Skip to content

Skip to table of contents

Tau Fakamaamaaga Mai he Tohi Ua Nofoaga he Tau Patuiki

Tau Fakamaamaaga Mai he Tohi Ua Nofoaga he Tau Patuiki

Kua Moui e Kupu ha Iehova

Tau Fakamaamaaga Mai he Tohi Ua Nofoaga he Tau Patuiki

HE KAMATA e tohi Ua Nofoaga he Tau Patuiki he Tohi Tapu, ko Solomona hane pule ko e patuiki i Isaraela. Ne fakaoti e tohi ke he tau kupu nei he patuiki Peresia ko Kuresa ke he tau Iutaia ne fakapaea i Papelonia: “Kua foaki mai kia au e Iehova ko e Atua he lagi e tau kautu oti he lalolagi; kua poaki mai foki a ia kia au ke ta e au e fale māna i Ierusalema ha ha i Iuta. Ko ia ha ha ia mutolu mai hana motu oti, ne ha ia ia a Iehova hana Atua, kia hake ai a ia.” (2 Nofoaga he Tau Patuiki 36:23) Fakakatoatoa he ekepoa ko Esera he 460 F.V.N., kua putoia he tohi 500 e tau—mai he 1037 F.V.N. ke he 537 F.V.N.

Ko e poaki ha Kuresa ati maeke ai e tau Iutaia ke liliu ki Ierusalema mo e liu atihake ai e tapuakiaga ha Iehova i ai. Pete ia, ne lauia lahi a lautolu he leva e fakapaea ki Papelonia. Ko lautolu ne liliu mai he fakapaea ne temotemoai e iloaaga ke he fakamauaga tuai he motu ha lautolu. Kua foaki he Ua Nofoaga he Tau Patuiki e tohiaga ku mo e maama ke he tau mena tutupu ke he tau patuiki he ohi patuiki ha Tavita. Ko e tala ke fiafia foki a tautolu ki ai kakano kua fakamaama mai e tau monuina ne moua he omaoma ke he Atua moli mo e matematekelea he nakai omaoma ki a ia.

TALAGA HE PATUIKI E FALE KI A IEHOVA

(2 Nofoaga he Tau Patuiki 1:1–9:31)

Ne foaki e Iehova ke he Patuiki ko Solomona e ole hana mai he loto—ko e pulotu mo e lotomatala—pihia mo e tau monuina mo e lilifu. Ne talaga he patuiki e fale fulufuluola ki a Iehova i Ierusalema, ti ‘olioli mo e loto matala’ e tau tagata. (2 Nofoaga he Tau Patuiki 7:10) Ne “homo atu e patuiki ko Solomona ke he tau patuiki oti he lalolagi he muhu koloa mo e pulotu.”—2 Nofoaga he Tau Patuiki 9:22.

He oti e pule ki Isaraela ke he 40 e tau, ne ‘takoto a Solomona fakalataha mo e hana tau matua, ti eke e tama tane hana ko Rehopoamo mo patuiki ke hukui a ia.’ (2 Nofoaga he Tau Patuiki 9:31) Ne nakai fakamau e Esera e tafia kehe ha Solomona mai he tapuakiaga moli. Ko e tau mena kelea ni ne talahau ke he patuiki ko e hana nakai pulotu he loga e solofanua ne kumi mai i Aikupito mo e hana fai hoana ke he tama fifine ha Farao. Ne tohia he tagata fakamau tala tutupu e tau mena aoga.

Tali he Tau Huhu Faka-Tohiaga Tapu:

2:14—Ko e ha e fakamaamaaga ke he matohiaga he tagata gahua lima he kupu nei ne kehe mai he tala he 1 Tau Patuiki 7:14? Hagaao e Fakamua ke he Tau Patuiki ke he matua fifine he tagata gahua lima ko e “fifine takape, ko e tagata he magafaoa a Nafatali” ha kua fai tane a ia ke he magafaoa ia. Ka e ko e fifine nei, mai he magafaoa ha Tano a ia. Mole e mate he tane hana, ne fai tane a ia ke he tagata Turo, ti ko e tagata gahua lima ko e tama he fakamauaga ia.

2:18; 8:10—Talahau he tau kupu nei ko e tau hagai mo e tau pule ke he tau tagata ko e 3,600 ti lafi ki ai 250, ka e pehe e 1 Tau Patuiki 5:16; 9:23, ko e 3,300 a lautolu lafi ki ai 550. Ko e ha ne kehekehe e tau numera? Ko e kehekehe liga ke he puhala ne vehevehe aki e tau hagai. Liga kua fakavahega he Ua Nofoaga he Tau Patuiki e 3,600 a lautolu ne nakai ko e tau Isaraela mo e 250 e tau hagai Isaraela, ka e fakakite he Fakamua ke he Tau Patuiki ko e 3,300 e takitaki mo e 550 e takitaki leveki tokoluga. He ha tuaga ni, ko e numera katoa ha lautolu ne hagai ko e 3,850.

4:2-4—Ko e ha e fakatai he tau povi ne fakaaoga ai he talaga e fakatuaga he takeleaga apakula? He tau Tohiaga Tapu, kua fakatino he tau povi e malolo. (Esekielu 1:10; Fakakiteaga 4:6, 7) He fifili ke fakaaoga e fakatai he tau povi kua felauaki ha ko e 12 e povi apakula ne fakaheke e “takeleaga” lahi mahaki ne 30 e tone he mamafa. Ko e talaga he tau povi ma e gahua nei kua nakai holia e fakatufono ke uaaki, ne nakai fakagofua ke talaga e tau tupua mo tapuaki.—Esoto 20:4, 5.

4:5—Lahi fefe e takeleaga apakula? Ka fakapuke, ko e tolu e afe paita to puke ai po ke kavi ke 66,000 e lita. Kua liga ua mai he tolu ni e mena fa fakapuke ki ai ka e nakai ko e puke namo a ia. Pehe e Fakamua he Tau Patuiki 7:26: “Ko e ua e afe paita [44,000 e lita] to puke ai.”

5:4, 5, 10—Ko e heigoa e tau koloa mai he faituga utafano fakamua ne tuku he faituga a Solomona? Ko e koloa hokoia he fale ie fakamua ne tuku he faituga ha Solomona ko e Puha. He oti e talaga e faituga, ne ta mai e faituga utafano mai Kipeona ki Ierusalema ti maaliali kua toka i ai.—2 Nofoaga he Tau Patuiki 1:3, 4.

Tau Fakaakoaga ma Tautolu:

1:11, 12. Ne fakakite ki a Iehova ko e ole ha Solomona ke moua e pulotu mo e iloilo kua mahuiga lahi ke he loto he patuiki. Ko e tau liogi ha tautolu ke he Atua kua fakakite moli e tau mena ne mahuiga ke he tau loto ha tautolu. Kua pulotu ma tautolu ke kikite e kakano he tau liogi ha lautolu.

6:4. Ko e loto fakaaue ma e fakaalofa-totonu mo e mitaki lahi ha Iehova kua lata ke omoomoi a tautolu ke fakaue ki a Iehova—kakano, ke fakaheke a ia mo e fakaalofa hofihofi mo e fakaaue.

6:18-21. Pete kua nakai maeke ke tuku e Atua he ha fale, kua eke e faituga mo lotouho he tapuaki ki a Iehova. He vaha nei, ko e tau Fale he Kautu he Tau Fakamoli a Iehova ko e lotouho he tapuaki moli he tau matakavi.

6:19, 22, 32. Kua maeke a Iehova ke logona e liogi he tau tagata oti—mai he patuiki ke hoko ke he tau lalo tagata he motu—pihia foki ke he tagata kehe ne liogi fakamakutu ki a ia. *Salamo 65:2.

TAU PATUIKI NE HUKUI E LAINI A TAVITA

(2 Nofoaga he Tau Patuiki 10:1–36:23)

Ko e kautu maopoopo ha Isaraela ne kua vevehe ua ai—ko e kautu he magafaoa hogofulu he fahi tokelau mo e kautu he magafaoa tokoua ha Iuta mo Peniamina. Ko e tau ekepoa mo e tau Levi i Isaraela katoa ne mahani fakamoli ke he maveheaga he Kautu ka e nakai ko e papale fakamotu ti lalago e lautolu e tama ha Solomona ko Rehopoamo. He mole fakatote e 30 e tau he mau e faituga, ne fofo e tau koloa uho mai i ai.

Mai he 19 e patuiki ne tutu hake he oti a Rehopoamo, 5 ne tua fakamoli, 3 ne kamata mitaki ka e fakahiku nakai tua fakamoli, mo e taha ne liliu kehe mai he puhala kelea hana. Ko e tau pule ne toe ne eke e tau mena kelea ke he fofoga ha Iehova. * Ne lahi e tala ke he tau gahua he tau patuiki toko lima ne falanaki ki a Iehova. Ko e tau tala ki a Hesekia ne liu fakatu e tau gahua he faituga mo Iosia ne fakatokatoka e Paseka lahi kua liga fakamalolo lahi ke he tau Iutaia ne fiafia ke liu atihake e tapuakiaga ha Iehova i Ierusalema.

Tali he Tau Huhu Faka-Tohiaga Tapu:

13:5—Ko e heigoa e kakano he talahauaga “maveheaga masima”? Kakano ha kua maeke ke mau e mata, kua fakamailoga he masima e leva mo e nakai hikihiki fano. Kua hagaao e “maveheaga masima” mogoia, ke he fakaveaga mau katoatoa.

14:2-5; 15:17—Utakehe oti nakai he Patuiki ko Asa e “tau mena tokoluga”? Maaliali ai, nakai taute pihia e ia. Ne liga utakehe ni e Asa e tau mena tokoluga ne putoia mo e tapuaki ke he tau atua fakavai ka e nakai he tau matakavi ne tapuaki e tau tagata ki a Iehova. Ne liga liu talaga e tau mena tokoluga he matahiku he pule a Asa. Ko e tau mena tokoluga nei ne utakehe he tama tane hana ko Iehosafata. Ka e, nakai galo katoatoa e tau mena tokoluga, pihia foki he magahala ne pule a Iehosafata.—2 Nofoaga he Tau Patuiki 17:5, 6; 20:31-33.

15:9; 34:6—Ko e heigoa e tuaga he magafaoa ha Simeona hagaao ke he vevehe he kautu ha Isaraela? Ha kua kehekehe e tokaaga he tau tufaaga i Iuta, ko e magafaoa ha Simeona ne nonofo ai he motu a Iuta mo Peniamina. (Iosua 19:1) Ka e, fakalotu mo e fakapolitika, ne kau e magafaoa mo e kautu he fahi tokelau. (1 Tau Patuiki 11:30-33; 12:20-24) Ati, totou ai a Simeona ke he kautu he magafaoa hogofulu.

16:13, 14—Tugi kia e tino gati ha Asa? Nakai, kua hagaao e “tafu . . . e afi lahi mahaki ni māna,” nakai ke he tugi he tino gati ha Asa, ka e ke he huhunu he tau mena manogi.—Matahuitala (NW).

35:3—Ta mai e Iosia i fe e Puha tapu ki loto he faituga? Ko e utakehe tuai kia he taha he tau patuiki kelea po kua hiki e Iosia e Puha neke malona he magahala ne lahi e gahua fakafou ne taute ke he faituga, ne nakai talahau he Tohi Tapu. Ko e fakamauaga tuai ni ne hagaao ke he Puha he mole e vaha ha Solomona ko e magaaho ne ta mai e Iosia ke he faituga.

Tau Fakaakoaga ma Tautolu:

13:13-18; 14:11, 12; 32:9-23. Ko e mitaki ha ia he fakaakoaga ne ako e tautolu hagaao ke he aoga he falanaki ki a Iehova!

16:1-5, 7; 18:1-3, 28-32; 21:4-6; 22:10-12; 28:16-22. Ko e kau mo e tau tagata kehe po ke tau tagata nakai talitonu kua tupu mai e tau lekua hagahaga kelea. Kua pulotu ke kalo mai a tautolu he ha mena ne putoia teao mo e lalolagi.—Ioane 17:14, 16; Iakopo 4:4.

16:7-12; 26:16-21; 32:25, 26. Ko e fakaikaluga ati taute e Patuiki ko Asa ke mahani kelea he tau tau fakahiku he moui hana. Ko e agaga fakaikaluga ne takitaki atu ke he kaumahala ha Usia. Ne nakai gahua fakapulotu a Hesekia ti liga fakatokoluga foki he fakakite ke he tau hukui a Papelonia e tau mena galo ne tanaki e tau koloa hana. (Isaia 39:1-7) “Kua mua atu e mahani fakatokoluga ke he malaia,” he hataki he Tohi Tapu, ti “kua mua atu foki e mahani fakahakehake he loto ke veli ai.”—Tau Fakatai 16:18.

16:9. Lagomatai e Iehova a lautolu ne loto katoatoa ki a ia, ti makai a ia ke fakaaoga e malolo hana ma lautolu.

18:12, 13, 23, 24, 27. Tuga a Mikaio, kua lata ia tautolu ke fakamalolo mo e loto toa he talahau atu hagaao ki a Iehova mo e hana tau finagalo.

19:1-3. Kumi e Iehova e tau mena mitaki ia tautolu pete ka fakaita e tautolu a ia.

20:1-28. Maeke ia tautolu ke mauokafua to fakaata e Iehova a ia ke moua e tautolu ka fuluhi fakatokolalo a tautolu ki a ia ma e takitakiaga.—Tau Fakatai 15:29.

20:17. Ke “kitekite atu a mutolu ke he fakamouiaga mai ia Iehova,” kua lata ia tautolu ke “tutu a” ke lalago fakamakutu e Kautu he Atua. He nakai taute ni e tau mena ha tautolu, latatonu ia tautolu ke “tutu,” he falanaki katoatoa ki a Iehova.

24:17-19; 25:14. Ko e matahele moli e tapuaki tupua ki a Ioasa mo e tama tane hana ko Amasia. He vaha nei, maeke he tapuaki tupua ke fakaohooho pihia foki, mua atu ka fakahalahu he velevelemena po ke fakahakehake fakamotu.—Kolose 3:5; Fakakiteaga 13:4.

32:6, 7. Latatonu foki a tautolu ke loto malolo mo e malolo he ‘tapulu ke he tau tapulu tau katoa he Atua’ mo e matutaki ke he tau fakaagaga.—Efeso 6:11-18.

33:2-9, 12, 13, 15, 16. Fakakite he tagata e fakatokihalaaga moli he tiaki e puhala hehe mo e fakamakamaka ke taute e mena hako. He fakave ke he fakatokihala moli, pete ko e tagata kua taute e tau mena ne muitui e kelea tuga e Patuiki ko Manase kua maeke agaia ke moua e fakaalofa noa ha Iehova.

34:1-3. Nakai lata he ha tuaga kelea he vaha tama ke taofi a tautolu he iloa e Atua mo e fekafekau ki a ia. Ko e fakaohoohoaga mitaki ha Iosia he vaha tote hana ne liga moua mai he matua tupuna hana ne fakatokihala, ko Manase. Ko e ha fakaohooho mitaki ne liga moua e Iosia ne fakahiku ai ke moua e tau fua mitaki. Maeke ke pihia foki ma tautolu.

36:15-17. Ko Iehova kua fakaalofa hofihofi noa mo e fakauka. Pete ia, nakai fai fakaotiaga e fakaalofa hofihofi noa mo e fakauka hana. Kua latatonu e tau tagata ke tali mitaki atu ke he fakamatala he Kautu to hao a lautolu ka fakaoti e Iehova e fakatokaaga kelea nei.

36:17, 22, 23. Moli tumau e kupu ha Iehova.—1 Tau Patuiki 9:7, 8; Ieremia 25:9-11.

Fakaohooho he Tohi ke Taute

“Ti uta kehe ai e Iosia e tau mena fakalialia oti he tau motu oti ne toka ai ke he fanau a Isaraela,” he talahau he 2 Nofoaga he Tau Patuiki 34:33, “mo e pule a ia kia fekafekau a lautolu oti ha ha i Ierusalema, ke fekafekau ni kia Iehova ha lautolu a Atua.” Ko e heigoa ne fakaohooho a Iosia ke taute e mena nei? Magaaho ne ta mai he tohikupu ko Safana e tohi ne moua fou hagaao ke he Fakatufono a Iehova ke he Patuiki ko Iosia, ne totou fakaleo lahi he patuiki. Ne aamohia lahi a Iosia he mena ne totou e ia ati fakamakutu a ia ke omoomoi e tapuakiaga mea he moui katoa hana.

Maeke he totou e Kupu he Atua mo e manamanatu fakahokulo ke he tau mena ne totou e tautolu ke lauia lahi a tautolu. Nakai kia ko e manamanatu fakahokulo ke he tala he tau patuiki he laini a Tavita ka fakamalolo a tautolu ke mumuitua ke he tau fakafifitakiaga ha lautolu ne eke a Iehova mo falanakiaga ha lautolu mo e kalo mai he tau mahani ha lautolu ne nakai pihia? Kua fakalagalaga he Ua Nofoaga he Tau Patuiki a tautolu ke mahani fakamoli katoatoa ke he Atua moli mo e fakatumau ke tua fakamoli ki a ia. Ko e hana fekau kua moui mo e gahua malolo moli.—Heperu 4:12.

[Tau Matahui Tala]

^ para. 9 Ma e tau huhu ke he fakauluaga he faituga mo e falu fakaakoaga mai he liogi ha Solomona he tauteaga ia, kikite Ko e Kolo Toko, Iulai 1, 2005, lau 19-21.

^ para. 1 Ma e matohiaga he tau patuiki a Iuta, kikite Ko e Kolo Toko, Aokuso 1, 2005, lau 12.

[Fakatino he lau 18]

Iloa nakai e koe e kakano ne felauaki e fakatai he tau povi he matapatu he takeleaga apakula?

[Tau Fakatino he lau 21]

Pete he tote e lagomatai ki a ia he vaha tama, ne tupu hake a Iosia ke tua fakamoli ki a Iehova