Skip to content

Skip to table of contents

Ko Iehova Ko e Leveki Mamoe ha Tautolu

Ko Iehova Ko e Leveki Mamoe ha Tautolu

Ko Iehova Ko e Leveki Mamoe ha Tautolu

“Ko Iehova, ko e haku a leveki mamoe haia; nakai fai mena ke nofogati ai au.”—Salamo 23:1.

1-3. Ko e ha ne nakai ofo ai he fakatatai e Tavita a Iehova ke he leveki mamoe?

KA OLE ki a koe ke fakamaama e puhala ne leveki e Iehova hana tau tagata, ko e heigoa hau ka talahau? Ko e heigoa e fakatataiaga ka taute e koe ke fakakite aki e leveki hofihofi ne foaki e ia ke he hana tau fekafekau tua fakamoli? Molea tuai e 3,000 tau, ne tohi he patuiki he salamo ko Tavita e talahauaga fulufuluola hagaao ki a Iehova, he fakaaoga e fakatataiaga ne moua mai he matagahua ha Tavita he magaaho ne tote ai.

2 Ko e tama fuata tote, ne eke a Tavita mo leveki mamoe, ti iloa e ia e puhala leveki he tau mamoe. Kua mailoga mitaki e ia e tau mamoe, ka toka noa a lautolu, kua mukamuka ke galo mo e uta he tau tagata kaiha po ke tau manu vale. (1 Samuela 17:34-36) He nakai fai leveki mamoe, liga nakai kitia e lautolu e lotopa mo e tau mena kai ha lautolu. He tau tau fakamui hana, ne nakai fakauaua kua ha ha ia Tavita e tau manamanatuaga ofania ke he tau magaaho loga ne fakaaoga e ia ke takitaki, puipui, mo e fagai e tau mamoe.

3 Nakai ofo ai ko e gahua he leveki mamoe ne manatu ai he magaaho ne omoomoi a Tavita ke fakamaama e levekiaga ne fakakite e Iehova ke he tau tagata hana. Ko e Salamo 23, ne tohi e Tavita, ne kamata aki e tau kupu: “Ko Iehova, ko e haku a leveki mamoe haia; nakai fai mena ke nofogati ai au.” O mai la tautolu ke manamanatu ke he kakano ne latatonu e talahauaga nei. Ti, fakalataha mo e lagomatai he Salamo 23, to kitia e tautolu e tau puhala ne leveki e Iehova hana tau tagata tapuaki tuga e leveki mamoe ne leveki hana tau mamoe.—1 Peteru 2:25.

Ko e Fakatataiaga Latatonu

4, 5. Fakamaama fefe he Tohi Tapu e tau aga he tau mamoe?

4 Kua ha ha ia Iehova loga e matahigoa i loto he tau Tohiaga Tapu, ka ko e matahigoa “Leveki Mamoe,” (NW) kua fakakite e hofihofi. (Salamo 80:1) Ke maama mitaki e kakano ne latatonu a Iehova ke fakahigoa ko e Leveki Mamoe, kua mitaki ke iloa e tautolu ua e puhala: fakamua, ko e aga he tau mamoe mo e uaaki, ko e tau matagahua mo e tau mahani he leveki mamoe mitaki.

5 Kua fa hagaao e Tohi Tapu ke he tau aga he tau mamoe, he fakamaama kua tali fiafia e lautolu ke he fakaalofa hohofi he leveki mamoe (2 Samuela 12:3), nakai aga vale (Isaia 53:7), mo e fakatokolalo. (Mika 5:8) Taha e tagata tohia ne feaki e tau mamoe ke he tau tau loga ne talahau: “Ko e tau mamoe kua nakai ‘leveki ni e lautolu a lautolu’ tuga he liga talahau he falu. Kua lata a lautolu mo e levekiaga matakite mo e mataala tumau, kehe mai he falu vahega fuifui manu.” Ke momoui, kua lata e tau mamoe lolelole nei mo e leveki fakahele.—Esekielu 34:5.

6. Fakamaama fefe he taha tohi fakamaama kupu he Tohi Tapu e aho gahua he moui he tagata leveki mamoe i tuai?

6 Tuga e heigoa e aho gahua he leveki mamoe i tuai? Kua fakamaama he taha tohi fakamaama he Tohi Tapu: “He magaaho pogipogi ne ta atu e ia e fuifui hana mai he lotopa, he luaki ai ke he matakavi ke fagai ai a lautolu. Ne mamata a ia ki ai he aho katoa, he leveki neke hehe taha, ti ka fai magaaho kua nakai kitia e ia mo e fano kehe mai he fuifui, kua kumi fakamakutu ai ato moua mo e liuaki mai. . . . Ka pouli ne tamai e ia e tau mamoe ke he lotopa, ti totou a lautolu he o atu takitaha i lalo he tokotoko ke he gutuhala ke iloa tonu e ia kua nakai fai ne galo. . . . Fa mahani ne puipui e ia e fuifui ke he pouli he po mai he tau manu favale, po ke tau matahele fakavaia he tagata kaiha ne tatao.” *

7. Ko e ha e leveki mamoe he falu magaaho ne lata ke fakakite e fakauka mo e hofihofi lahi atu?

7 Ha ha i ai e tau magaaho he mamoe, mua atu ka fatu e mamoe fifine ti fai punua foki, kua lata ke lahi e fakauka mo e hofihofi. (Kenese 33:13) Taha e talahauaga ke he Tohi Tapu ne pehe: “Kua fa mamao ke hoko atu ke he taha fahi he mouga e fanauaga he punua mamoe. Kua puipui fakalahi he leveki mamoe e matua fifine he tau magaaho lolelole ti lagaki e ia e punua mo e lukuluku ai ke he lotopa. Ke he tau aho gahoa, ato maeke ke fano, kua liga lukuluku a ia ke he tau lima po ke tuku he pelu tapulu hana.” (Isaia 40:10, 11) Maaliali ai, ko e leveki mamoe mitaki ne lata ke moua e tau mahani malolo mo e hofihofi.

8. Ko e heigoa e tau kakano ne talahau e Tavita ma e mauokafua hana ia Iehova?

8 “Ko Iehova, ko e haku a leveki mamoe haia”—nakai kia ko e fakamaamaaga kua latatonu a ia ke he ha tautolu a Matua he lagi? He kumikumi a tautolu ke he Salamo 23, to kitia e tautolu e puhala ne leveki he Atua a tautolu ke he malolo mo e hofihofi he leveki mamoe. He kupu 1, ne talahau e Tavita hana mauokafua to taute he Atua e tau foakiaga oti kua lata ma e tau mamoe Hana ke “nakai fai mena ke nofogati ai” a lautolu. He tau kupu tohi ne mumui mai, ne fakakite e Tavita tolu e kakano ma e mauokafua nei: Ko Iehova ne takitaki, puipui, mo e fagai Hana tau mamoe. O mai la tautolu ke fakatutala takitaha he magaaho e tau mena nei.

“Takitaki e Ia Au”

9. Ko e heigoa e matakavi mafola kua fakamaama e Tavita, ti hohoko fefe e tau mamoe ke he matakavi pihia?

9 Fakamua, ne takitaki e Iehova hana tau tagata. Ne tohi e Tavita: “To uta e ia au ke he tau mena ne toka ai e vao mui ke takoto ai au; to takitaki e ia au ke he tapa he tau vai ke okioki ai. Ti liuaki mai e ia hoku agaga, to takitaki e ia au ke he tau puhala he tututonu ha ko e hana higoa.” (Salamo 23:2, 3) Ko e fuifui mamoe ne tatakoto mafola he vahaloto he tau mena loga—ne fakamaama e Tavita e matakavi nei he mahani fakalatalata, hauhau, mo e nakai haofia. Ko e kupu Heperu ne talahau “vao mui” kua kakano ko e “matakavi haohao mitaki.” Tuga ia, ha ko lautolu ni, to nakai moua he tau mamoe e matakavi hauhau ke tatakoto mafola ai. Kua lata he leveki mamoe ha lautolu ke takitaki a lautolu ke he “matakavi haohao mitaki” pihia.

10. Fakakite fefe he Atua hana mauokafua ia tautolu?

10 Takitaki fefe e Iehova a tautolu he vaha nei? Taha puhala ne taute e ia ko e fakafifitakiaga. Kua tomatoma he Kupu Hana a tautolu ke ‘fifitaki ke he Atua.’ (Efeso 5:1) Ko e kakano he tau kupu nei ne talahau e fakaalofa hofihofi noa, fakamagalo, mo e fakaalofa. (Efeso 4:32; 5:2) Moli, kua fakatoka e Iehova e fakafifitakiaga mitaki lahi mahaki he fakatata e tau mahani mafanatia pihia. Kua nakai kia manamanatu moli a ia he ole ke fifitaki a tautolu ki a ia? Nakai. Ko e hatakiaga omoomoi pihia ko e fakakiteaga mua ue atu moli he mauokafua hana ki a tautolu. Ke he puhala fe? Kua taute a tautolu ke he fakatai he Atua, kakano ai kua fakamonuina a tautolu aki e tau mahani mitaki mo e lotomatala ma e tuaga fakaagaga. (Kenese 1:26) Ti, kua iloa e Iehova pete ne nakai mitaki katoatoa a tautolu, ha ha ia tautolu e latatonu ke feaki e tau mahani pihia ne fakatoka e ia. Manamanatu la—kua mauokafua e Atua fakaalofa ha tautolu kua maeke ia tautolu ke tuga a ia. Ka muitua e tautolu e fakafifitakiaga hana, to takitaki e ia a tautolu, tuga a ia, ke he ‘matakavi okioki’ haohao mitaki. Ha ko e lalolagi vale nei, to ‘nonofo ai mo e nakai haofia’ a tautolu, he moua e mafola he iloa kua ha ha ia tautolu e taliaaga he Atua.—Salamo 4:8; 29:11.

11. He takitaki hana tau mamoe, ko e heigoa ne manamanatu a Iehova ki ai, ti fakaata fefe e mena nei ke he mena ne ole e ia mai ia tautolu?

11 He takitaki a tautolu, kua hofihofi mo e fakauka a Iehova. Kua manamanatu e leveki mamoe ke he tau kuku he tau mamoe hana, ti takitaki e ia “fakalata ke he tau manu.” (Kenese 33:14) Takitaki pihia e Iehova “fakalata ke he” hana tau mamoe. Kua manamanatu a ia ke he tau lotomatala mo e tau tutuaga ha tautolu. Lauia ai, ne hikihiki ai a ia, he nakai ole ke he tau mena ne nakai fahia ai a tautolu. Ko e mena ne ole e ia ke loto katoa a tautolu. (Kolose 3:23) Ka e kua kaeke kua motua a koe ti nakai maeke ke taute e tau mena ne mahani a koe ki ai? Ka e kua kaeke kua moua e koe e tatalu kelea lahi mahaki ti tautaofi a koe? Ko e fakaveaga haia he fulufuluola he fakatokaaga ke loto katoa a tautolu. Nakai tatai e tau loto ne ua. Ko e fekafekau loto katoa kua kakano ke fakaaoga katoatoa e malolo mo e moui hau ne maeke ia koe ke he fekafekauaga he Atua. Pete ne tau matulituli ne lauia a tautolu, to ofania e Iehova e tapuakiaga loto katoa ha tautolu.—Mareko 12:29, 30.

12. Ko e heigoa e fakafifitakiaga mai he Fakatufono faka-Mose ne fakatata kua takitaki a Iehova “fakalata ke he” hana tau mamoe?

12 Ke fakatata kua takitaki a Iehova “fakalata ke he” hana tau mamoe, manamanatu ke he mena ne talahau hagaao ke he tau poa agahala pauaki he Fakatufono faka-Mose. Ne manako a Iehova ke he tau poa mitaki ne puna mai he tau loto fakaaue. He magaaho taha, ko e tau poa ne fakavahega ke he mena ne fahia e tagata ke foaki. Ne pehe e Fakatufono: “Kaeke ke nakai moua e ia e punua mamoe ti ta mai ai e ia . . . ua e kulukulu, po ke ua e punua lupe.” Ka e kua ka nakai moua e ia ua e kulukulu, po ke ua e punua lupe? Ti ta mai ai e ia e “falaoa mitaki.” (Levitika 5:7, 11) Kua fakakite he mena nei ne nakai poaki e Atua ke he mena ne nakai moua he tagata foaki. Ha kua nakai hiki e Atua, kua maeke ia tautolu ke mafanatia he iloa kua nakai molea e mena ne ole e ia ki a tautolu; ka e, kua fiafia a ia ke talia e mena ne fahia a tautolu ki ai. (Malaki 3:6) Ko e monuina ha ia ke takitaki he Leveki Mamoe maama pihia!

‘Nakai Matakutaku Au ke he Kelea, ha ko Koe kua Fakalataha mo Au’

13. Ia Salamo 23:4, vagahau mauokafua lahi fefe a Tavita, ti ko e ha ne nakai ofo ai?

13 Kua foaki e Tavita e kakano ke uaaki ma e mauokafua hana: Kua puipui e Iehova hana tau mamoe. Totou e tautolu: “Ka fano foki au ke he pahua he ata he mate, ti nakai matakutaku au ke he taha mena kelea; ha ko koe ni kua fakalataha mo au; ko e akau hāu, mo e tokotoko hāu ke mafanatia ai au.” (Salamo 23:4) Kua mauokafua lahi mogonei a Tavita, he vagahau ki a Iehova he fakaaoga e kupu fakahigoa “koe.” Nakai ofo ai, ha kua tutala a Tavita hagaao ke he puhala ne lagomatai he Atua a ia ke fakauka ke he matematekelea. Kua fano a Tavita ke he tau pahua he mate—ko e tau magaaho ne hagahagakelea lahi hana moui. Ka e nakai fakaata e ia e matakutaku ke fakapehia a ia, ha kua mailoga ko e Atua—mo e Hana “akau” mo e “tokotoko”—kua fakalataha ai mo ia. Ko e mailogaaga nei he puipuiaga ne fakamafana aki a Tavita mo e fakatata lahi moli a ia ki a Iehova. *

14. Ko e heigoa e fakamoliaga kua foaki he Tohi Tapu ki a tautolu hagaao ke he puipuiaga ha Iehova, ka ko e heigoa ne nakai kakano ki ai e mena nei?

14 Puipui fefe e Iehova e tau mamoe hana he vaha nei? Kua fakamoli he Tohi Tapu ki a tautolu ko lautolu ne totoko—temoni po ke tagata—to nakai kautu he utakehe e tau mamoe hana mai he lalolagi. To nakai fakaata e Iehova e mena ia. (Isaia 54:17; 2 Peteru 2:9) Pete ia, kua nakai kakano e mena nei to puipui he Leveki Mamoe ha tautolu a tautolu he tau matematekelea oti kana. Kua moua e tautolu e tau kamatamata ne aga mau ke he tau tagata, ti fehagai a tautolu ke he totokoaga ne hokotia ke he tau Kerisiano moli oti. (2 Timoteo 3:12; Iakopo 1:2) Ha ha i ai e tau magaaho ha tautolu, ne ‘o he pahua he ata he mate.’ Ma e fakatai, liga fetamaki a tautolu kua mate ha ko e fua he favaleaga po ke gagao lahi e tino. Po ke liga fai tagata ne ofania e tautolu ne teitei po kua mate. Ke tuga e tau magaaho pouli pihia, ko e Leveki Mamoe kua fakalataha mo tautolu, to puipui e ia a tautolu. Fefe?

15, 16. (a) Ko e heigoa e tau puhala kua lagomatai e Iehova a tautolu ke fakafehagai mo e tau mena uka kua feleveia mo tautolu? (e) Talahau e mena ne tupu ke fakakite e puhala kua lagomatai e Iehova a tautolu he tau magaaho kamatamata.

15 Ne nakai mavehe e Iehova e lagomataiaga fakamana. * Ka e maeke ia tautolu ke iloa moli ke he mena nei: To lagomatai e Iehova a tautolu ke fahia ke he tau mena uka ka liga fehagai mo tautolu. Kua foaki mai e ia ki a tautolu e pulotu ke fahia ke he “tau kamatamata kehekehe.” (Iakopo 1:2-5) Kua fakaaoga he leveki mamoe e akau po ke tokotoko nakai ni ke vega aki e tau fi ka e pihia foki ke fakalagalaga aki e tau mamoe hana ke he puhala hako. Maeke ia Iehova ke “fakalagalaga” a tautolu, liga he puhala he matakainaga tapuaki, ke fakaaoga e hatakiaga ne fakave ke he Tohi Tapu ne liga lagomatai lahi ke he tuaga ha tautolu. Lafi ki ai, kua foaki e Iehova ki a tautolu e lahi he malolo ke fakauka. (Filipi 4:13) He puhala he agaga tapu hana, kua maeke ia ia ke foaki ki a tautolu e ‘lahi ue atu he malolo.’ (2 Korinito 4:7) Maeke he agaga he Atua ke fakamalolo a tautolu ke fakauka ke he ha kamatamata ne liga tamai e Satani ki a tautolu. (1 Korinito 10:13) Nakai kia mafanatia ke iloa kua mautali tumau a Iehova ke lagomatai a tautolu?

16 E, pete ne ha ha ai a tautolu he pahua he mate, ne nakai ko tautolu ni i ai hoko tautolu. Kua fakalataha e Leveki Mamoe ha tautolu mo tautolu, he lagomatai e tau puhala ha tautolu ne nakai moua katoatoa e tautolu ke he magaaho fakamua. Manamanatu ke he mena ne tupu ke he motua Kerisiano ne moua he tuma e uhoniu. “Tala atu e au he magaaho fakamua ne manamanatu au kua ita ka Iehova ki a au po ke na fakaalofa a ia ki a au. Ka e fifili ni au ke nakai nofo kehe mai ia Iehova. Ati, tala age e au e tau kapaletu haku ki a ia. Ti lagomatai e Iehova au, he fa fakamafana au he puhala mai he tau matakainaga haku. Tokologa ne talahau e tau iloaaga lagomatai ha lautolu he fahia ke he tatalu kelea lahi mahaki ha lautolu. Ko e tau talahauaga lagotatai ha lautolu ne fakamanatu ki a au kua nakai kehe e mena ne tupu ki a au. Ko e lagomatai aoga, putoia e falu foakiaga totonu mafanatia, ne fakamalolo au kua nakai tiaki e Iehova au. Moli, kua lata ia au ke fakatumau ke totoko e tatalu haku, he nakai iloa e au e fakahikuaga. Ka e mauokafua au kua fakalataha a Iehova mo au mo e to fakatumau a ia ke lagomatai au he kamatamata nei.”

‘Kua Fakatokatoka e Koe e Laulau Māku’

17. Fakamaama fefe e Tavita a Iehova he Salamo 23:5, ti ko e ha ne nakai kehe e fakataiaga nei mo e fakataiaga he leveki mamoe?

17 Kua talahau mogonei e Tavita e kakano ke toluaki ma e mauokafua ke he hana Leveki Mamoe: Kua fagai e Iehova hana tau mamoe, ti foaki fakaloga ai e ia. Kua tohi e Tavita: “Kua fakatokatoka mai e koe e tau mena ke he laulau māku ki mua ha lautolu ne fai fi kia au; kua fakauku e koe hoku ulu ke he lolo; kua pūa haku a kapiniu.” (Salamo 23:5) He kupu nei, ne fakamaama e Tavita hana Leveki Mamoe ko e leveki fakamokoi ne foaki fakaloga e tau mena kai mo e inu. Ko e tau fakataiaga ua—ko e leveki mamoe fakaalofa mo e leveki fakamokoi—ne nakai kehekehe. Ti kua lata he leveki mamoe mitaki ke iloa e matakavi ke moua e fonua talumelie mo e lahi e vai ke inu ke maeke he tau mamoe hana ke “nakai fai mena ke nofogati ai.”—Salamo 23:1, 2.

18. Ko e heigoa kua fakakite ko Iehova ko e leveki fakamokoi?

18 Ko e leveki fakamokoi foki kia e Leveki Mamoe ha tautolu? Nakai fakauaua ke he mena ia! Manamanatu la ke he mitaki, lahi, mo e kehekehe he tau mena kai fakaagaga ne olioli e tautolu mogonei. Puhala he fekafekau fakamoli mo e loto matala, ne foaki e Iehova ki a tautolu e tau tohi lagomatai mo e tau fakaholoaga kakano lahi ke he tau feleveiaaga, tau toloaga, mo e tau fonoaga—kua fakapuke ai e tau manako fakaagaga ha tautolu. (Mataio 24:45-47) Kua nakai ku moli e tau mena kai fakaagaga. Ko e “fekafekau fakamoli mo e loto matala” ne taute e tau miliona Tohi Tapu mo e tau tohi fakaako lagomatai he Tohi Tapu, ti kua moua ai e tau tohi ia ke 413 he tau vagahau. Ne foaki e Iehova e tau mena kai fakaagaga ke he tau puhala kehekehe—mai he ‘puke huhu,’ ko e tau fakaakoaga mukamuka he Tohi Tapu, ke he ‘tau mena kai kakano,’ ko e vala tala fakaagaga hokulo lahi. (Heperu 5:11-14) Ti ko e fua, ka fehagai a tautolu mo e tau lekua po ke tau fifiliaga, kua mahani a tautolu ke moua e tau mena ne manako tonu a tautolu ki ai. Ko fe a tautolu ane mai nakai fai mena kai fakaagaga pihia? Ko e foaki fakamokoi moli e Leveki Mamoe ha tautolu!—Isaia 25:6; 65:13.

‘To Nofo Au ke he Fale a Iehova’

19, 20. (a) Ia Salamo 23:6, ko e heigoa e mauokafua ne fakakite e Tavita, ti fakalataha fefe a tautolu ke he mauokafua ia? (e) Ko e heigoa ka fakatutala ke he vala tala ka mui mai?

19 He mole e manamanatu ke he tau puhala he hana Leveki Mamoe mo e Foaki, ne fakahiku e Tavita: “Ko e moli to mumui mai kia au e mahani mitaki mo e fakaalofa ke he tau aho oti he haku a moui; to nofo foki au ke he fale a Iehova ke he tau aho loga.” (Salamo 23:6) Kua vagahau a Tavita mai he loto ne puke he fakaaue mo e tua—kua loto fakaaue he liu manatu e vaha kua mole mo e tua he onoono atu ki mua. Ko e leveki mamoe fakamua nei kua haohao mitaki, he iloa ko e nofo fakatata hana ke he Leveki Mamoe he lagi, tuga he nofo mau he fale Hana, to eke tumau a ia mo tagata he leveki fakaalofa ha Iehova.

20 Ko e fakaaue ha ia ha tautolu ma e tau kupu fulufuluola ne fakamau ia Salamo 23! Kua moua e Tavita e puhala kua latatonu moli ke fakamaama e puhala ha Iehova ne takitaki, puipui, mo e fagai hana tau mamoe. Ko e tau kupu mafanatia ha Tavita ne tohia ai ke foaki ki a tautolu e mauokafua kua onoono foki a tautolu ki a Iehova ko e ha tautolu a Leveki Mamoe. E, he nonofo fakatata a tautolu ki a Iehova, to leveki e ia a tautolu ko e Leveki Mamoe fakaalofa “ke he tau aho loga,” ke he tukulagi tukumuitea. Pete ia, ko e tau mamoe hana, ha ha ia tautolu e matagahua ke o mo e ha tautolu a Leveki Mamoe ne mua, ko Iehova. Ko e mena ka putoia he mena nei to fakatutala he vala tala ka mui mai.

[Tau Matahui Tala]

^ para. 13 Ne fati e Tavita e tau salamo loga nukua fakaheke e ia a Iehova he fakahao a ia mai he hagahagakelea.—Kikite, ma e fakatai, e tau mataulu tala he Salamo 18, 34, 56, 57, 59, mo e 63.

^ para. 15 Kikite e vala tala “Fakalava Faka-Atua—Ko e Heigoa ka Amanaki a Tautolu ki Ai?” fufuta he Ko e Kolo Toko ia Oketopa 1, 2003.

Manatu Nakai e Koe?

• Ko e ha kua latatonu he fakatatai e Tavita a Iehova ke he leveki mamoe?

• Takitaki fefe e Iehova a tautolu mo e maama?

• Ko e heigoa e tau puhala kua lagomatai e Iehova a tautolu ke fakauka ke he tau kamatamata?

• Ko e heigoa ne fakakite ko Iehova e leveki fakamokoi?

[Tau Huhu he Fakaakoaga]

[Fakatino he lau 24]

Tuga e leveki mamoe i Isaraela, ne takitaki e Iehova e tau mamoe Hana