoia a ia ka ko e “tagata gahua ke he tau sukamora.” Ti fai vala he tau ne gahua akau ai a ia. Ne fakapu, po ke huhuki, e ia e tau fua mati. Kua taute e gahua nei ke momoho mafiti e tau fua mati, ti ko e gahua mategugu.

“Fano a, Kia Perofeta Atu”

3. Maeke fefe he ako hagaao ki a Amosa ke lagomatai a tautolu kaeke logona hifo e tautolu e nakai lata ke fakamatala?

3 Ne talahau fakamoli e Amosa: “Nakai ko e perofeta au, nakai ko e tama foki au he perofeta.” (Amosa 7:14) Kua nakai fanau a ia ko e tama he perofeta po kua fakaako a ia mo perofeta. Ka e mai he tau tagata oti i Iuta, ne fifili e Iehova a Amosa ke taute e gahua Hana. He magahala ia, ne nakai fifili he Atua e patuiki malolo, e ekepoa fakaako, po ke iki muhukoloa. Kua foaki he mena nei ki a tautolu e fakaakoaga mafanatia. Liga kua nakai mahuiga a tautolu ke he tau mena fakalalolagi po kua lahi e fakaakoaga. Ka e maeke kia he mena nei ke taute a tautolu ke logona hifo e nakai lata ke fakamatala e kupu he Atua? Nakai pihia! Na maeke ia Iehova ke tauteute a tautolu ke tukuogo e fekau hana​—pihia foki ke he tau fonua paleko. Ha ko e mena tonu ia ni ne taute e Iehova ma Amosa, to lagomatai lahi ma e tau tagata oti ne manako ke fakamatala e kupu he Atua mo e fakamalolo, ke mailoga e fakafifitakiaga ne fakatoka he perofeta loto malolo nei.

4. Ko e ha ne kua uka ia Amosa ke perofeta i Isaraela?

4 Ne poaki a Iehova ki a Amosa: “Fano a, kia perofeta atu a koe ke he motu haku ko Isaraela.” (Amosa 7:15) Ko e kotofaaga uka lahi a na. He magaaho ia, ne olioli he kautu he magafaoa hogofulu ha Isaraela e mafola, haohao mitaki, mo e muhukoloa. Tokologa ne ta e ‘tau fale ma e vaha makalili’ mo e ‘tau fale ma e vaha mafana,’ ti nakai ta aki e tau maka kelekele, ka ko e “tau maka talai.” Moua he falu e tau koloa fulufuluola ne talaga mai he tau nifo elefane mo e inu e tau uaina ne tamai he “tau uluvine mitaki.” (Amosa 3:15; 5:11) Ko e fua, tokologa e tagata ne logona hifo e makona fakatagata. Moli, ko e fonua ne kotofa ki a Amosa kua tuga tatai mo e fonua ne fekafekau e falu ia tautolu ki ai he vaha nei.

5. Ko e heigoa e tau mena nakai tonu ne taute he falu Isaraela?

5 Kua nakai hepehepe e tau Isaraela ke moua e tau koloa fakatino. Pete ni ia, nukua muhukoloa lahi e falu Isaraela ke he puhala nakai mahani fakamoli. Ko e tau tagata mautu kua “favale atu ke he tau tagata lolelole” mo e “favale atu kia lautolu kua nonofogati.” (Amosa 4:1) Ne pulega e tau tagata fakafua, tau ikifakafili, mo e tau ekepoa pule malolo ke kaiha e tau tagata nonofogati. O mai a tautolu mogonei ke liliu atu ke he vaha i tuai ke kitia e tau mena ne taute he tau tagata nei.

Holitu e Fakatufono he Atua

6. Fakaaoga fakakelea fefe he tau tagata fakafua ha Isaraela e falu?

6 O fakamua a tautolu ke he makete. Kua haia e tau tagata fakafua nakai fakamoli ne ‘fakatote e tau efa’ mo e ‘fakalahi e sikeli,’ ti fakafua foki e “tau fua saito kelea.” (Amosa 8:5, 6) Kua kaiha he tau tagata fakafua e tau tagata fakatau ke he tau mena ne fakafua e lautolu, he fakatau uka e tau totogi, mo e nakai mitaki e tau koloa. He mole e fakaaoga fakakelea he tau tagata fakafua a lautolu ne nonofogati ti hokotia ke mativa, ne fakahiku ke fakafua ni he tau timotua a lautolu mo tau tupa. Oti ia, ti fakatau he tau tagata fakafua a lautolu ke he totogi he “afialoalohui ua.” (Amosa 8:6) Kia manamanatu la ki ai! Kua fakatatai he tau tagata fakafua lotokai ia e tau katofia Isaraela ha lautolu aki e tau afialoalohui! Ko e fakama kelea ha a ia he tau tagata nonofogati, mo e ko e holitu kelea muikau ha a ia he Fakatufono he Atua! Ka e, kua fakamanatu he tau tagata fakafua ia “e sapati.” (Amosa 8:5) E, kua o lotu a lautolu ka e nakai fakamoli.

7. Ko e heigoa ati maeke he tau tagata fakafua a Isaraela ke moumou e Fakatufono he Atua?

7 Ti hao mai fefe e tau tagata fakafua ia he moumou e Fakatufono he Atua, ne poaki: “Ka e fakaalofa atu a koe ke he tagata kua katofia mo koe kia tuga na koe kia koe”? (Levitika 19:18) Kua kautu a lautolu ha ko e tau tagata ne lata ke omoi e Fakatufono​—tau ikifakafili—​e tau hoa kolokolovao ha lautolu. Ke he gutuhala he maga, ne taute i ai e tau mena matafakatufono, ne ‘talia [he tau ikifakafili] e palepale mo e liuaki e tau tagata nonofogati mai he tau mena tonu ha lautolu.’ Ti he nakai puipui e tau tagata nonofogati, ne fakavaivai he tau ikifakafili a lautolu ke moua e tau koloa. (Amosa 5:10, 12) Ti, kua fakaheu foki he tau ikifakafili e Fakatufono he Atua.

8. Ko e heigoa e tau mahani ne fakamatapouli e tau ekepoa mahani kelea ki ai?

8 Pete ia, ko e heigoa ne taute he tau ekepoa ha Isaraela? Ke moua e tali, lata ia tautolu ke fuluhi atu ke he taha matakavi. Kitia e tau agahala hane taute he tau ekepoa he “tau fale he tau atua ha lautolu”! He puhala ia Amosa, ne talamai e Atua: “Kua o age foki e tagata katoa mo e hana matua tane ke he tama fifine taha, ke holitu ai haku a higoa tapu.” (Amosa 2:7, 8) Manamanatu la ke he mena ia! Nukua taute he matua tane Isaraela mo e hana tama tane e mahani kelea he fakatane mo e fifine, ke he fifine fakataka taha he faituga. Ti kua fakamatapouli e tau ekepoa mahani kelea nei ke he mahani feuaki ia!​—Levitika 19:29; Teutaronome 5:18; 23:17.

9, 10. Ko e heigoa e tau holitu ke he Fakatufono he Atua ne agahala ai e tau Isaraela, mo e fakatatai fefe ke he vaha ha tautolu?

9 Hagaao ke he falu mahani agahala, ne talahau e Iehova: “Kua tatakoto foki a lautolu ke he tau tapulu ne fakamau aki e fakafua ke he tapa he tau fatapoa oti; mo e inu ai e lautolu e uaina ha lautolu ne fakahala ke he tau fale he tau atua ha lautolu.” (Amosa 2:8) E, kua fakaheu he tau ekepoa pihia foki he tau tagata noa e matafakatufono ne fakamau ia Esoto 22:26, 27, ne talahau ka uta e tapulu ke fakamau aki e fakatau kua lata ke liuaki ato pouli e po. Ka kua fakaaoga ai e lautolu mo kafu ke tatakoto ai he magahala kaigalue mo e inu ke he tau atua fakavai. Mo e tau tupe fakahala ne oko mai e lautolu he tau tagata nonofogati, ne fakatau aki e lautolu e tau uaina ke inu he tau kaigalue fakalotu fakavai. Kua mamao ligo a lautolu mai he hala he tapuaki moli!

10 Kua holitu fakahanoa he tau Isaraela e tau poakiaga ua ne mua he Fakatufono​—ke fakaalofa ki a Iehova mo e ke fakaalofa ke he tau katofia tagata ha lautolu. Ati fakafano he Atua a Amosa ke akonaki a lautolu ha ko e ha lautolu a nakai tua fakamoli. He vaha nei, kua fakaata he tau motu he lalolagi, fakalataha mo lautolu i Kerisitenitome, e tuaga keukeu ha Isaraela i tuai. Pete he mahuiga falu tagata, kua tokologa agaia hane matematekelea ke he fahi tupe mo e ke he manamanatuaga ha ko e tau mahani kelea he tau takitaki nakai loto fakamoli he tau pisinisi lalahi, tau politika, mo e he lotu fakavai. Ka kua fakaalofa a Iehova ki a lautolu ne matematekelea mo lautolu kua manako ke kumi a ia. Ko e mena ia, ati kotofa e ia e tau fekafekau hana he vaha nei ke taute e gahua tuga ha Amosa​—ke fakamatala e kupu Hana mo e fakamalolo.

11. Ko e heigoa kua ako e tautolu mai he fakafifitakiaga ha Amosa?

11 Ha kua tatai e tau gahua ha tautolu mo Amosa, to aoga lahi a tautolu he manamanatu ke he fakafifitakiaga hana. Ti, kua fakakite mai e Amosa ki a tautolu (1) e tau mena kua lata ia tautolu ke fakamatala, (2) e puhala kua lata ke fakamatala ai a tautolu, mo e (3) kakano kua nakai fakai e tau tagata totoko ke fakaoti e gahua fakamatala ha tautolu. Kia kikite takitaha e tautolu e tau manatu nei.

Puhala kua Lata ia Tautolu ke Fifitaki a Amosa

12, 13. Fakakite fefe e Iehova kua nakai fiafia a ia ke he tau Isaraela, ti ko e heigoa ha lautolu a tali?

12 Ko e Tau Fakamoli a Iehova, kua matapatu e fekafekau Kerisiano ha tautolu ke he gahua fakamatala he Kautu mo e taute tutaki. (Mataio 28:19, 20; Mareko 13:10) Taha mena foki, kua fakamatala e tautolu e tau hataki he Atua, tuga ne fakatuogo e Amosa to tamai e Iehova e fakafiliaga velagia ke he tau tagata mahani kelea. Ke tuga anei, ne fakakite ia Amosa 4:6-11 na fakamahino tumau e Iehova e nakai fiafia hana ke he tau Isaraela. Ne taute e ia e tau tagata ke ‘hogeia e tau mena kai,’ ‘taofi e uha ia lautolu neke to,’ mo e taute ha lautolu a tau saito ‘ke fifigo mo e polopologa’ ti foaki foki ki a lautolu e “tatalu.” Fakalaga nakai he tau mena nei e tau Isaraela ke tokihala? “Ka e nakai liliu mai a mutolu kia au,” he talahau he Atua. Mahino ai, ne fakatumau e tau Isaraela ke fakaheu a Iehova.

13 Ne fakahala e Iehova e tau Isaraela nakai tokihala. Ka e fakamua, ne moua e lautolu e hatakiaga fakaperofeta. Hagaao ke he mena nei, ne tala age e Atua: “To nakai ni eke he Iki ko Iehova ha mena, ka e fakakite ai e ia hana finagalo ke he hana tau fekafekau ko e tau perofeta.” (Amosa 3:7) Ne talahau he Atua ki a Noa hane hoko mai e Fakapuke, ti poaki ki a ia ke tukuogo e hatakiaga. Tatai foki, ne tala age e Iehova ki a Amosa ke tukuogo e hatakiaga fakahiku. Tokihala ni, ne nakai fanogonogo e tau Isaraela ke he tau fekau faka-Atua ia mo e mahala ke taute e tau mena kua lata.

14. Ko e heigoa e tataiaga he vaha ha Amosa mo e he vaha ha tautolu?

14 Nakai fakauaua, to talia e koe kua fai tataiaga moli he vaha ha Amosa mo e vaha ha tautolu. Ne perofeta e Iesu Keriso to tutupu e tau matematekelea loga he vaha fakamui. Talahau tuai foki e ia e gahua fakamatala ke he lalolagi katoa. (Mataio 24:3-14) Ka e tuga ni he vaha ha Amosa, kua fakaheu he laulahi he tau tagata he vaha nei e tau fakamailoga he tau vaha mo e fekau he Kautu. Ma lautolu ia, to tatai ni e tau fakahikuaga mo e tau mena ne fehagai mo e tau Isaraela nakai tokihala. Ne hataki e Iehova a lautolu: “Kia tauteute a a koe ke feleveia ai a mua mo e hau a Atua.” (Amosa 4:12) Ne feleveia a lautolu mo e Atua he matematekelea a lautolu ke he fakafiliaga velagia he magaaho ne tapaki he tau Asuria a lautolu. He vaha nei, to ‘feleveia e lalolagi nakai mahani Atua’ nei mo e Atua i Amaketo. (Fakakiteaga 16:14, 16) Ka e he fakatumau a Iehova ke fakauka, kua lali a tautolu ke tomatoma atu ke he tau tagata tokologa: “Kia kumi e mutolu a Iehova ti momoui ai a mutolu.”​—Amosa 5:6.

Fakafehagai ke he Totokoaga Tuga ne Taute e Amosa

15-17. (a) Ko hai a Amasia, mo e tali fefe a ia ke he tau fakapuloaaga ha Amosa? (e) Ko e heigoa e tau talahauaga hehe ne tukupau aki e Amasia a Amosa?

15 Lata ia tautolu ke fifitaki a Amosa nakai ni ke he tau mena ne fakamatala e tautolu ka e pihia foki ke he ha tautolu a puhala fakamatala. Kua fakamahino moli mai e mena ia he veveheaga 7, ne fehagai a tautolu mo e ekepoa ne totoku he kamata he fakatutalaaga ha tautolu. Ko ia ko “Amasia ko e ekepoa i Peteli.” (Amosa 7:10) Ko e maga ko Peteli ko e lotouho he tau lotu tiaki taofiaga i Isaraela, ne putoia ai e tapuaki punua povi. Ti ko Amasia ko e ekepoa he lotu he Motu. Fefe mogoia hana tali ke he fakapuloaaga malolo ha Amosa?

16 Ne tala age a Amasia ki a Amosa: “Ko e tagata kitekite na e, fano a, kia hola atu a koe ke he motu ko Iuta, mo e kai mena ai a koe ke he mena ia, mo e perofeta ai a koe. Ka e aua neke perofeta foki a koe i Peteli; ha ko e faituga he patuiki haia, ko e fale foki he patuiki haia.” (Amosa 7:12, 13) Ti tuga talahau pehenei e Amasia: ‘Fano ki kaina! Na fai lotu a mautolu.’ Ne lali foki a ia ke taute e pule fakatufono ke pa aki e tau gahua ha Amosa, he tala age ke he Patuiki ko Ierepoamo II: “Kua fakafualoto a Amosa kia koe ke he magafaoa a Isaraela.” (Amosa 7:10) E, ne tukupau e Amasia a Amosa ke fakafualoto! Ne tala age a ia ke he patuiki: “Kua vagahau mai pehe a Amosa, to matulei ai a Ierepoamo ke he pelu, to takitaki atu ni a Isaraela mo tau tagata kua moua he tau mai he kelekele ha lautolu.”​—Amosa 7:11.

17 Ke he tau kupu ia, ne lafi tolu e Amasia e tau talahauaga fakahehe nei. He talahau: “Kua vagahau mai pehe a Amosa.” Ka e nakai lagataha a Amosa ke talahau, ko e perofetaaga hana. Ne talahau tumau e ia: “Kua pehe mai e vagahau a Iehova.” (Amosa 1:3) Kua tukupau foki a Amosa ke talahau: “To matulei ai a Ierepoamo ke he pelu.” Ka e, he fakamau ia Amosa 7:9, ne perofeta mai a Amosa: “To tu atu au [Iehova] mo e pelu ke he magafaoa a Ierepoamo.” Ko e Atua ne talahau tuai e tau matematekelea ia ma e “magafaoa” ha Ierepoamo, hana hologa. Mua atu, ne talahau e Amasia kua pehe a Amosa: ‘To takitaki atu ni a Isaraela mo tau tagata kua moua he tau.’ Pete ia, ne perofeta foki e Amosa to moua he ha Isaraela ka liu atu ke he Atua e tau monuina. Kitia maali ai, ne fakaaoga e Amasia e puhala fakavaia he lali ke pa matafakatufono e gahua fakamatala ne taute e Amosa.

18. Ko e heigoa e tataiaga he tau puhala ne fakaaoga e Amasia mo e tau puhala ne fakaaoga he tau vahega akoako he vaha nei?

18 Kua kitia nakai e koe e tatai he tau puhala ne fakaaoga e Amasia mo e tau puhala ne fakaaoga he tau tagata totoko ha Iehova he vaha nei? Tuga he lali a Amasia ke fakanono a Amosa, kua lali pihia foki e tau akoako, tau pisopo, tau matua tupuna lotu he vaha ha tautolu ke fakaoti e gahua fakamatala he tau fekafekau ha Iehova. Ne tukumale e Amasia a Amosa ke fakafualoto. He vaha nei, kua tukumale foki he tau vahega akoako e Tau Fakamoli a Iehova he fakahagahaga kelea e motu. Ti tuga he kumi lagomatai a Amasia ke he patuiki ke totoko ki a Amosa, kua kumi atu foki e tau vahega akoako ke he matakau politika ma e lagomatai ke favale ke he Tau Fakamoli a Iehova.

Ai Maeke e Tau Tagata Totoko ke Taofi e Gahua Fakamatala ha Tautolu

19, 20. Puhala fe ne tali a Amosa ke he totoko mai ia Amasia?

19 Fefe e tali ha Amosa ke he totoko ha Amasia? Fakamua, ne tala age a Amosa ke he ekepoa: “Kua pehe mai a koe, Aua neke perofeta atu a koe kia Isaraela.” Mo e nakai fakauaua, ne fakamatala ai he perofeta loto malolo he Atua e tau kupu ne nakai manako a Amasia ke logona. (Amosa 7:16, 17) Ne nakai matakutaku a Amosa. Ko e fakafifitakiaga mitaki lahi ha a ia ma tautolu! Ka fakamatala hagaao ke he kupu he Atua, to omaoma a tautolu ke he ha tautolu a Atua, pihia foki ke he tau motu kua tutupu fetui e favale kaka mai he tau Amasia he vaha fou nei. Tuga a Amosa, to fakapuloa tumau e tautolu: “Kua pehe mai e vagahau a Iehova.” Ti nakai fakai e tau tagata totoko ke fakaoti e gahua fakamatala ha tautolu, ha ko e “lima he Iki” mo tautolu.​—Gahua 11:19-21.

20 Kua lata ia Amasia ke iloa to kaumahala e tau tukumale hana. Kua fita he fakamaama e Amosa e kakano ne kua nakai maeke he taha tagata he lalolagi ke fakaoti e fakamatalaaga hana​—ti ko e manatu ke toluaki a ia ha tautolu ka fakatutala ki ai. Hagaao ke he Amosa 3:3-8, ne fakaaoga e Amosa e tau huhu mo e tau fakataiaga loga ke fakakite na fai tupumaiaga e tau lauiaaga oti. Ati talahau e ia e mena nei: “Kua tagi e leona ko hai kia ke nakai matakutaku ai? kua vagahau mai e Iki ko Iehova, ko hai kia ke nakai perofeta atu?” Ke he falu kupu, ne tala age a Amosa ke he tau tagata fanogonogo hana: ‘Tuga he nakai maeke ia koe ke kalo mai he matakutaku ke he tagi he leona, ti nakai maeke ia au ke kalo mai he fakamatala e kupu he Atua, ha kua logona e au e poaki a Iehova ke taute pihia.’ Ko e matakutaku mahani Atua, po ke fakalilifu hokulo ma Iehova, ne omoi a Amosa ke fakamatala mo e fakamalolo.

21. Puhala fe kua tali a tautolu ke he poaki he Atua ke fakamatala e tautolu e tala mitaki?

21 Logona foki e tautolu e poakiaga a Iehova ke fakamatala. Tali fefe a tautolu? Ke tuga a Amosa mo e tau tutaki fakamua atu ha Iesu, kua fakamatala e tautolu e kupu ha Iehova mo e fakamalolo ha ko e Hana lagomatai. (Gahua 4:23-31) To nakai maeke he tau favale ne tupu mai he tau tagata totoko po ke aga fakateaga ne fakakite e lautolu ne fakamatala a tautolu ki ai ka fakanono a tautolu. He fakakite e makutu pihia tuga ha Amosa, kua omoomoi e Tau Fakamoli a Iehova he lalolagi katoa ke fakatumau ke fakatuogo e tala mitaki mo e fakamalolo. Ha ha ia tautolu e lalagoaga ke hataki e tau tagata ke he fakafiliaga hane hau a Iehova. Ko e heigoa kua putoia e fakafiliaga ia ki ai? To tali e huhu ia he vala tala ka mui mai.

To Tali Fefe e Koe?

• I lalo he tau tutuaga fe ne fakamoli e Amosa e matafekau foaki-Atua hana?

• Tuga a Amosa, ko e heigoa kua lata ia tautolu ke fakamatala?

• Mo e aga fe ne kua lata ia tautolu ke taute ha tautolu a gahua fakamatala?

• Ko e ha kua nakai fakai e tau tagata totoko ke fakaoti e gahua fakamatala ha tautolu?

[Tau Huhu he Fakaakoaga]

[Fakatino he lau 3]

Ne fifili he Atua a Amosa, ko e tagata fakapu he tau fua mati, ke taute e gahua Hana

[Tau Fakatino he lau 5]

Tuga a Amosa, hane fakatuogo nakai e koe e fekau a Iehova mo e fakamalolo?