Skip to content

Skip to table of contents

Fakamaopoopo e Tau Mena he Lagi mo e Tau Mena he Lalolagi

Fakamaopoopo e Tau Mena he Lagi mo e Tau Mena he Lalolagi

Fakamaopoopo e Tau Mena he Lagi mo e Tau Mena he Lalolagi

‘Ke lata mo e pule totonu hana kia fakamaopoopo e tau mena oti kia Keriso, ko e tau mena ha he lagi katoa mo e tau mena ha he lalolagi.’—EFESO 1:9, 10.

1. Ko e heigoa e “pule totonu” ha Iehova ma e lagi mo e lalolagi?

MAFOLA HE LAGI MO E LALOLAGI KATOATOA! Ko e finagalo lilifu lahi a ia ha Iehova, ko e ‘Atua he mafola.’ (Heperu 13:20) Ne omoomoi e ia e aposetolo ko Paulo ke tohia ko e Haana a “pule totonu” ke ‘fakamaopoopo e tau mena oti kia Keriso, ko e tau mena ha he lagi mo e tau mena ha he lalolagi.’ (Efeso 1:9, 10) Ka ko e heigoa ne fakakite he vepi ne fakaliliu ‘fakamaopoopo e tau mena’ i loto he kupu nei? Ne talahau he pulotu Tohi Tapu ko J. B. Lightfoot: “Kua hagaao e talahauaga ke he felauaki lahi he lagi mo e lalolagi katoatoa, ka fakahiku ke nakai ha ha i ai e tau aga mo e tau mena kehekehe, ka e to moua he tau mena oti kana e aoga mo e pipiaga he kaufakalataha ha lautolu mo e Keriso. Ko e hala mo e mate, momoko mo e kaumahala mo e matematekelea, to galo kehe.”

“Tau Mena ha he Lagi”

2. Ko hai e “tau mena ha he lagi” ne lata ke fakamaopoopo?

2 Ne talahau he aposetolo ko Peteru e amaamanakiaga homo ue atu he tau Kerisiano mooli he magaaho ne tohia e ia: “Ka e fakatalitali a tautolu ke he lagi fou mo e lalolagi fou, tuga ne hana talahaua mai, ke nofo ai e tututonu.” (2 Peteru 3:13) Ko e “lagi fou” ne mavehe mai kua hagaao ke he pule fakatufono foou, ko e Kautu faka-Mesia. “Ko e tau mena ha he lagi” ne totoku e Paulo i loto he tohi haana ke he tau Efeso kua lata ke fakamaopoopo “kia Keriso.” Ko lautolu ko e numera fakakaupā he tau tagata ne fifili ke pule mo e Keriso i luga he lagi. (1 Peteru 1:3, 4) Ko e tau Kerisiano 144,000 nei ne fakauku kua “fakafua mai he lalolagi,” “ne fakafua mai he tau tagata,” mo tau hakeaga fakalataha mo Keriso he Kautu haana he lagi.—Fakakiteaga 5:9, 10; 14:3, 4; 2 Korinito 1:21; Efeso 1:11; 3:6.

3. Maeke fēfē ke talahau ko lautolu ne fakauku kua ‘fakatutu mo e fakanonofo fakalataha ke he tau mena ha he lagi’ pete kua moui agaia he lalolagi?

3 Ko e tau Kerisiano fakauku kua fakafua mai, po ke liu fanau, he agaaga tapu ke eke mo tau tama fakaagaaga ha Iehova. (Ioane 1:12, 13; 3:5-7) Ha kua hiki e Iehova mo ‘tau tama,’ ne eke a lautolu mo tau matakainaga ha Iesu. (Roma 8:15; Efeso 1:5) Ko e mena ia, pete kua ha ha agaia he lalolagi, kua talahau a lautolu ke ‘fakatutu mo e fakanonofo fakalataha mo Keriso Iesu ke he tau mena ha he lagi.’ (Efeso 1:3; 2:6) Ne moua e lautolu e tuaga tokoluga fakaagaaga nei ha kua ‘fakamau fakamailoga ai a lautolu he agaga tapu ne mavehe mai, ko e fakamoli haia he mena ke eke ma lautolu’ ne tanaki ma lautolu i luga he lagi. (Efeso 1:13, 14; Kolose 1:5) Ko e tau mena nei, mogoia, ko e “tau mena ha he lagi,” ne kua lata ke fakamaopoopo ki ai e numera katoa ne fifili tuai e Iehova.

Kamataaga he Fakamaopoopoaga

4. I ne fe mo e puhala fe ne kamata e fakamaopoopoaga he “tau mena ha he lagi”?

4 Ke felauaki mo e “fakaholoaga,” (NW) a Iehova, po ke puhala ne leveki ai e tau mena, ko e fakamaopoopoaga he “tau mena ha he lagi” kua lata ke kamata “ka hoko mai e katoatoaaga he tau tau ne kotofa.” (Efeso 1:10) Kua hoko mai e magaaho kotofa ia he Penetekoso 33 V.N. He aho ia, ne liligi hifo e agaaga tapu ke he tau aposetolo mo e matakau he tau tutaki, ko e tau taane mo e fifine. (Gahua 1:13-15; 2:1-4) Ne fakamooli he mena nei e fakagahuahuaaga he maveheaga foou, ti fakamailoga e fanauaga he fakapotopotoaga Kerisiano mo e motu foou ha Isaraela fakaagaaga, ko “Isaraela he Atua.”—Kalatia 6:16; Heperu 9:15; 12:23, 24.

5. Ko e ha ne tufuga e Iehova e “motu” foou ke hukui aki a Isaraela he tino?

5 Ne nakai fakatupu he maveheaga he Fakatufono ne taute mo e tau Isaraela he tino e “kautu he tau ekepoa, mo e motu tapu” ke fekafekau tukulagi i luga he lagi. (Esoto 19:5, 6) Ne tala age a Iesu ke he tau takitaki lotu Iutaia: “To uta kehe ia mutolu e kautu he Atua, ka e age ke he taha motu ke ta mai ai e tau fua hana.” (Mataio 21:43) Ko e motu ia, ko Isaraela fakaagaaga, kua mai he tau Kerisiano fakauku ne uta ke he maveheaga foou. Ki a lautolu nei, ne tohia he aposetolo ko Peteru: “Ko mutolu, ko e hau fifili a mutolu, ko e tau patuiki mo e tau ekepoa, ko e motu tapu, mo e motu kua moua māna, kia fakakite atu e mutolu e mitaki hana ne ui a mutolu ke o mai he pouli ke he hana maama ke ofo lahi ai; ko mutolu nakai ko e motu i tuai, ka ko e vaha nai ko e motu he Atua.” (1 Peteru 2:9, 10) Ko e tau Isaraela he tino kua nakai liu eke mo tau tagata he maveheaga ha Iehova. (Heperu 8:7-13) Tuga ne talahau tuai e Iesu, ko e monuina he eke mo vala he Kautu faka-Mesia kua utakehe mai ia lautolu mo e age ki a lautolu ne 144,000 he Isaraela fakaagaaga.—Fakakiteaga 7:4-8.

Uta ke he Maveheaga he Kautu

6, 7. Ko e heigoa e maveheaga pauaki ne taute e Iesu mo e haana a tau matakainaga fakauku he agaaga, mo e ko e heigoa e kakano he mena nei ma lautolu?

6 He po ne fakatū e Iesu e Fakamanatuaga he matulei haana, ne tala age a ia ke he haana a tau tutaki tua fakamooli: “Ko mutolu nā, ne tumau a mutolu kia au ke he tau mena ne kamatamata ai au. Tuga ne kotofa mai he haku a Matua e kautu kia au, ke pihia foki he kotofa e au kia mutolu. Kia kai a mutolu mo e inu ke he haku a kaiaga mena ke he kautu haku, kia nonofo foki ke he tau nofoaiki, mo e fakafili e tau faoa a Isaraela ne hogofulu ma ua.” (Luka 22:28-30) Kua hagaao a Iesu ke he maveheaga pauaki ne taute e ia mo e haana a tau matakainaga 144,000 ne fakauku he agaaga, ka fakatumau ke ‘tua fakamoli ato hoko ke he mate’ mo e fakamooli a lautolu ko e ‘tau tagata ne kautu.’—Fakakiteaga 2:10; 3:21.

7 Ko lautolu he matakau nei ne fakakaupa ni kua fakatikai e tau amaamanakiaga oti ke nonofo tukulagi he lalolagi ko e tau tagata he tino mo e toto. To pule a lautolu mo e Keriso i luga he lagi, ti nonofo he tau nofoaiki ke fakafili e tau tagata. (Fakakiteaga 20:4, 6) Kia kumikumi atu a tautolu mogonei ke he falu kupu tohi ne hagaao hokoia ki a lautolu nei ne fakauku, mo e fakakite e kakano ne nakai kai mo e inu e ‘tau mamoe kehe’ ke he tau mena fakatai he Fakamanatuaga.—Ioane 10:16.

8. Ko e heigoa ne fakakite e lautolu ne fakauku he kai e areto? (Kikite puha he lau tohi 9.)

8 Kua fakalataha foki a lautolu ne fakauku ke he mamahi he Keriso mo e fakamakai ke fakauka ke he matulei tuga haana. Ko e taha he matakau ia, ne talahau e Paulo kua fakamakai a ia ke foaki noa ha mena ke liga ‘moua e Keriso ke iloa a ia mo e malolo he hana liu tumai, ke fakalataha mo ia ke he hana tau mamahi.’ E, kua fakamakai a Paulo ke fakauka ne ia a ia ‘ke he matulei tuga hana.’ (Filipi 3:8, 10) Tokologa e tau Kerisiano fakauku ne fakauka e tau tino ha lautolu ke fakatatai atu ke he ‘keliaga he Iki ko Iesu.’—2 Korinito 4:10.

9. Ko e heigoa e tino ne hukui he areto he Fakamanatuaga?

9 He magaaho ne fakatū e Kaiaga Afiafi he Iki, ne pehē a Iesu: “Ko e haku a tino a enei.” (Mareko 14:22) Kua hagaao a ia ke he haana a tino, ka nakai leva ti ekefakakelea mo e fakamaligi e toto. Ko e areto nakai fakaea ko e fakatai latatonu he tino ia. Ko e ha? Kakano i loto he Tohi Tapu, kua fakamailoga he mena fakaea foki e hala po ke mahani kelea. (Mataio 16:4, 11, 12; 1 Korinito 5:6-8) Kua mitaki katoatoa a Iesu, ti nakai hala e tino tagata haana. To foaki e ia e tino mitaki katoatoa ia mo poa lukutoto. (Heperu 7:26; 1 Ioane 2:2) He taute pihia e ia ka aoga ai e tau Kerisiano tua fakamooli oti kana, pete he amaamanaki a lautolu ke moui ki luga he lagi po ke moui tukulagi he lalolagi parataiso.—Ioane 6:51.

10. Ko e heigoa e puhala ne ‘fakafetui fakalataha mo e toto he Keriso’ a lautolu ne inu e uaina he Fakamanatuaga?

10 Hagaao ke he uaina ne inu he tau Kerisiano fakauku he Fakamanatuaga, ne tohia e Paulo: “Ko e kapiniu he fakaaue kua fakaaue ai a tautolu nakai kia ko e fakafetui fakalataha ia mo e toto a Keriso?” (1 Korinito 10:16) Ko e heigoa e puhala ne ‘fakafetui fakalataha mo e toto he Keriso’ a lautolu ne inu e uaina? Kua nakai foaki mai e lautolu e poa lukutoto, ha kua lata foki ia lautolu ke moua e fakamouiaga. Ha ko e tua ha lautolu ke he malolō he fakamouiaga he toto he Keriso, ne fakamagalo ai e tau hala ha lautolu ati talahaua tututonu ai ma e moui i luga he lagi. (Roma 5:8, 9; Tito 3:4-7) Ko e kakano he toto fakamaligi he Keriso ati “fakatapu,” tuku kehe, mo e fakamea ai e tau hakeaga fakalataha ne 144,000 he Keriso, ke eke mo ‘tau tagata tapu.’ (Heperu 10:29; Tanielu 7:18, 27; Efeso 2:19) E, ha ko e toto fakamaligi he Keriso ati ‘fakafua e tau tagata ma e Atua, mai he tau magafaoa oti, mo e tau vagahau kehekehe, mo e tau motu, katoa mo e atu motu, kua eke a lautolu mo tau patuiki, mo tau ekepoa ke he Atua ha tautolu; kua eke foki a lautolu mo tau patuiki ke he lalolagi.’—Fakakiteaga 5:9, 10.

11. Ko e heigoa ne fakakite e lautolu ne fakauku he inu e uaina he Fakamanatuaga?

11 He magaaho ne fakatū e Iesu e Fakamanatuaga he matulei haana, ne age e ia e kapiniu uaina ke he haana a tau aposetolo tua fakamooli mo e pehē: “Kia inu ai a a mutolu oti kana; ha ko e haku a toto a enei, ko e toto he maveheaga fou, kua fakamaligi mo e tau tagata tokologa ke fakamagalo aki e tau hala.” (Mataio 26:27, 28) Tuga ni e toto he tau povi mo e tau koti ne fakamau e maveheaga he Fakatufono he vahāloto he Atua mo e motu ko Isaraela, ne fakamau he toto ha Iesu e maveheaga foou ka taute e Iehova mo Isaraela fakaagaaga, ne kamata he Penetekoso 33 V.N. (Esoto 24:5-8; Luka 22:20; Heperu 9:14, 15) He inu e uaina ne fakatai ke he “toto he maveheaga,” ne fakakite e lautolu ne fakauku kua uta a lautolu ke he maveheaga foou ti kua aoga mai ai.

12. Puhala fe ne papatiso a lautolu ne fakauku ke he matulei he Keriso?

12 Kua fai mena foki ne fakamanatu ki a lautolu ne fakauku. Ne tala age a Iesu ke he tau tutaki tua fakamooli haana: “To inu ni a mu[tolu] ke he kapiniu ke inu ai au; katoa mo e papatisoaga ke papatiso ai au, to papatiso ai foki a mu[tolu].” (Mareko 10:38, 39) Ne vagahau e aposetolo ko Paulo he magaaho fakamui hagaao ke he tau Kerisiano ne ‘papatiso ke he matulei he Keriso.’ (Roma 6:3) Ne momoui a lautolu ne fakauku ke he moui kua poa. Kua poa e mate ha lautolu he fakatikai e lautolu ha amaamanakiaga ke moui tukulagi he lalolagi. Ko e papatisoaga he tau Kerisiano fakauku nei ke he matulei he Keriso kua fakakatoatoa ai he magaaho ne mamate tua fakamooli a lautolu ti fakaliu tu mai ke ‘pule mo tau patuiki’ fakalataha mo e Keriso i luga he lagi.—2 Timoteo 2:10-12; Roma 6:5; 1 Korinito 15:42-44, 50.

Kai mo e Inu ke he Tau Mena Fakatai

13. Ko e ha a lautolu ne moua e amaamanakiaga ke he lalolagi ne nakai kai mo e inu e tau mena fakatai he Fakamanatuaga, ka ko e ha ne o atu a lautolu ke he Fakamanatuaga?

13 Ha kua putoia ke he mena nei e fakalataha ke he areto mo e uaina ne uta viko he Fakamanatuaga, kua nakai lata mooli ia lautolu ne moua e amaamanakiaga ke he lalolagi ke kai mo e inu. Kua iloa e lautolu ne moua e amaamanakiaga ke he lalolagi, nakai ko lautolu e tau tagata ne fakauku ke he tino he Keriso, nakai ha ha foki a lautolu he maveheaga foou ne taute e Iehova mo lautolu ka pule mo Iesu Keriso. Ha kua hukui he “kapiniu” e maveheaga foou, ko lautolu hokoia he maveheaga foou ka kai mo e inu ke he tau mena fakatai. Ko lautolu ne mamata atu ke moui tukulagi ke he mitaki katoatoa he lalolagi i lalo he Kautu kua nakai papatiso ke he matulei ha Iesu po ke ui ke pule mo ia i luga he lagi. Kane mai ke kai mo e inu a lautolu ke he tau mena fakatai, to fakakite maali e nakai fakamooli ha lautolu. Ko e mena ia, ne nakai kai mo e inu ai a lautolu, ka e o atu agaia a lautolu ke he Fakamanatuaga ko e tau tagata fakalilifu. Kua loto fakaaue a lautolu ke he tau mena oti ne taute e Iehova ma lautolu kakano he haana a Tama, ti putoia ai e foakiaga he fakamagaloaga ne fakave ke he toto fakamaligi he Keriso.

14. Puhala fe ne fakamalolō fakaagaaga a lautolu ne fakauku he kai mo e inu ke he areto mo e uaina?

14 Ko e fakamauaga fakahiku he numera tote lahi he tau Kerisiano ne ui ke pule mo Keriso i luga he lagi kua teitei ke oti. Ato fakahiku e moui ha lautolu kua poa ke he lalolagi, kua fakamalolō fakaagaaga a lautolu ne fakauku he kai mo e inu ke he tau mena fakatai he Fakamanatuaga. Kua logona hifo e lautolu e pipiaga he kaufakalatahaaga mo e ha lautolu a tau matakainaga he tino he Keriso. Ko e kai mo e inu ha lautolu ke he areto mo e uaina fakatai kua fakamanatu ki a lautolu e kotofaaga ke tumau ke tua fakamooli ato hoko e mate.—2 Peteru 1:10, 11.

Fakamaopoopo e “Tau Mena ha he Lalolagi”

15. Ko hai kua fakamaopoopo ke he faahi he tau Kerisiano fakauku?

15 Tali mai he lotoga he tau atu tau he 1930, ko e ‘tau mamoe kehe’ ne malikiti hake e numera, ne nakai he “fuifui mamoe gahoa” mo e ha ha ai e amaamanakiaga ke moui tukulagi he lalolagi, kua lalago e faahi ha lautolu ne fakauku. (Ioane 10:16; Luka 12:32; Sakaria 8:23) Kua eke a lautolu mo tau kapitiga fakamooli he tau matakainaga he Keriso, he foaki e lagomatai lahi ke he fakamatalaaga he ‘tala mitaki he kautu’ ma e fakamooliaga ke he tau motu oti kana. (Mataio 24:14; 25:40) He taute pihia, kua tuku e lautolu a lautolu he faahi ka fakafili he Keriso ko e haana a “tau mamoe,” ko e haana a “fahi matau” he fiafia ka hau a ia ke fakafili e tau motu. (Mataio 25:33-36, 46) Ha ko e tua ke he toto he Keriso, to ha ha a lautolu he “moto tagata tokologa,” ka hao mai he “matematekelea lahi.”—Fakakiteaga 7:9-14.

16. Ko hai ka fakalataha ke he “tau mena ha he lalolagi,” mo e to moua fēfē e lautolu oti nei e magaaho ke eke mo “fanau he Atua”?

16 Ko e fakamauaga fakahiku he 144,000 ka tauteute e puhala ke fakatoka mai e “tau matagi” he moumouaga ke he fakatokaaga kelea nei he lalolagi ha Satani. (Fakakiteaga 7:1-4) He magahala he Pule Afe Tau he Keriso mo e tau patuiki-ekepoa fakalataha haana, to fakalataha ke he moto tagata tokologa e numera lahi mahaki he tau tagata ne fakaliu tu mai. (Fakakiteaga 20:12, 13) To moua e lautolu nei e magaaho ke eke mo tau tagata nonofo mau he lalolagi i lalo he Patuiki faka-Mesia, ko Keriso Iesu. He fakahikuaga he Pule Meleniamu, ko e “tau mena [oti nei] ha he lalolagi” to tuku ke he kamatamata fakahiku. Ko lautolu ne kitia ke tua fakamooli to hiki mo “fanau he Atua” he lalolagi.—Efeso 1:10; Roma 8:21; Fakakiteaga 20:7, 8.

17. Puhala fe ka fakamooli e finagalo a Iehova?

17 Ti, he kakano he “fakaholoaga” pulotu tukulagi haana, po ke puhala leveki he tau mena, to fakamooli e Iehova haana a finagalo ke “fakamaopoopo e tau mena oti kia Keriso, ko e tau mena ha he lagi katoa mo e tau mena ha he lalolagi.” Ko e tau mena moui iloilo oti kana he lagi mo e he lalolagi to fakamaopoopo auloa he mafola he lagi mo e lalolagi katoatoa, he omaoma fiafia ke he pule katoatoa tututonu he Finagalo Mua Ue Atu, ko Iehova.

18. To aoga fēfē a lautolu ne fakauku mo e ha lautolu a tau kapitiga mai he o atu ke he Fakamanatuaga?

18 Ko e fakamalolō ha ia he tua ma e numera tote he tau tagata fakauku mo e tau kapitiga ne totou miliona ha lautolu he tau mamoe kehe ke fakalataha ia Aperila 12, 2006! To taute e lautolu e Fakamanatuaga he matulei he Keriso, tuga ni he poaki e Iesu: “Kia eke e mutolu e mena nai mo fakamanatuaga kia au.” (Luka 22:19) Ko lautolu oti ne ha ha ai kua lata ke manatu e tau mena ne taute e Iehova ma lautolu puhala he Tama fakahele haana, ko Keriso Iesu.

Ko e Puhala he Fakamanatu

• Ko e heigoa e finagalo a Iehova ma e tau mena he lagi mo e tau mena he lalolagi?

• Ko hai e “tau mena ha he lagi,” mo e kua fakamaopoopo mai fēfē a lautolu?

• Ko hai e “tau mena ha he lalolagi,” mo e ko e heigoa e amaamanakiaga ne putoia ki ai?

[Tau Huhu he Fakaakoaga]

[Puha he lau 9]

Ko e “Tino a Keriso”

He 1 Korinito 10:16, 17, ko Paulo, he tutala ke he manatu aoga pauaki he areto ma e tau matakainaga he Keriso ne fakauku he agaaga, ne tala ke he “tino” he puhala uho. Ne pehē a ia: “Ko e areto kua tofitofi e tautolu, nakai kia ko e fakafetui fakalataha ia mo e tino a Keriso? Ha ko tautolu kua tokologa ko e areto e taha mo e tino e taha a tautolu; nukua igatia a tautolu oti kana ke he areto taha.” He magaaho ne kai e tau Kerisiano fakauku ke he areto he Fakamanatuaga, ne fakapuloa e lautolu e kaufakalataha ha lautolu ke he fakapotopotoaga he tau tagata fakauku, ne fakatatai ke he tino mo e ko Iesu e Ulu.—Mataio 23:10; 1 Korinito 12:12, 13, 18.

[Tau Fakatino he lau 9]

Ko e ha ko lautolu hokoia ne fakauku ne kai mo e inu ke he areto mo e uaina?

[Fakatino he lau 11]

Puhala he fakaholoaga a Iehova, to kaufakalataha e tau mena moui oti kana he lagi mo e he lalolagi