Skip to content

Skip to table of contents

Tau Fakamaamaaga Mai he Lologo a Solomona

Tau Fakamaamaaga Mai he Lologo a Solomona

Kua Moui e Kupu ha Iehova

Tau Fakamaamaaga Mai he Lologo a Solomona

“TUGA ne susana ke he vaha he tau akau talatala kua pihia haku a kapitiga ke he vaha loto he tau tama fifine.” “Tuga ne moli ke he vaha loto he tau akau he vao, kua pihia haku a fakahele fakalataha mo e tau fuata.” “Ko hai kia hanā kua kikila mai tuga ne matafatafaata he aho; kua mitaki mai po ke mahina; kua kikila mai po ke lā”? (Lologo a Solomona 2:2, 3; 6:10) Kua homo ue atu e tau kupu nei he tohi he Lologo a Solomona i loto he Tohi Tapu! Ko e tohi katoa ko e poeme ne puke he tau kakano mo e fulufuluola ne fakahigoa ai “ko e lologo ne mua ue atu.”—Lologo a Solomona 1:1.

Ne fati ai he Patuiki ko Solomona ha Isaraela i tuai, liga kavi he 1020 F.V.N., he kamataaga he magaaho ne pule a ia ke he 40 tau, ko e lologo nei ko e tala loto fakavihi he tama taane leveki mamoe mo e tama fifine, ko e Sulamita. Ko lautolu foki ne tokutoku i loto he poeme ko e matua fifine he tama fifine mo e tau tugaane haana, ko e “tau tama fifine a Ierusalema [tau fifine gahua he lotopa],” mo e “tau tama fifine a Siona [tau fifine a Ierusalema].” (Lologo a Solomona 1:5; 3:11) Kua uka he tagata ne totou e Tohi Tapu ke kitia maali e tau tagata oti ne tutala he Lologo a Solomona, ka e maeke he manamanatu ke he tau talahauaga ha lautolu po ke tau talahauaga hagaao ki a lautolu.

Ha ko e vala he Kupu he Atua, ko e fekau he Lologo a Solomona kua ua e kakano ne aoga lahi ai. (Heperu 4:12) Fakamua, kua fakaako ki a tautolu e kakano he fakaalofa mooli he vahāloto he tagata taane mo e fifine. Ke uaaki, kua fakatai he lologo e fakaalofa ne ha ha ia Iesu Keriso mo e fakapotopotoaga he tau Kerisiano fakauku.—2 Korinito 11:2; Efeso 5:25-31.

UA LALI KE ‘FAFAGU E FAKAHELE IA AU’

(Lologo a Solomona 1:1–3:5)

“Kia figita e ia au mo e tau figita he hana fofoga; ha ko e mena mua e mitaki hāu a fakaalofa mai ke he uaina.” (Lologo a Solomona 1:2) Ko e fakatutalaaga he Lologo a Solomona kua hafagi aki e tau kupu nei he tama fifine ne tamai ke he fale ie he patuiki ko Solomona. Hoko fēfē a ia ki ai?

“Ne ita mai kia au e fanau he haku a matua fifine,” he talahau e ia. “Ne kotofa e lautolu au mo leveki he tau ulu vine.” Ne ita e lafu tugaane haana ki a ia ha kua uiina he tama taane leveki mamoe ne ofania e ia ke o a laua ke evaeva he aho tau tupu fulufuluola. He lali ke puipui a ia ke ua fano, ne kotofa e lautolu a ia ke leveki ke he “tau alope ikiiki kua moumou e tau vine.” Kua ta atu fakatata he gahua nei a ia ke he heaga api ha Solomona. Ne kitia ai e fulufuluola haana ka hifo atu “ke he kaina ne to ai e tau ekosi” ati hoko a ia ke he heaga api ia.—Lologo a Solomona 1:6; 2:10-15; 6:11.

He talahau he tama fifine e manako haana ke he tama taane leveki mamoe fakahele haana, ne tala age e tau fifine ha Ierusalema ki a ia ke ‘fina atu a ia ke he tau tuagahui he fuifui manu’ mo e kumi a ia. Ka e nakai fakaatā e Solomona a ia ke fano. Ne nava a Solomona ke he fulufuluola he tama fifine mo e mavehe ke age ki a ia e “tau filifili auro mo e tau mahina auro.” Ka kua nakai fiafia e tama fifine. Ne fina atu e tama taane leveki mamoe ke he heaga api a Solomona ti moua e tama fifine mo e pehē: “Kitiala, haku a kapitiga na e, kua mitaki a koe.” Ne peehi he tama fifine Sulamita e tau fifine a Ierusalema ke omonuo: “Aua neke fakalagalaga e mutolu po ke fafagu e mutolu haku a fakahele ato loto ki ai a ia.”—Lologo a Solomona 1:8-11, 15; 2:7; 3:5.

Tali he Tau Hūhū Faka-Tohiaga Tapu:

1:2, 3—Ko e ha e manatu ke he tau talahauaga ofaofa he tama taane leveki mamoe kua tuga e uaina mo e higoa haana kua tuga e puke lolo? Tuga ni he olioli e loto he tagata ha ko e uaina mo e molū he puke lolo ne liligi hifo ke he ulu, ko e manatu ke he fakaalofa he tama taane mo e higoa haana ne fakamalolō mo e mafanatia ai e tama fifine. (Salamo 23:5; 104:15) Ko e tau Kerisiano mooli, mua atu ki a lautolu ne fakauku, kua moua foki e fakamalolō mo e atihake he manamanatu ke he fakaalofa ha Iesu Keriso ne fakakite ki a lautolu.

1:5—Ko e ha ne fakatatai he tama fifine e uli he tino haana ke he “tau fale ie a Kitara”? Ne loga e fakaaogaaga he ie ne talaga mai he tau fulu koti. (Numera 31:20) Ma e fakatai, ko e “ie puipui he tau fulu koti” ne talaga aki e “fale ie i luga he faituga.” (Esoto 26:7) Ne mooli e mena nei ke he tau fale ie i Bedouin ti pihia agaia he vahā nei, ne liga taute mai e tau fale ie a Kitara he tau fulu koti uli.

1:15—Ko e heigoa e kakano he tama taane leveki mamoe he pehē: “Kua tuga ne tau mata lupe hāu a tau fofoga”? Ne talahau he tama taane leveki mamoe ko e tau mata he kapitiga fifine haana kua mokamoka mo e totonu tuga e tau mata he lupe.

2:7; 3:5—Ko e ha e tau fifine a Ierusalema kua ha ha i lalo he omonuo “he tau sevi mo e tau aila he vao”? Kua talahaua e tau sevi mo e tau aila he tino mitaki mo e fulufuluola. Ko e kakano, kua omonuo he fekafekau Sulamita e tau fifine Ierusalema ke he tau mena oti kua mitaki mo e fulufuluola ke aua neke fafagu e fakaalofa ia ia.

Tau Fakaakoaga ma Tautolu:

1:2; 2:6. Liga felauaki e tau fakakiteaga loto fakavihi nukua meā he magaaho ka fakamahani ai. Pete ia, kua lata he hoa ke fakaeneene ko e tau fakakiteaga nei ko e fakaalofa mooli ka e nakai ha ko e manako velagia, ne liga ke hoko atu ke he mahani feuaki.—Kalatia 5:19.

1:6; 2:10-15. Ne nakai fakaatā he lafu tugaane he tama fifine Sulamita e mahakitaga ha lautolu ke fano mo e kapitiga taane haana ke he matakavi ogoogonoa he tau mouga, nakai ha kua mahani kelea a ia po ke fai fatuakiloto kelea. Ka e, ha kua fakaeneene a lautolu he lali ke puipui a ia mai he tau tutūaga ne liga takitaki atu ke he kamatamata. Ko e fakaakoaga ma e tau hoa hane fakamahani ke kalo mai he tau matakavi ogoogonoa.

2:1-3, 8, 9. Pete kua fulufuluola, ne onoono e tama fifine Sulamita ki a ia ni “ko e susana [ko e fiti mahani mau] he pahua.” Ha ko e fulufuluola mo e tua fakamooli haana ki a Iehova, ne manamanatu e tama taane leveki mamoe ki a ia “ko e susana ke he vaha he tau akau talatala.” Ka ko e heigoa ka talahau hagaao ke he tama taane leveki mamoe? Ha kua mata mitaki a ia, kua tatai a ia mo e “sevi” ke he tama fifine. Liga kua moui fakaagaaga foki mo e fakamooli a ia ki a Iehova. “Tuga ne moli [kua malu ai mo e fua mai] ke he vaha loto he tau akau he vao,” ne talahau he tama fifine, “kua pihia haku a fakahele fakalataha mo e tau fuata.” Nakai kia ko e tua mo e mahani fakamooli ke he Atua e tau mahani mitaki ke kumi ki ai ma e hoa ke mau?

2:7; 3:5. Ne nakai manako loto e tama fifine ki a Solomona. Ne omonuo foki e ia ke he tau fifine Ierusalema ke nakai lali ke fafagu e fakaalofa haana ke he ha tagata ka ke he tama taane leveki mamoe hokoia. Nukua nakai maeke po ke lata ke manako loto ke he ha tagata noa ni. Ko e Kerisiano nofo tokotaha ne manako ke mau kua lata ke fifili ni e fekafekau fakamooli ha Iehova.—1 Korinito 7:39.

“KUA KITEKITE HE HA A MUTOLU KE HE FIFINE SULAMITA?”

(Lologo a Solomona 3:6–8:4)

Kua fai mena ne “hake mai he tau tutakale tuga ne ahua fakatupou.” (Lologo a Solomona 3:6) Ko e heigoa he tau fifine a Ierusalema ne kitia he o atu ke fakakia? Ko Solomona mo e haana matakau hane liliu mai ke he maaga! Ti kua tamai he patuiki e tama fifine Sulamita mo ia.

Ne mui e tama taane leveki mamoe ke he tama fifine ti nakai leva ne moua e puhala ke feleveia mo ia. He talahau e ia haana fakaalofa ke he tama fifine, ne kitia ai kua manako e tama fifine ke toka e maaga, he pehē: “To fina atu au ke he mouga ne moua ai e muro, mo e matiketike ne toka ai e pili lipano; ato hoko ke he magaaho hauhau, ato mole atu foki e ata.” Ne uiina he tama fifine e tama taane leveki mamoe ke “haele mai haku a fakahele ke he hana kaina, mo e taumafa ai hana tau fua ne mitaki ue atu.” Ne tali he tama taane leveki mamoe: “Haku mahakitaga na e, haku hoana na e, kua hāu au ke he kaina haku.” Ne tala age e tau fifine a Ierusalema ki a laua: “Kia taumafa a, haku a tau kapitiga na e, kia inu a [mua] haku tau fakahele na e, ki a inu a a [mua] ke makona.”—Lologo a Solomona 4:6, 16; 5:1.

He oti e talahau e miti ke he tau fifine ha Ierusalema, ne pehē e tama fifine Sulamita ki a lautolu: “Kua gagao au he haku a fakaalofa.” Ne hūhū a lautolu: “Ko e heigoa kia e mena ne mua ai hāu a fakahele ke he falu a fakahele?” Ne tali e ia: “Ko e hina haku a fakahele mo e kula a ia, ne mua ue atu a ia ke he hogofulu e afe tagata.” (Lologo a Solomona 5:2-10) Ke he nava lahi ha Solomona ne tali fakatokolalo a ia: “Kua kitekite he ha a mutolu ke he fifine Sulamita?” (Lologo a Solomona 6:4-13) Ne kitia e ia ko e magaaho mitaki anei ke moua e tama fifine Sulamita, ti au atu e nava he patuiki ki a ia. Ka kua mauokafua ni e fakaalofa he tama fifine ke he tama taane leveki mamoe. Ati fakahiku ai ne fakatoka e Solomona a ia ke fano ki kaina.

Tali he Tau Hūhū Faka-Tohiaga Tapu:

4:1; 6:5—Ko e ha e tau lauulu he tama fifine ne fakatatai ai ke he “fuifui koti”? Kua tala mai e fakatataiaga kua kikila mo e uhiuhi e tau lauulu hana tuga e tau fulu uli he tau koti.

4:11—Ko e heigoa e kakano he ‘tau laugutu ne hihina hifo e meli’ mo e ‘meli mo e puke huhu i lalo he alelo’ he fifine Sulamita? Ko e meli i loto he fata kua mua atu e manogi mo e humelie ke he meli ne kua fakatapakupaku ke he matagi. Ko e fakatataiaga nei, mo e manatu ke he meli mo e puke huhu i lalo he alelo he tama fifine fekafekau, kua peehi e mitaki mo e humelie he tau kupu ne vagahau he fifine Sulamita.

5:12—Ko e heigoa e kakano he talahauaga “ko e hana tau mata kua tuga ne tau mata he tau lupe tata age ke he tau vailele, kua [koukou] ke he puke huhu”? Kua tutala e tama fifine ke he tau mata fulufuluola he fakahele haana. Liga kua fakatatai fakapoeme e ia e tau alito mata uli ne takai he kano tea he tau mata haana ke he tau lupe efuefu ata lanu moana ne koukou he puke huhu.

5:14, 15—Ko e ha ne fakamaama pehenei e tau lima mo e tau hui he tama taane leveki mamoe? Kua liga hagaao e fekafekau ke he tau matalima he tama taane leveki mamoe ke he tau mama auro mo e tau mahina matalima haana ke he topasa. Ne fakatatai he tama fifine e tau hui he tama taane leveki mamoe ke he “tau pou sesa” ha kua malolō mo e fulufuluola.

6:4—Ko e ha ne fakatatai e tama fifine fekafekau ki Tiresa? Ne moua e Iosua e maaga nei ha Kanana, ti he mole e vahā ha Solomona ne eke ai mo maaga lahi he kautu he magafaoa hogofulu ha Isaraela he faahi tokelau. (Iosua 12:7, 24; 1 Tau Patuiki 16:5, 6, 8, 15) “Ne liga ko e maaga fulufuluola lahi,” he talahau he taha tohi, “ati hokotia ai ke totoku he vala nei.”

6:13—Ko e heigoa e “koli i Mahanaima”? Maeke foki e talahauaga nei ke pehē ko e “koli he tau heaga api ne ua.” Ko e maaga ia kua toka ke he faahi uta he Vailele Ioritana ne tata ke he pahua a Iapoka. (Kenese 32:2, 22; 2 Samuela 2:29) Ko e “koli i Mahanaima” ne liga ko e koli pauaki ne taute he maaga ia ne felauaki mo e galue.

7:4—Ko e ha ne fakatatai e Solomona e ua, po ke kakia, he tama fifine Sulamita ke he “kolo ne ati aki ke he tau nifo elefane”? Fakamua, ne nava pehē ke he tama fifine: “Ko e ua hāu kua tuga ne kolo a Tavita.” (Lologo a Solomona 4:4) Kua loa mo e kaokao e kolo, mo e kua momole e tau nifo elefane. Ne nava a Solomona ke he kaokao mo e momole he ua he tama fifine.

Tau Fakaakoaga ma Tautolu:

4:1-7. He fakaheu e tau fakataki ha Solomona, ne fakamooli e tama fifine Sulamita kua mahani mitaki a ia pete he nakai mitaki katoatoa. Ne fakamahomo hake he mahani fakamooli e tino fulufuluola haana. Kua lata ke pihia foki e tau fifine Kerisiano.

4:12. Tuga e kaina fulufuluola ne puipui viko aki e ulu lakau po ke kaupa ne hohoko ni ki loto ka huhū he gutuhala kua fakamau, ne fakakite ni he fifine Sulamita e tau logonaaga hohofi haana ke he tagata kua amanaki ke mau ki ai. Ko e fakafifitakiaga mitaki ha ia ma e tau fifine mo e tau taane Kerisiano ne nakaila mau!

“KO E PUHO HE AFI” A IOHA

(Lologo a Solomona 8:5-14)

“Ko hai kia hanā kua hake mai he tutakale, kua falanaki ai ke he hana fakahele?” he hūhū he lafu tugaane he fifine Sulamita he kitia e lautolu a ia ne liu mai ki kaina. He magaaho fakamua, taha ia lautolu ne pehē: “Kaeke ko e kaupa a ia, ti ati hake ai e tautolu e kolo ario ki luga hana; ka ko e mena kaeke ko e gutuhala a ia, ti puipui aki e tautolu a ia ke he tau lapa arasi.” Ha kua kamatamata e fakaalofa he fifine Sulamita ti kua tumau agaia e fakamooli, ne pehē a ia: “Ko au ko e kaupa ko e haku tau huhu foki kua tuga hana tau kolo; ti eke au ki mua hana tuga ne taha kua ofania.”—Lologo a Solomona 8:5, 9, 10.

Ko e fakaalofa mooli “ko e puho he afi” a Ioha. Ko e ha? Kakano ko e fakaalofa pihia kua puna mai ni ia Iehova. Ko Ia ne tufuga ia tautolu e malolō ke fakaalofa. Ko e afi puhopuho kua nakai maeke ke tamate. Kua fulufuluola e puhala ne fakakite he Lologo a Solomona e fakaalofa he vahāloto he taane mo e fifine ke ‘malolo [nakai kaumahala] tuga ne mate.’—Lologo a Solomona 8:6.

Kua fakakite mai he lologo mua ue atu ha Solomona e fakafetuiaga tata ha Iesu Keriso mo lautolu e “kitofaitaane” haana he lagi. (Fakakiteaga 21:2, 9) Kua mua hake e fakaalofa ha Iesu ke he tau Kerisiano fakauku ke he ha fakafetuiaga fakaalofa he taane mo e fifine. Kua mauokafua tumau a lautolu he matakau kitofaitaane ke he fakamooli ha lautolu. Ne foaki fakaalofa e Iesu haana moui ma e tau “mamoe kehe” foki. (Ioane 10:16) Kua maeke mogoia e tau tagata tapuaki mooli oti ke mumuitua ke he fakafifitakiaga he fakaalofa mauokafua mo e fakamooli he fifine Sulamita.

[Fakatino he lau 14, 15]

Ko e heigoa e aga kua fakaako he Lologo a Solomona ki a tautolu ka kumi ki ai he hoa ka mau?