Skip to content

Skip to table of contents

Tala Mitaki ma e Tau Tagata he Tau Motu Oti

Tala Mitaki ma e Tau Tagata he Tau Motu Oti

Tala Mitaki ma e Tau Tagata he Tau Motu Oti

“To eke foki a mutolu mo tau talahau haku . . . ke hoko ni ke he fakaotiaga he lalolagi.”—GAHUA 1:8.

1. Ha ko e tau faiaoga he Tohi Tapu, ko e heigoa ha tautolu ka manamanatu ki ai, mo e ko e ha?

KO E tau faiaoga mitaki ne nakai ni mataala ke he tau mena ne talahau ke he tau tagata fakaako ha lautolu ka e pihia foki ke he puhala ne tala age aki e lautolu. Ko e tau faiaoga he kupu moli he Tohi Tapu, kua taute pihia e tautolu. Kua manamanatu a tautolu ke he fekau ne fakamatala e tautolu mo e tau puhala ne fakaaoga e tautolu. Ko e fekau ha tautolu, ko e tala mitaki he Kautu he Atua, ne nakai hiki, ka e hikihiki e tautolu e tau puhala ha tautolu. Ko e ha? Ke hokotia ke he tau tagata tokologa.

2. Ka hikihiki e tautolu e tau puhala fakamatala ha tautolu, ko hai ha tautolu hane fifitaki?

2 He fakaaoga e tau puhala fakamatala ha tautolu, kua fifitaki e tautolu e tau fekafekau he Atua i tuai. Manamanatu, ma e fakatai, ke he aposetolo ko Paulo. Ne pehe a ia: “Kua eke au mo tagata Iutaia ke he tau tagata Iutaia . . . Kua eke au mo tagata kua noa mo e fakatufono kia lautolu kua noa mo e fakatufono . . . Kua eke au mo tagata lolelole kia lautolu kua lolelole, kia moua e au a lautolu kua lolelole; kua eke au mo tau mena oti ke he tau tagata oti kia momoui ai ni falu kia au.” (1 Korinito 9:19-23) Ne lauia mitaki e puhala hikihiki ha Paulo. To lauia mitaki foki a tautolu ka hikihiki e tau fakataitaiaga ke lata mo lautolu kua tutala a tautolu ki ai.

Ke he “Tau Kala Oti he Lalolagi”

3. (a) Ko e heigoa e paleko ne fehagai mo tautolu he gahua fakamatala ha tautolu? (e) Kua fakamoli fefe e tau kupu ha Isaia 45:22 he vaha nei?

3 Ne fehagai a tautolu mo e paleko lahi mahaki he fakamatala e tau tala mitaki ke he laulahi he fonua ha tautolu—“ke he lalolagi oti.” (Mataio 24:14) He senetenari fakamui, tokologa e tau fekafekau ha Iehova ne gahua malolo ke hokotia ke he tau motu fou ke maeke ke folafola e tala mitaki. Ko e heigoa e fua? Ko e tupu ofoofogia he lalolagi katoa. He kamataaga he senetenari 20 aki, ne hokotaki kua fakamatala ke he tau motu gahoa ni, ka e he mogonei, kua gahua lahi e Tau Fakamoli a Iehova he 235 e motu! Moli, ko e tala mitaki he Kautu kua fakapuloa foki ke he “tau kala oti he lalolagi.”—Isaia 45:22.

4, 5. (a) Ko hai ne taute e matagahua aoga lahi he folafola e tala mitaki? (e) Ko e heigoa ne talahau he falu la ofisa hagaao ki a lautolu ne o mai he falu motu ke fekafekau he fonua he la?

4 Ko e heigoa e tau kakano ma e tupuaga ia? Loga e tau mena. Ne fakamahani e tau misionare ke he Aoga Tohi Tapu a Kiliata he Kolo Toko, mo e nakai la leva, kua hokotia ke he 20,000 ne kua kautu ke he Aoga Fakaako Fekafekau ne foaki e lagomatai lahi. Ne fakaaoga foki he tau Fakamoli tokologa e tau tupe ha lautolu ke o atu ke he falu motu ne manako lahi ke he tau tagata fakailoa he Kautu. Ko e tau Kerisiano foaki ne lautolu a lautolu—ko e tau tagata tane mo e fifine, fuata mo e motua, nofo tokotaha mo e mau—ne taute e gahua aoga he fakamatala e fekau he Kautu ke he lalolagi oti. (Salamo 110:3; Roma 10:18) Ne loto fakaaue lahi ki a lautolu. Mailoga e mena ne tohi he falu la ofisa hagaao ki a lautolu ne gahua he falu motu ne manako lagomatai he fonua he la ofisa.

5 “Ko e tau Fakamoli fakahele nei ne takitaki e fakamatala he tau matakavi mamao, ne lagomatai ke fakatu e tau fakapotopotoaga fou, ti lafi ke he tupuaga fakaagaga he tau matakainaga i ai.” (Ekuatoa) “Kaeke liliu e tokoteau he tau tagata kehe ne fekafekau hinei, to lauia e malolo he fakapotopotoaga. Ko e monuina ke fakalataha mo lautolu.” (Repapiliki a Tominika) “Loga he tau fakapotopotoaga ha mautolu, kua tokoluga e pasene he tau matakainaga fifine, falu magaaho kua hoko ke he 70 e pasene. (Salamo 68:11) Tokologa ia lautolu ne fou ke he kupu moli, ka ko e tau matakainaga fifine paionia nonofo takitokotaha ne o mai he falu motu ne foaki e lagomatai aoga he fakamahani a lautolu ne fou. Ko e tau matakainaga fifine nei ne o mai he falu motu kua eke mo tau mena fakaalofa moli ki a mautolu!” (He motu Europa Lalo) Kua manamanatu nakai a koe ke fekafekau he taha motu kehe? *Gahua 16:9, 10.

“Tau Tagata Tokohogofulu he Tau Vagahau Oti”

6. Fakakite fefe he Sakaria 8:23 e paleko he tau vagahau he gahua fakamatala ha tautolu?

6 Ko e taha paleko lahi mahaki ko e tau vagahau kehekehe ne vagahau he lalolagi oti. Ne talahau tuai he kupu he Atua: “Ko e tau aho ia to toto atu ai he tau tagata tokohogofulu he tau vagahau oti he tau motu kehe; to toto atu ai e lautolu e kala tapulu he tagata Iuta mo e pehe atu, To o a tautolu mo mutolu; ha kua logona e mautolu ha ha ia mutolu e Atua.” (Sakaria 8:23) He fakamoliaga fou he perofetaaga nei, kua hukui he tau tagata tokohogofulu e moto tagata tokologa, ne perofeta he Fakakiteaga 7:9. Ka e mailoga, he hagaao ke he perofetaaga ha Sakaria, ko e “tau tagata tokohogofulu” ka o mai he tau motu oti ti pihia foki he ‘tau vagahau kehekehe he tau motu oti.’ Kua kitia nakai e tautolu e fakamoliaga he fakamatafeiga nei he perofetaaga? E, moli.

7. Ko e heigoa he tau numera ne fakakite ko e tau tagata he ‘tau vagahau kehekehe he tau motu oti’ ne kua hokotia ki ai e tala mitaki?

7 Mailoga falu numera. Limagofulu e tau kua mole ne taute fakailoa e tau tohi ha tautolu ke he 90 e vagahau. He vaha nei, kua malagaki hake e numera ia ke molea e 400. Ne eketaha e “fekafekau fakamoli mo e loto matala” ke taute e tau tohi ti pihia mo lautolu tokogahoa ne vagahau he vagahau ia. (Mataio 24:45) Ma e fakatai, kua moua e Tohi Tapu ke he vagahau Kerenelani (vagahau he 47,000 e tagata), Palau (vagahau he 15,000), mo Iapa (vagahau he kavi 7,000 tagata).

‘Ko e Pa Gutuhala Lahi’ ne Takitaki ke he Tau Puhala Fou

8, 9. Ko e heigoa e tupuaga ne hafagi e ‘pa gutuhala lahi’ ma tautolu, ti tali atu fefe e tokoafe he Tau Fakamoli ki ai?

8 He mogonei, kua nakai lata ia tautolu ke o mamao ke talahau e tala mitaki ke he tau tagata he tau vagahau oti. He tau tau fou nei, ko e o mai he tau tagata motu kehe mo e tau tagata fehola ke he tau motu monuina fakatupe ne fakatu loga e tau maaga he tau tagata ne loga e vagahau kehe. Tuga anei, i Paris, Falani, ne kavi ke he 100 e tau vagahau kehekehe i ai. I Toronto, Kanata, ko e numera ko e 125; mo e i London, Igilani, molea e 300 e vagahau kehekehe i ai! Ko e o mai he tau tagata nei mai he falu motu ke he tau fonua loga he tau fakapotopotoaga ne hafagi ‘e pa gutuhala lahi’ ne takitaki ke he tau puhala fou ke talahau e tala mitaki ke he tau tagata he tau motu oti kana.—1 Korinito 16:9.

9 Totou afe e Tau Fakamoli ne talia e paleko nei he ako e taha vagahau foki. He tokologa ia lautolu, kua uka; ka e kautu ai ha ko e olioli he lagomatai e tau tagata ne o mai mo e tau tagata fehola ke ako e kupu moli ne moua he Kupu he Atua. He tau e kua mole laia, teitei 40 e pasene ha lautolu oti ne papatiso he tau fonoaga he fahimotu he taha motu i Europa Lalo ne o mai he tau motu kehe.

10. Kua fakaaoga fefe e koe e tohi tote Good News for People of All Nations? (Kikite e puha “Tau Vala he Tohi Tote Good News for People of All Nations,” he lau tohi 32.)

10 Moli, laulahi ia tautolu ne nakai haia he tuaga ke ako e vagahau kehe. Pihia foki, maeke ia tautolu ke fakalataha ke lagomatai e tau tagata motu kehe he fakaaoga fakamitaki e tohi tote ne fakatoka fou mai ko e Good News for People of All Nations, * kua toka ai e fekau futia he Tohi Tapu ke he loga e tau vagahau kehekehe. (Ioane 4:37) Hane fakaaoga kia e koe e tohi tote nei ke he fekafekauaga?

Ka Nakai Talia he Tau Tagata

11. Ko e heigoa e paleko lafi ki luga ne fehagai ki ai e falu matakavi?

11 He tupu e fakaohoohoaga ha Satani ke he lalolagi, ha ha i ai foki e paleko ne fehagai tumau—he nakai talia lahi e falu matakavi. Moli, kua nakai fakaofo he tuaga nei a tautolu, ha kua talahau tuai e Iesu to tutupu e tau tutuaga pihia. He tutala ke he vaha ha tautolu, ne pehe a ia: “K[ua] momoko foki e tau loto he tau tagata tokologa.” (Mataio 24:12) Moli, ko e taofiaga ke he Atua mo e fakalilifu ke he Tohi Tapu ne fakalolelole e tokologa. (2 Peteru 3:3, 4) Fakahiku ai, he falu vala he lalolagi, tokogahoa ne eke mo tau tutaki fou he Keriso. Nakai kakano e mena ia, kua teao e tau gahua he tau matakainaga Kerisiano ha tautolu ne fakamatala tua fakamoli he tau matakavi nakai talia. (Heperu 6:10) Ko e ha? Mailoga e tau mena na.

12. Ko e heigoa e tau foliaga ne ua he gahua fakamatala ha tautolu?

12 Kua fakamaama he Evagelia ha Mataio ua e matapatu foliaga he gahua fakamatala ha tautolu. Taha ko e ‘taute tutaki he tau motu oti kana.’ (Mataio 28:19) Taha foki ko e fekau he Kautu ne eke mo “talahau.” (Mataio 24:14) Kua aoga ua e tau foliaga ia, ka e mahomo atu ke he foliaga ke uaaki. Ko e ha?

13, 14. (a) Ko e heigoa e vala kehe ue atu he fakamailoga he ha ha hinei he Keriso? (e) Ko e heigoa ha tautolu ka tokaloto, mua atu ka fakamatala a tautolu he tau matakavi ne nakai talia lahi?

13 Ne fakamau e Mataio he Tohi Tapu kua huhu e tau aposetolo ki a Iesu: “Ko e heigoa e fakamailoga he hau a ha ha hinei mo e fakaotiaga he fakatokaaga he tau mena nei?” (Mataio 24:3, NW) He tali, ne pehe a Iesu ko e taha vala kehe ue atu he fakamailoga ia ko e gahua fakamatala he lalolagi. Kua tutala kia a ia ke he taute tutaki? Nakai. Ne pehe a ia: “To fakamatala atu foki e tala mitaki nai he kautu ke he lalolagi oti.” (Mataio 24:14) Ne fakakite e Iesu ko e gahua fakamatala he Kautu to eke mo fakamailoga aoga lahi.

14 Ti, he fakamatala e tautolu e tala mitaki he Kautu, kua manatu e tautolu pete ni e nakai kautu tumau a tautolu he taute tutaki, kua kautu a tautolu he “talahau.” Pete ne tau tali he tau tagata, ne iloa e lautolu e mena ne fa e taute e tautolu, mo e fakalataha a tautolu ke fakamoli e perofetaaga ha Iesu. (Isaia 52:7; Fakakiteaga 14:6, 7) Ko Jordy, ko e Fakamoli fuata i Europa Lalo, ne talahau: “Ke iloa kua fakaaoga e Iehova au ke taute e vala he fakamoli e Mataio 24:14 kua fakafiafia lahi ki a au.” (2 Korinito 2:15-17) Nakai fakauaua kua logona pihia a koe.

Ka Totoko e Fekau ha Tautolu

15. (a) Ko e heigoa ne talahau tuai e Iesu ke he tau tutaki hana? (e) Ko e heigoa ne fakamalolo a tautolu ke fakamatala pete ne totokoaga?

15 Ne fakatu foki he tau totokoaga velagia e paleko ke fakamatala e tala mitaki he Kautu. Ne talahau tuai e Iesu ke he tau tutaki hana: “To vihiatia foki a mutolu he tau motu oti ha ko e haku a higoa.” (Mataio 24:9) Tuga e tau Kerisiano fakamua atu, ne vihiatia, totoko, mo e favale ke he tau tutaki ha Iesu he vaha nei. (Gahua 5:17, 18, 40; 2 Timoteo 3:12; Fakakiteaga 12:12, 17) He falu motu, ko e matapatu a lautolu he magaaho nei he tau paaga he tau fakatufono. He omaoma agaia ke he Atua, ne fakatumau e tau Kerisiano moli ke fakamatala e tala mitaki he Kautu. (Amosa 3:8; Gahua 5:29; 1 Peteru 2:21) Ko e heigoa ne fakamalolo a lautolu, pihia mo e falu Fakamoli he lalolagi oti ke taute pihia? Kua fakamalolo e Iehova a lautolu he puhala he agaga tapu hana.—Sakaria 4:6; Efeso 3:16; 2 Timoteo 4:17.

16. Fakakite fefe e Iesu e matutakiaga he gahua fakamatala mo e agaga he Atua?

16 Ne peehi e Iesu e matutakiaga tata he agaga he Atua mo e gahua fakamatala he magaaho ne tala age a ia ke he tau tutaki: ‘To moua e mutolu e malolo, ka haele hifo e agaga tapu ki luga ia mutolu; mo e to eke foki a mutolu mo tau talahau haku, ke hoko ni ke he fakaotiaga he lalolagi.’ (Gahua 1:8; Fakakiteaga 22:17) Ko e fakatokaaga he tau mena tutupu he kupu tohi nei kua aoga lahi. Fakamua, ne moua he tau tutaki e agaga tapu, ti taute e lautolu e gahua fakamatala he lalolagi katoa. Fakalataha mo e lalagoaga he agaga tapu he Atua ka fakamalolo a lautolu ke fakauka he “eke mo talahau ke he tau atu motu oti.” (Mataio 24:13, 14; Isaia 61:1, 2) Latatonu mogoia, ne hagaao a Iesu ke he agaga tapu ‘ko e lagomatai.’ (Ioane 15:26) Ne pehe a ia to fakaako mo e takitaki he agaga he Atua hana tau tutaki.—Ioane 14:16, 26; 16:13.

17. Ka fehagai a tautolu mo e tau totokoaga lalahi, lagomatai fefe he agaga tapu a tautolu?

17 Ko e heigoa e tau puhala ne lagomatai he agaga he Atua a tautolu he vaha nei ka fehagai mo e tau totokoaga lalahi he fakamatala e tala mitaki? Kua fakamalolo he agaga he Atua a tautolu, ti totoko ai a lautolu ne favale mai. Ke fakataitai e mena nei, manamanatu ke he mena ne tupu ke he moui he Patuiki ko Saulo.

Fakafelau mo e Agaga he Atua

18. (a) Ko e heigoa e hikiaga lahi ke he mena kelea ne taute e Saulo? (e) Ko e heigoa e tau puhala ne fakaaoga e Saulo ke tamate a Tavita?

18 Ne kamata mitaki a Saulo ko e patuiki fakamua a Isaraela, ka e fakahiku ne nakai omaoma a ia ki a Iehova. (1 Samuela 10:1, 24; 11:14, 15; 15:17-23) Ti ko e fua, ne nakai liu e agaga he Atua lalago e patuiki. Ne ita lahi a Saulo ki a Tavita, ne kua fakauku ke eke mo patuiki ka mole atu a ia ti ko e mogonei ne olioli e Tavita e lalagoaga he agaga he Atua. (1 Samuela 16:1, 13, 14) Tuga na mukamuka a Tavita ke fakalolelole. Mole ia, ne toto e ia e kitara, ka e fakaaoga e Saulo e tao. Ti taha aho ne ta e Tavita e kitara, “ti velo ai e Saulo e tao, kua pehe age, to keli e au a Tavita ke tuina ai a ia mo e kaupa he fale; k[a] e kalo lagaua ai e Tavita ki mua hana.” (1 Samuela 18:10, 11) Fakamui, ne fanogonogo a Saulo ke he tama tane hana ko Ionatana, ko e kapitiga a Tavita, ti omonuo: “Ko e moui a Iehova, nakai ni tamate a [Tavita].” Ka e ne liu foki a Saulo “ke keli a Tavita ke he tao, ke tuina ua ai a ia mo e kaupa he fale.” Ka kua “kalo kehe a [Tavita] ki mua a Saulo, ti tu ai e tao ke he kaupa he fale.” Ne hola a Tavita, ka e tutuli e Saulo a ia. He magaaho hagahagakelea ia, ne totoko he agaga he Atua a Saulo. Ke he puhala fe?—1 Samuela 19:6, 10.

19. Puipui fefe he agaga he Atua a Tavita?

19 Ne hola a Tavita ke he perofeta ko Samuela, ka e fakafano e Saulo e tau tagata hana ke tapaki a Tavita. He hohoko atu a lautolu ke he matakavi ne fakamumuli a Tavita, “ti ha i ai ki luga he tau fekafekau a Saulo e [a]gaga he Atua, ti perofeta ai foki e lautolu.” Ne lauia lahi a lautolu he agaga he Atua ati nimo katoatoa e lautolu e kakano he matagahua ha lautolu. Lagaua e fakafano atu foki e Saulo e tau tagata ke liuaki mai a Tavita, ti ko e mena taha ia ni ne tupu. Fakahiku, ne fano e Patuiki ko Saulo ki a Tavita, ka e nakai maeke foki ia Saulo ke totoko e agaga he Atua. Ka e, utakehe he agaga tapu e malolo hana “ke he aho katoa ia; mo e po katoa”—he foaki ki a Tavita e magaaho lahi ke hola.—1 Samuela 19:20-24.

20. Ko e heigoa e fakaakoaga kua ako e tautolu mai he tala ke he favaleaga ha Saulo ki a Tavita?

20 Ko e tala nei ki a Saulo mo Tavita ne ha ha ai e fakaakoaga fakamalolo: Ko e tau tagata favale ke he tau fekafekau he Atua ne nakai kautu ka totoko he agaga he Atua. (Salamo 46:11; 125:2) Ne finagalo a Iehova to eke a Tavita mo patuiki ki Isaraela. Nakai fai tagata ke hiki e mena ia. Ke he vaha ha tautolu, ne fifili e Iehova “to fakamatala atu foki e tala mitaki nai he kautu.” Nakai fai tagata ke taofi e gahuahuaaga ia.—Gahua 5:40, 42.

21. (a) Fefe e mahani he falu tagata totoko he vaha nei? (e) Ko e heigoa ne mauokafua a tautolu ki ai?

21 Ne fakaaoga he falu takitaki lotu mo e politika e tau pikopiko mo e favale foki ke lali ke fakatauhele a tautolu. Pete ia, tuga ni he puipui fakaagaga e Iehova a Tavita, to puipui foki e Ia e tau tagata Hana he vaha nei. (Malaki 3:6) Ko e mena ia, tuga a Tavita, kua talahau mauokafua e tautolu: “Kua tua au ke he Atua; nakai matakutaku au ke he taha mena ka eke he tau tagata kia au.” (Salamo 56:11; 121:1-8; Roma 8:31) Mo e lagomatai ha Iehova, kia matutaki a tautolu ke kautu ke he tau paleko oti he taute e tautolu e poakiaga ke fakamatala e tala mitaki he Kautu ke he tau tagata he tau motu oti.

[Tau Matahui Tala]

^ para. 5 Kikite e puha “Makona Lahi e Logonaaga,” i kelekele.

^ para. 10 Ne Taute Fakailoa he Tau Fakamoli a Iehova.

Manatu Nakai e Koe?

• Ko e ha ne hiki e tautolu e tau puhala ha tautolu he fakamatala?

• Ko e ‘pa gutuhala lahi’ ne takitaki atu ke he tau puhala fou?

• Ko e heigoa ne fakamoli he gahua fakamatala ha tautolu, pete ni he tau matakavi nakai talia lahi?

• Ko e ha ne nakai maeke ha tagata totoko ke taofi e fakamatala he tala mitaki he Kautu?

[Tau Huhu he Fakaakoaga]

[Puha he lau 28]

Makona Lahi e Logonaaga

“Fiafia mo e olioli e fekafekauaga fakalataha ha lautolu ki a Iehova.” Kua fakamaama he mena ia e magafaoa ne hiki mai i Sepania ki Polivia. Kua fano e tama tane he magafaoa ki ai ke lagomatai e matakau ne mamao. Ko e olioli ne fakakite e ia ne nava lahi ke he tau mamatua hana ati nakai leva ti hiki atu e magafaoa katoa—fakalataha mo e tau tama tane tokofa mai he 14 ke he 25 e tau tau he moui—ne fekafekau i ai. Tokotolu he fanau tane hane paionia mogonei, ti ko ia ne hafagi e puhala he fina atu fou ke he Aoga Fakaako Fekafekau.

“Loga lahi e tau paleko,” he talahau e Angelica, ne 30 e tau he moui, mai i Kanata, ne gahua i Europa Uta, “ka e moua e au e fiafia he lagomatai e tau tagata he fekafekauaga. Kua amotia foki au ke he loga he tau talahauaga he Tau Fakamoli he maaga ia ne fakaaue mau ki a au he hau ke lagomatai a lautolu.”

“Ha ha i ai loga e tau aga fakamotu kehekehe ke fakamahani ki ai,” he talahau he lafu mahakitaga ne 20 tuma e tau tau he moui, mai he Tau Fahi Kaufakalataha ne gahua ke he Repapiliki a Tominika. “Pete ia, ne fakatumau a maua ke he matagahua ha maua, ti tokofitu he tau tagata fakaako Tohi Tapu ha maua mogonei ne o he tau feleveiaaga.” Kua lagomatai he tau matakainaga fifine tokoua nei ke fakatokatoka e matakau he tau tagata fakailoa he Kautu he taone ne nakai fai fakapotopotoaga.

Ko Laura, ko e matakainaga fifine ne 20 tuma e tau he moui hana, ne fekafekau ke he falu motu ke molea fa e tau. Ne pehe a ia: “Ne fakatoka pauaki e au ke moui mukamuka. Kua lagomatai he mena nei e tau tagata fakailoa ke kitia e moui fakalaulau ko e fifiliaga mo e mahani fakalatalata, nakai ko e mativa. Ke lagomatai e falu, mua atu ke he tau fuata, ne eke mo punaaga he olioli ma haku ne fakatotoka e tau mena uka moli he fekafekau he fonua he motu kehe. Nakai fakahui e au e fekafekauaga nei haku ke he ha mena he moui, ti kua fahia agaia au ke gahua ki a Iehova.”

[Puha/Fakatino he lau 26]

Tau Vala he Tohi Tote Good News for People of All Nations

Ne ha ha ai he tohi tote Good News for People of All Nations e lau ne toka ai e fekau ne fakakite ke hokotia ke he 92 e vagahau kehekehe. Kua tohi e fekau ke he tagata fakamua. Ti ka totou he tagata e fekau, kua leo ai tuga kua tutala a koe ki a ia.

Kua ha ha i loto e tau vala he mepe he lalolagi. Fakaaoga e mepe nei ko e puhala ke fakatu e fakafetuiaga mo e tagata he kaina. Liga ke fakakite e koe e motu ne nofo ai a koe mo e fakakite to manako a koe ke iloa e matakavi ne hau a ia i ai. He puhala ia, to liga futia e koe a ia mo e fakatu e fakakapitiga mo e takatakaiaga fiafia.

Kua tohi he folafolaaga i mua he tohi nei e tau lakaaga loga kua lata ia tautolu ke taute ke lagomatai lauia mitaki a lautolu ne vagahau e vagahau ne nakai maama e tautolu. Fakamolemole totou fakamatafeiga e tau lakaaga nei mo e fakaaoga fakamakutu ai.

Ne tohi he tau mataulu tala he tohi e tau vagahau ti pihia mo e tau fakamailoga ne hagaao ki ai. Kua lagomatai he vala nei a koe ke fakakite e tau fakamailoga he vagahau ne tohi he tau tuleke ha tautolu mo e falu tohi ke he tau vagahau kehe.

[Fakatino]

Fakaaoga nakai e koe e tohi tote nei he fekafekauaga?

[Tau Fakatino he lau 29]

Ko e tau tohi he Tohi Tapu ha tautolu kua moua mogonei ke he 400 e vagahau

KANA

LAPLAND (SUETENE)

FILIPAINA

[Tau Fakatino he lau 30, 31]

Maeke nakai ia koe ke gahua he matakavi ne manako lagomatai ma e tau tagata fakapuloa he Kautu?

EKUATOA

REPAPILIKI A TOMINIKA