Skip to content

Skip to table of contents

Fekafekau Fakamooli ki a Keriso ko e Patuiki

Fekafekau Fakamooli ki a Keriso ko e Patuiki

Fekafekau Fakamooli ki a Keriso ko e Patuiki

“Ti foaki age kia ia e pule, mo e fakahekeaga, mo e kautu, kia fekafekau kia ia e tau motu oti, mo e tau kautu, mo e tau vagahau kehekehe.”—TANIELU 7:14.

1, 2. Iloa fēfē e tautolu kua nakai moua he Keriso e pule katoatoa he Kautu he 33 V.N.?

FAI pule nakai kua maeke ke foaki e moui ma e tau tagata haana ka e liu moui agaia ke pule ko e patuiki? Fai patuiki nakai kua moui ke he lalolagi, atihake e falanakiaga mo e fakamooliaga ke he tau tagata haana, ti pule mai mogoia he lagi? Ko e tagata ni ka maeke ke taute e mena nei—mo e falu mena atu foki—ko Iesu Keriso. (Luka 1:32, 33) He Penetekoso 33 V.N., he mole e mate, liu tu mai, mo e hake ke he lagi he Keriso, ko e Atua ne ‘eke a ia mo ulu he tau mena oti ke he fakapotopotoaga.’ (Efeso 1:20-22; Gahua 2:32-36) Ne kamata e Keriso ke pule ka e he puhala nakai katoatoa. Ko e tau tagata fakamua haana ko e tau Kerisiano fakauku he agaaga, ne moua mai he Isaraela fakaagaaga, ko “Isaraela he Atua.”—Kalatia 6:16; Kolose 1:13.

2 Teitei 30 e tau he mole e Penetekoso 33 V.N., ne fakamau he aposetolo ko Paulo kua nakaila moua he Keriso e pule katoatoa he Kautu, ka ko ia he “fahi matau he Atua, kua fakatalitali atu ai a ia, ato eke a lautolu kua fai fi kia ia mo fakatuagave hana.” (Heperu 10:12, 13) Ti, teitei hoko ke he matahiku he senetenari fakamua V.N., ne kitia tuai he aposetolo fuakau ko Ioane e fakakiteaga ke he Pule Katoatoa he Lagi mo e Lalolagi, ko Iehova, ne fakatū e Keriso Iesu ko e Patuiki he Kautu fakatū foou he lagi. (Fakakiteaga 11:15; 12:1-5) He tuaga ha tautolu ke he fakamauaga tuai, liu fakatutala a tautolu ke he fakamooliaga lahi ne fakamau ai kua kamata tuai e Keriso ke pule ko e Patuiki faka-Mesia he lagi he 1914. *

3. (a) Ko e heigoa e vala foou kua putoia e tala mitaki he Kautu tali mai he 1914? (e) Ko e heigoa e tau hūhū kua maeke ke hūhū ki a tautolu ni?

3 E, tali mai he 1914 ko e tala mitaki he Kautu kua putoia e vala ofoofogia foou. Hane pule malolō e Keriso ko e Patuiki he Kautu he Atua i luga he lagi, pete “ko lautolu kua fai fi kia [ia].” (Salamo 110:1, 2; Mataio 24:14; Fakakiteaga 12:7-12) Lafi ki ai, he lalolagi katoa, kua talia fiafia he haana tau tagata fakamooli e pule haana he fakalataha ke he fakaholoaga fakaako he Tohi Tapu he lalolagi katoa ne nakai fai fakatataiaga ke he fakamauaga tala tuai he tagata. (Tanielu 7:13, 14; Mataio 28:18) Ko e tau Kerisiano fakauku he agaaga, ko e “fanau haia he kautu,” kua eke mo “tau fekau a Keriso.” Kua lalago fakamooli he matakau tokologa he ‘tau mamoe kehe’ he Keriso a lautolu, ne eke mo tau hukui he Kautu he Atua. (Mataio 13:38; 2 Korinito 5:20; Ioane 10:16) Pihia foki, kua lata ia tautolu ke filifilia kua mailoga mooli nakai e tautolu takitokotaha e pule he Keriso. Kua fakamooli mauokafua nakai a tautolu ki a ia? Maeke fēfē a tautolu ke fakakite e fakamooli ke he Patuiki kua pule he lagi? O mai la ke fakatutala fakamua mogoia a tautolu, ke he tau kakano kua fakamooli a tautolu ke he Keriso.

Ko e Patuiki ne Omoomoi e Fakamooli

4. Ko e heigoa ne fakakatoatoa e Iesu ko e Patuiki-Fifili he fekafekauaga haana he lalolagi?

4 Ne fakave e fakamooli ha tautolu ke he Keriso ha ko e loto fakaaue ke he mena ne taute e ia ti pihia mo e tau mahani mua ue atu haana. (1 Peteru 1:8) He nofo ke he lalolagi, ko e Patuiki-Fifili ko Iesu ne fakatātā ke he puhala tote e mena ka taute e ia ko e Patuiki ka pule ke he lalolagi katoa he magaaho kotofa he Atua. Ne fagai e ia a lautolu ne hoge. Ne fakamaulu e ia a lautolu ne gagao, matapouli, kulikuli, teligatuli, mo e kuhukuhu. Ne liuaki mai foki e ia e falu ne mamate ke he moui. (Mataio 15:30, 31; Luka 7:11-16; Ioane 6:5-13) Lafi ki ai, he iloa e moui ha Iesu ke he lalolagi kua fakamalolō a tautolu ke iloa mitaki haana tau mahani ko e Pule anoiha he lalolagi—kua kitia maali e fakaalofa foaki noa haana. (Mareko 1:40-45) He matutakiaga nei, ne talahau e Napoléon Bonaparte: “Ne moua e Alesana, Kaisara, Charlemagne, mo au e tau pule atu motu, ka ke he heigoa ne fakave e mautolu e tau tamataaga he tau gahua lalahi ha mautolu? Ki luga he pule. Ko Iesu Keriso hokoia ne moua e kautu haana ki luga he fakaalofa, ti ke hoko mai ke he vahā nei totou miliona e tau tagata kua mamate ki a ia.”

5. Ko e ha e aga ha Iesu kua futiaki lahi?

5 Ha kua mahani fakatokolalo mo e loto holoilalo a Iesu, ko lautolu ne pehia he tau peehiaga mo e tau kavega ne fakahauhau he tau fakaakoaga atihake mo e aga totonu haana. (Mataio 11:28-30) Kua ataina e tau tama mo ia. Ha ko e tau tagata taane mahani fakatokolalo mo e manamanatu ne makai ke eke mo tau tutaki haana. (Mataio 4:18-22; Mareko 10:13-16) Ko e mahani manamanatu mo e fakalilifu haana kua moua e ia e fakamooli he tau fifine matakutaku Atua, kua tokologa ia lautolu ne foaki e tau magaaho, laliaga, mo e tau koloa fakatino ha lautolu ke leveki a ia he taute e ia e fekafekauaga haana.—Luka 8:1-3.

6. Ko e heigoa e tau logonaaga hofihofi ha Iesu ne fakakite he magaaho ne mate a Lasalo?

6 Ne fakakite e Keriso falu he tau logonaaga mua atu haana he magaaho ne mate e kapitiga fakahele haana ko Lasalo. Ne fakaalofa hokulo a ia he mamahi lahi ha Maria mo Mareta ati nakai maeke a ia ke fakauka e maanu lahi, ti “tagi a Iesu.” Ne “fakaatukehe” a ia—he fakaagitau he mamahi lahi e loto mo e maanu—pete ne iloa e ia nakai leva ti liuaki mai e ia a Lasalo ke he moui. Ti, he fakalagalaga he fakaalofa mo e fakaalofa hofihofi noa, ne fakagahuahua e Iesu haana a pule ne foaki age he Atua mo e fakatū hake a Lasalo mai he mate.—Ioane 11:11-15, 33-35, 38-44.

7. Ko e ha kua latatonu a Iesu ma e fakamooli ha tautolu? (Kikite foki e puha he lau tohi 31.)

7 Kua ofoofogia a tautolu he fakaalofa malolō ha Iesu ma e tau mena kua hako mo e vihiatia haana he mahani fakatupua mo e mahani kelea. Ne lagaua e fakamalolō haana ke fakamea e faituga he tau tagata fakafua koloa lotokai. (Mataio 21:12, 13; Ioane 2:14-17) Lafi ki ai, ha ko e tagata he lalolagi, ne fakatapakupaku a ia ke he tau vahega mamahi oti kana, he foaki ki a ia e iloaaga fakamua ke he tau pehiaaga mo e tau lekua kua fehagai mo tautolu. (Heperu 5:7-9) Ne iloa foki e Iesu he eke mo tagata vihiatia mo e nakai fakafili tonu ki ai. (Ioane 5:15-18; 11:53, 54; 18:38–19:16) Fakahiku, ne omaoma fakamalolō a ia ke he mate fakakelea ke fakamooli e finagalo he Matua haana mo e foaki ke he tau tagata haana e moui tukulagi. (Ioane 3:16) Nakai kia fakalagalaga he tau mahani pihia he Keriso a koe ke fakatumau ke fekafekau fakamooli ki a ia? (Heperu 13:8; Fakakiteaga 5:6-10) Ka ko e heigoa kua lata ke eke mo tagata he Keriso ko e Patuiki?

Lata ke Eke mo Tagata Omaoma

8. Ko e heigoa kua lata ke he tau tagata he Keriso?

8 Manamanatu ke he fakatataiaga nei: He eke mo tagata he taha motu kua fa putoia e hokotia ke he tau tuaga pauaki. Ke eke mo tau tagata he motu ia kua lata ke eke mo tagata mitaki mo e ke fakalautatai ke he tau tuaga malolō tino pauaki. Pihia foki, ko e tau tagata he Keriso kua lata ke fakatumau e tau tuaga tokoluga he mahani mo e malolō fakaagaaga mitaki.—1 Korinito 6:9-11; Kalatia 5:19-23.

9. Maeke fēfē a tautolu ke fakakite kua fakamooli a tautolu ke he Keriso?

9 Kua tonuhia foki a Iesu Keriso ke amanaki ke fakamooli e tau tagata haana ki a ia mo e haana a Kautu. Kua fakakite e lautolu e fakamooli pihia he momoui fakatatau mo e mena ne fakaako e ia he magaaho ne nofo a ia he lalolagi ko e Patuiki-Fifili. Tuga anei, ne tuku e lautolu e tau mena he Kautu mo e taute he finagalo he Atua ki mua he tau koloa fakatino. (Mataio 6:31-34) Kua lali eketaha foki a lautolu ke fakaata e aga tuga he Keriso, i lalo foki he tau tuaga kamatamata uka. (1 Peteru 2:21-23) Lafi ki ai, kua mumuitua e tau tagata he Keriso ke he fakafifitakiaga haana he fakailoilo ke taute e mahani mitaki ke he falu.—Mataio 7:12; Ioane 13:3-17.

10. Maeke fēfē he fakamooli ke he Keriso ke fakatātā (a) he magafaoa mo e (e) he fakapotopotoaga?

10 Kua fakakite foki he tau tutaki a Iesu e fakamooli ha lautolu ki a ia he fakaata haana tau mahani ke he magafaoa. Tuga anei, kua fakakite he tau taane e fakamooli ke he ha lautolu a Patuiki he lagi he fifitaki e Keriso ke he puhala ne taute e lautolu e tau hoana mo e tau tama ha lautolu. (Efeso 5:25, 28-30; 6:4; 1 Peteru 3:7) Kua fakakite he tau hoana e fakamooli ke he Keriso he mahani mitaki mo e fakatātā e “loto mahani molu mo e mafola.” (1 Peteru 3:1-4; Efeso 5:22-24) Kua fakamooli e tau tama ke he Keriso ka muitua e lautolu haana a fakafifitakiaga he mahani omaoma. He vahā fuata, ne fakatumau ni a Iesu ke omaoma ke he tau mamatua haana, pete ne nakai mitaki katoatoa a laua. (Luka 2:51, 52; Efeso 6:1) Kua lali fakamooli e tau tagata he Keriso ke fifitaki a ia he ‘fakakite e loto fakalataha mo e fakaalofa ke he tau matakainaga’ mo e he ‘fakaalofa hofihofi noa.’ Ne tutuli a lautolu ke tuga e Keriso, he “mahani totonu [po ke, loto fakatokolalo], aua neke taui atu e kelea ke he kelea, po ke amuamu ke he amuamu.”—1 Peteru 3:8, 9; 1 Korinito 11:1.

Tau Tagata Muitua ke he Fakatufono

11. Ha e fē e tau fakatufono kua omaoma ki ai e tau tagata he Keriso?

11 Tuga ne tau tagata ka nonofo he motu kehe kua omaoma a ia ke he tau fakatufono he motu foou ha lautolu, kua omaoma foki e tau tagata he Keriso ke he “fakatufono a Keriso” he fakalagotatai e tau momoui ha lautolu ke he tau mena oti ne fakaako mo e poaki e Iesu. (Kalatia 6:2) Mahomo atu, kua nonofo fakamooli a lautolu ke he “fakatufono kua mua ue atu” he fakaalofa. (Iakopo 2:8) Ko e heigoa ne putoia ke he tau fakatufono nei?

12, 13. Omaoma fakamooli fēfē a tautolu ke he “fakatufono a Keriso”?

12 Kua nakai ataina e tau tagata he Keriso he nakai mitaki katoatoa mo e tau kūkū. (Roma 3:23) Ti, kua lata ia lautolu ke fakatumau ke feaki e “fakaalofa fak[a]moli ke he tau matakainaga” ke maeke ke ‘feofanaki fakalahi mai he loto.’ (1 Peteru 1:22) “Kaeke kua mahani kelea taha kia taha,” kua fakagahuahua fakamooli he tau Kerisiano e fakatufono a Keriso he “fefakaukaaki a mutolu, mo e fefakamagaloaki.” He omaoma ke he fakatufono nei kua lagomatai a lautolu ke fakatumau ke fakamole noa e tau nakai mitaki katoatoa mo e ke kumi e tau kakano ke fefakaalofaaki. Nakai kia loto fakaaue a koe ki a lautolu ne omaoma fakamooli ke he Patuiki fakaalofa ha tautolu ti fakatapulu a lautolu aki e fakaalofa, ko e “fakaalofa ko e pipi haia ke fakamaopoopo ai”?—Kolose 3:13, 14.

13 Lafi ki ai, ne fakamaama e Iesu ko e fakaalofa ne fakakite e ia kua mahomo atu mai he fakaalofa ne fa fakakite he tau tagata ma e falu. (Ioane 13:34, 35) Ka fakaalofa ni a tautolu ki a lautolu ne fakaalofa ki a tautolu, to nakai taute e tautolu ha “mena uho.” Ko e mena ia to nakai katoatoa mo e nakai aoga e fakaalofa ha tautolu. Ne tomatoma e Iesu a tautolu ke fifitaki e fakaalofa he Matua haana he fakakite e fakaalofa tututonu pihia ke he tau fi ne vihiatia mo e favale ki a tautolu. (Mataio 5:46-48) Kua omoi foki he fakaalofa nei e tau tagata he Kautu ke fakauka fakamooli ke he matapatu gahua ha lautolu. Ko e heigoa a ia?

Kamatamata e Mahani Fakamooli

14. Ko e ha e gahua fakamatala kua aoga lahi?

14 Ko e tau tagata he Kautu he Atua mogonei kua ha ha ai e gahua aoga he “talahau fakatonu atu e kautu he Atua.” (Gahua 28:23) Ko e taute pihia kua aoga ha ko e Kautu faka-Mesia to fakamatalahi e pule katoatoa ha Iehova he lagi mo e lalolagi. (1 Korinito 15:24-28) Ka fakamatala e tautolu e tala mitaki, kua moua he tau tagata fanogonogo e magaaho ke eke mo tau tagata he Kautu he Atua. Lafi ki ai, ko e puhala ne talia he tau tagata e fekau ia kua foaki e lakaaga, po ke tuaga, kua nakai talia e Keriso ko e Patuiki ke fakafili e tau tagata. (Mataio 24:14; 2 Tesalonia 1:6-10) Ti, ko e matapatu puhala kua fakakite e tautolu e fakamooli ha tautolu ke he Keriso ko e omaoma e poakiaga haana ke tala age ke he falu hagaao ke he Kautu.—Mataio 28:18-20.

15. Ko e ha e fakamooli he tau Kerisiano kua kamatamata ai?

15 Mooli, kua totoko e Satani e gahua fakamatala ke he ha puhala kua maeke ia ia, ti nakai mailoga he tau pule he tagata e pule ne foaki he Atua ke he Keriso. (Salamo 2:1-3, 6-8) Ti, hataki e Iesu e tau tutaki haana: “Nakai mua e fekafekau ke he hana iki. Kaeke kua favale a lautolu kia au, ti favale foki kia mutolu.” (Ioane 15:20) Ti ko e mena ia, ne putoia e tau tutaki he Keriso ke he felakutaki fakaagaaga ne kamatamata e fakamooli ha lautolu.—2 Korinito 10:3-5; Efeso 6:10-12.

16. Maeke fēfē e tau tagata he Kautu ke “uta ke he Atua e tau mena he Atua”?

16 Pihia foki, ko e tau tagata he Kautu he Atua kua fakatumau ke fakamooli ke he Patuiki ne nakai kitia ha lautolu ka e fakalilifu foki e tau pule he tagata. (Tito 3:1, 2) Ne talahau e Iesu: “Ati uta a kia Kaisara e tau mena a Kaisara; ka e uta ke he Atua e tau mena he Atua.” (Mareko 12:13-17) Ko e mena ia, ko e tau tagata he Keriso, kua omaoma e tau matafakatufono he fakatufono ne nakai feoka mo e tau fakatufono he Atua. (Roma 13:1-7) Pete ia, he magaaho ne totoko e hopoaga tokoluga Iutaia ke he tau fakatufono he Atua he poaki e tau tutaki a Iesu ke oti e fakamatala, ne talahau fakamalolō a lautolu ka e fakalilifu nukua lata ni a lautolu ke “mua e omaoma ke he Atua ke he omaoma ke he tau tagata.”—Gahua 1:8; 5:27-32.

17. Ko e ha kua fehagai a tautolu mo e tau kamatamata he fakamooli mo e fakamalolō ai?

17 Pauaki ai, kua lata ke lahi e fakamalolō he tau tagata he Keriso ke fakamooli tumau ke he Patuiki ha lautolu ka fehagai mo e favaleaga. Ko e mena ia, ne pehe a Iesu: “Uhoaki a mutolu ka faikupu kelea a lautolu, mo e favale kia mutolu, mo e tukumale pikopiko a lautolu kia mutolu ke he tau mena kelea oti ha ko au. Kia kolikoli a mutolu mo e fiafia ni; ha ko e ha ha he lagi ha mutolu a palepale kua lahi.” (Mataio 5:11, 12) Ne moua he tau tutaki fakamua he Keriso e mooli he tau kupu ia. Pete ni he fahi a lautolu he fakatumau ke fakamatala hagaao ke he Kautu, ne olioli a lautolu ha “kua aoga a lautolu ke eke fakakelea ha ko e hana higoa. Kua nakai oki foki e tau aho oti he fakaako atu e lautolu, mo e fakamatala atu ke he faituga, ke he taha fale foki mo e taha fale, e tala mitaki kia Iesu Keriso.” (Gahua 5:41, 42) Kua nava ki a mutolu, ha kua fakakite e mutolu e aga pihia he fakamooli ka fakauka a mutolu ke he tau mena uka, gagao, maanu, po ke totokoaga.—Roma 5:3-5; Heperu 13:6.

18. Ko e heigoa ne fakakite he tau kupu ha Iesu ki a Ponotio Pilato?

18 He magaaho ne Patuiki-Fifili agaia a ia, ne fakamaama e Iesu ke he Kovana Roma ko Ponotio Pilato: “Nakai ko e kautu he lalolagi nai haku a kautu; ane mai ko e kautu he lalolagi nai haku a kautu, po kua tau haku a tau fekafekau, neke tuku atu au ke he tau tagata Iutaia; ka ko e ainei nakai mai i hinai haku a kautu.” (Ioane 18:36) Ko e tau tagata he Kautu he lagi, mogoia, ne nakai fakaaoga e tau kanavaakau felakutaki ke totoko ha tagata po ke kau ke he ha taufetoko he tagata. He fakamooli ke he ‘Patuiki he Mafola,’ kua tumau ni a lautolu ke tu uho katoatoa ke he tau puhala mavehevehe he lalolagi.—Isaia 2:2-4; 9:6, 7.

Tau Palepale Tukulagi ma e Tau Tagata Fakamooli

19. Ko e ha e tau tagata he Keriso kua onoono ke he vahā anoiha mo e mauokafua?

19 Ko e tau tagata fakamooli he Keriso, ko e ‘Patuiki he tau patuiki,’ ne ono atu ke he vaha anoiha mo e mauokafua. Kua amaamanaki lahi a lautolu ke hoko mai e fakatātāaga haana he malolō fakapatuiki faka-Atua. (Fakakiteaga 19:11–20:3; Mataio 24:30) Ko lautolu ne toe ne fakauku he agaaga nukua fakamooli ko e “fanau haia he kautu” kua onoono atu lahi ke he tufaaga uho ke eke mo tau patuiki mo Keriso ke he lagi. (Mataio 13:38; Luka 12:32) Ko e ‘tau mamoe kehe’ fakamooli he Keriso ne amaamanaki lahi ke he taliaaga he magaaho ka fakapuloa he ha lautolu a Patuiki: “O mai a, ko mutolu kua fakamonuina he haku a Matua, kia eke ma mutolu, e [Parataiso he lalolagi he] kautu kua taute ma mutolu, ka e nakaila fakave e lalolagi.” (Ioane 10:16; Mataio 25:34) Tatai ki ai, kia fifili he tau tagata oti he Kautu ke fakatumau ke fekafekau fakamooli ke he Keriso ko e Patuiki.

[Matahui Tala]

^ para. 2 Kikite Reasoning From the Scriptures, “Ko e ha ne talahau he Tau Fakamoli a Iehova kua fakatū e Kautu he Atua he 1914?” lau tohi 95-7, ne taute fakailoa he Tau Fakamoli a Iehova.

Maeke Nakai a Koe ke Fakamaama?

• Ko e ha e Keriso kua lata mo e fakamooli ha tautolu?

• Fakakite fēfē he tau tagata he Keriso e fakamooli ha lautolu ki a ia?

• Ko e ha kua manako a tautolu ke fakamooli ke he Keriso ko e Patuiki?

[Tau Hūhū he Fakaakoaga]

[Puha he lau 31]

FALU MAHANI MUA UE ATU HE KERISO

Nakai fili tagataIoane 4:7-30.

Fakaalofa hofihofi noaMataio 9:35-38; 12:18-21; Mareko 6:30-34.

Fakaalofa foaki noaIoane 13:1; 15:12-15.

Fakamooli—Mataio 4:1-11; 28:20; Mareko 11:15-18.

Momokoina—Mareko 7:32-35; Luka 7:11-15; Heperu 4:15, 16.

Mahani tonuMataio 15:21-28.

[Fakatino he lau 29]

He fakakite e fakaalofa ma e falu, kua fakamooli a tautolu ke he “fakatufono a Keriso”

[Tau Fakatino he lau 31]

Kua omoi nakai he tau mahani he Keriso a koe ke fekafekau fakamooli ki a ia?