Skip to content

Skip to table of contents

Kakano ne Fakauaua e Tokologa Kua Maeke e Lotu ke Fakalataha e Tau Tagata

Kakano ne Fakauaua e Tokologa Kua Maeke e Lotu ke Fakalataha e Tau Tagata

Kakano ne Fakauaua e Tokologa Kua Maeke e Lotu ke Fakalataha e Tau Tagata

‘FAKAALOFA kia ia ne katofia a mua.’ (Mataio 22:39) Ko e matafakatufono aoga nei he mahani ne fakapuloa he tau lotu loga. Ane lauia mitaki e tau lotu ia he fakaako e tau tagata ha lautolu ke fakaalofa ke he katofia ha lautolu, to fakapotopoto auloa mo e fakalataha e tau tagata ha lautolu. Ka e, mailoga pihia nakai e koe? Ko e tau lotu kia ko e omoomoi ma e kaufakalatahaaga? Ko e fakafonua nakai la leva ia i Sihamani ne huhu e huhu nei: “Fakalataha kia he tau lotu e tau tagata, po kua liga fakamavehevehe e lautolu e tau tagata?” Ko lautolu ne tali, 22 e pasene ne logona kua fakalataha he tau lotu, ka e 52 e pasene ne logona kua vehe, po ke fakamavehevehe a lautolu. Liga logona hifo pihia e tau tagata he motu hau.

Ko e ha ne tokologa ne tote e mauokafua to fakalataha he lotu e tau tagata? Liga ha ko e mena ne iloa e lautolu mai he tau mena tutupu kua mole atu. He lata ke fakapotopoto auloa e tau tagata, ne fa vehe kehekehe he lotu a lautolu. Ke he falu mena, ko e lotu ne maluia ai e loga he tau kelipopoaga matakutakuina ne tutupu. Onoono la ke he falu fakataiaga mai he 100 tau kua mole.

Fakaohooho he Lotu

He felakutaki ke ua he lalolagi, ko e tau Koroatia Katolika Roma mo e tau Serepia Ofotoko i Palakana ne taufetoko. Ne talahau e tau fahi ne ua kua muitua ki a Iesu, ne fakaako hana tau tutaki ke fakaalofa ke he katofia ha lautolu. Ka e, takitaki he fekehekeheaki ha lautolu ke he “taha he tau tamateaga makimaki he tau tagata noa ne talahaua ke he fakamauaga tuai,” he talahau he taha tagata kumikumi. Kua ofogia e lalolagi ke he molea e 500,000 he katoatoa ne mamate ko e tau tagata tane, fifine, mo e tau fanau.

He 1947 ko e fahimotu i Initia ko e kaina he tau tagata ne 400 miliona—kavi ke he 20 e pasene he puke tagata—lahi ke he tau Hinitu, tau Musilimi, mo e tau Sikihi. He magaaho ne vevehe a Initia, kua fakatu ai ko e motu faka-Isilama ha Pakisitani. He magaaho ia, totou teau afe e tau tagata fakapaea he tau motu ia ne ua ne tugi, tafolo, fakakikiveka, ti fana ke he tau fufuta he tau tamateaga fakalotu.

He lafi ke he tau fakataiaga fakamamahi loga na, ne talahaua e fakamatakutakuina he kamataaga he senetenari nei. He vaha nei, kua fakamataala e lalolagi katoa ke he fakamatakutakuina, ti tokologa e tau matakau fakamatakutakuina ne talahau kua fai matutaki fakalotu. Nakai onoono ke he lotu ko e fakatolomaki ki mua he kaufakalatahaaga. He nakai pihia, kua fa matutaki ai ke he favale mo e nakai kaufakalataha. Nakai ofo ai, mogoia, ko e mekasini vala tala Sihamani ko e FOCUS ne fakatatai e tau lotu lalahi he lalolagi—faka-Puta, Kerisitenitome, faka-Konofusia, faka-Hinitu, faka-Isilama, faka-Iutaia, mo e faka-Tao—ke he tau one he matapulu.

Tau Fetotokoaki ha Lautolu Ni

He fa e felatauaki e falu lotu, kua matematekelea e falu ha ko e tau fetotokoaki ha lautolu ni. Tuga anei, he tau tau fou e kua mole ne mavehevehe e tau lotu he Kerisitenitome ha ko e taufetoko ke he tau matakupu he fakaakoaga. Ko e vahega akoako mo e tau tagata he lotu taha ne huhu: Kua fakaata kia e puipui fanafanau? Ka e kua e fakatotama? Lata kia e tau fifine ke fakauku mo tau akoako? Fefe e onoonoaga he lotu ke he mahani fakasotoma? Lata kia e lotu ke talia e felakutaki? He kitia e nakai kaufakalataha pihia, tokologa ne manamanatu, ‘Maeke fefe e lotu ke fakalataha e tau tagata ka e nakai maeke ke fakalataha e tau tagata ni ha lautolu?’

Maali ai, ne kaumahala e lotu ke eke mo omoomoi malolo ma e kaufakalatahaaga. Ka e fakamailoga kia e tau lotu oti kana ha ko e tau mavehevehe? Fai lotu nakai kua kehe—ko e lotu kua maeke ke fakalataha e tau tagata?

[Fakatino he lau 3]

Ne pakia e tau leoleo he feoka mo e tau matakau lotu i Initia he 1947

[Credit Line]

Photo by Keystone/Getty Images