Skip to content

Skip to table of contents

“Ti Fiafia Ai Ni a Koe”

“Ti Fiafia Ai Ni a Koe”

“Ti Fiafia Ai Ni a Koe”

“Ke eke ai e koe e galue kia Iehova . . . ti fiafia ai ni a koe.”​—TEUTARONOME 16:15.

1. (a) Ko e heigoa e tau matakupu ne fakatū e Satani? (e) Ko e heigoa ne talahau tuai e Iehova he mole e totoko ha Atamu mo Eva?

HE MAGAAHO ne takitaki e Satani a Atamu mo Eva ke totoko ke he Tufuga ha laua, ne fakatū e ia ua e matakupu aoga lahi. Fakamua, ne paleko e ia e puhala fakamooli mo e hakohako he pule ha Iehova. Uaaki, ne hihiga e talahauaga ha Satani to fekafekau ni e tau tagata ke he Atua mai ni he manako lotokai ha lautolu. Kua talahau fakamaali he vala fakahiku he matakupu ke he magahala ha Iopu. (Kenese 3:1-6; Iopu 1:9, 10; 2:4, 5) Ka e, gahua fakamafiti a Iehova ke taute e mena ne tupu. Pihia foki he magaaho ne haia agaia a Atamu mo Eva he kaina ko Etena, ne talahau tuai e Iehova e puhala ka fakatotoka aki e Ia e tau matakupu. Ne talahau tuai e ia e hau he [“tega,” NW] he mole e tatuki e muihui haana, ka tatuki fakamamahi a Satani ke he ulu.​—Kenese 3:15.

2. Ko e heigoa e maama ne fakakite e Iehova ke he puhala ka fakamooli e perofetaaga ne fakamau ia Kenese 3:15?

2 He fai magaaho he mole, ne fakakite e Iehova e maama lahi ke he perofetaaga ia, ti fakakite e fakamooliaga ka mui mai. Ma e fakatai, ne tala age e Atua ki a Aperahamo ko e “tega” (NW) ka kitia ai ke he tau mataohi haana. (Kenese 22:15-18) Ko e mokopuna ha Aperahamo ko Iakopo ne eke mo matua taane ke he tau magafaoa 12 ha Isaraela. He 1513 F.V.N., he eke e tau magafaoa ia mo motu, ne age e Iehova e fakatokaaga he tau fakatufono ki a lautolu ne putoia e tau galue kehekehe he tau tau takitaha. Ne pehē e aposetolo ko Paulo ko e tau galue ia ko e “ata ni a ia he tau mena ne tatali.” (Kolose 2:16, 17; Heperu 10:1) Ne fakakite tuai e gahuahua he finagalo a Iehova ma e Tega. Ko e manamanatu ke he tau galue ia ne fakatupu e olioli lahi i Isaraela. Ko e tutala fakakū hagaao ki ai ka fakamalolō e tua ha tautolu ke he mooliaga he tau maveheaga a Iehova.

Kua Hau e Tega

3. Ko hai e Tega ne mavehe, ti tatuki fēfē e muihui haana?

3 Molea e 4,000 tau he perofetaaga fakamua ha Iehova, ne hau ai e Tega ne mavehe. Ko Iesu. (Kalatia 3:16) Ko e tagata mitaki katoatoa, ne fakatumau e Iesu haana fakamooli ke hoko ke he mate ti fakakite ai ko e tau ekefakakelea ha Satani ko e tau pikopiko. Lafi ki ai, ha kua nakai fai agahala a Iesu, ko e mate haana ko e poa ne mua atu e uho. Puhala mai ai, ne foaki e Iesu e fakahaoaga mai he agahala mo e mate ma e tau mataohi tua fakamooli ha Atamu mo Eva. Ko e mate a Iesu he akau fakakikiveka ko e ‘tatuki he muihui’ he Tega ne mavehe.​—Heperu 9:11-14.

4. Fakaata tuai fēfē e poa a Iesu?

4 Ne mate a Iesu he Nisana 14, 33 V.N. * I Isaraela, ko e aho fiafia e Nisana 14 he fakamanatuaga he Paseka. He aho ia he tau tau takitaha, ne fakalataha e tau magafaoa ke he kaiaga ne ha ha ai foki e punua mamoe nakai fai kelea. He puhala nei, ne manatu e lautolu e matagahua ne taute he toto he punua mamoe he fakahao e tau tama uluaki ha Isaraela he magaaho ne tamate he agelu e tau tama uluaki he tau Aikupito he Nisana 14, 1513 F.V.N. (Esoto 12:1-14) Ne fakaata tuai e punua mamoe he Paseka ko Iesu, ko ia ne hagaao e aposetolo ko Paulo ki ai: “Ko Keriso foki ko e paseka haia ha tautolu kua keli a ia ma tautolu.” (1 Korinito 5:7) Tuga e toto he punua mamoe he Paseka, ne liligi e Iesu e toto ne foaki e fakamouiaga ma e tokologa.​—Ioane 3:16, 36.

‘Tau Fua Uluaki ha Lautolu kua Mamate’

5, 6. (a) I ne fe ne fakaliu tu mai a Iesu, ti ko e mena ia ne tupu kua fakaata tuai fēfē he Fakatufono? (e) Fakamooli fēfē he liu tu mai a Iesu e Kenese 3:15?

5 He aho ke tolu aki, ne liu fakatū hake a Iesu ke he moui ke maeke ke foaki e uho he poa haana ke he Matua haana. (Heperu 9:24) Ko e liu tu mai haana ne fakaata tuai e taha galue foki. Ko e aho he mole e Nisana 14 ko e kamataaga he Galue he tau Areto Nakai Fakaea. He aho hake, Nisana 16, ne tamai he tau Isaraela e tau fuhi uluaki he tau karite ne helehele, ko e heleheleaga fakamua ha Isaraela, ke lialiāki ai he ekepoa ki mua ha Iehova. (Levitika 23:6-14) Kua latatonu ha ia ke he tau 33 V.N., he aho ia, ne ulu moumou e Iehova e tau laliaga vale ha Satani ke fakanono tukulagi aki haana a “talahau kua fakamoli mo e moli”! Ia Nisana 16, 33 V.N., ne fakaliu tu mai e Iehova a Iesu mai he mate ke he moui agaaga tukulagi.​—Fakakiteaga 3:14; 1 Peteru 3:18.

6 Kua eke a Iesu mo ‘fua uluaki ki a lautolu kua mamate.’ (1 Korinito 15:20) Nakai tuga a lautolu ne fitā e fakaliu tūtū mai, ne nakai liu a Iesu mate. Ka e, liu hake a ia ke he lagi ke he faahi matau ha Iehova, ke fakatali ato fakatū a ia mo Patuiki ha Iehova he Kautu he lagi. (Salamo 110:1; Gahua 2:32, 33; Heperu 10:12, 13) Tali mai he fakatū mo Patuiki, ne maeke a Iesu mogonei ke tatuki e fī lahi mahaki haana, ko Satani, ke he ulu ke mate tukulagi mo e ke moumou e tega haana.​—Fakakiteaga 11:15, 18; 20:1-3, 10.

Loga Atu e Tagata he Tega a Aperahamo

7. Ko e heigoa e Galue he Tau Vaha Tapu?

7 Ko Iesu e Tega ne mavehe i Etena ti puhala mai ia ia ka “moumou e [Iehova] e tau gahua he tiapolo.” (1 Ioane 3:8) Pete ia, he magaaho ne tutala a Iehova ki a Aperahamo, ne fakakite e Ia ko e “tega” a Aperahamo to nakai ni tokotaha. To eke “ke tuga e tau fetu he lagi, ke tuga foki e oneone he matafaga.” (Kenese 22:17) Ko e omai he falu tagata he “tega” ne fakaata tuai he taha galue fiafia foki. Limagofulu e aho mai he Nisana 16, ne fakamanatu e Isaraela e Galue he Tau Vaha Tapu. Ne talahau he Fakatufono hagaao ke he mena nei: “Kia totou e mutolu ke kamata mai he aho fakamua ka hili e sapati ne fitu aki, e po limagofulu; ti ekepoa ai e mutolu ke he poa mena kai fou kia Iehova. Ti ta mai e mutolu he tau fale ha mutolu e tau areto lialiāki, ua e fua, kua takiua e omera, kua eke ke he falaoa mitaki, kua tunu mo e mena ke fakaeaaki, ko e tau mena he tau fua uluaki kia Iehova haia.” *​—Levitika 23:16, 17, 20.

8. Ko e heigoa e mena tupu kehe lahi ne hoko he Penetekoso 33 V.N.?

8 He nofo a Iesu he lalolagi, ne iloa e Galue he Tau Vaha Tapu ko e Penetekoso (mai he kupu Heleni ne kakano “fiftieth”). He Penetekoso 33 V.N., ko e Ekepoa ne Mua ue atu, ko Iesu Keriso ne fakaliu tū mai, kua liligi hifo e agaaga tapu ke he matakau tote he 120 e tutaki ne fakapotopoto i Ierusalema. Ti ko e tau tutaki ia ne eke mo tau tama fakauku he Atua mo e tau matakainaga ha Iesu Keriso. (Roma 8:15-17) Ne eke a lautolu mo motu foou, ko “Isaraela he Atua.” (Kalatia 6:16) Mai he kamataaga tote, to fakahiku e motu ia ke numera 144,000.​—Fakakiteaga 7:1-4.

9, 10. Fakaata tuai fēfē e fakapotopotoaga he tau Kerisiano fakauku he Penetekoso?

9 Ko e fakapotopotoaga he tau Kerisiano fakauku ne fakaata tuai ua e areto fakaea ne lialiāki ki mua a Iehova he tau Penetekoso takitaha. Ko e ea he tau areto kua fakakite to ea agaia e tau Kerisiano fakauku he agahala. Ka e, maeke ia lautolu ke o atu ki a Iehova he fakavē ke he poa lukutoto a Iesu. (Roma 5:1, 2) Ko e ha ne ua e areto? Ne liga tuhi atu e mena ia ke he mooliaga to fakahiku e tau tama fakauku he Atua ke moua mai he ua e matakau​—fakamua mai he tau Iutaia he tino mo e ke uaaki mai he tau Motu Kehe.​—Kalatia 3:26-29; Efeso 2:13-18.

10 Ne foaki e tau areto ua he Penetekoso ne moua mai he tau fua uluaki he heleheleaga saito. Tatai ki ai, ko e tau Kerisiano ia ne fakauku he agaaga ne higoa ko e “tau fua uluaki he tau mena ne eke e ia.” (Iakopo 1:18) Ko lautolu fakamua haia ne fakamagalo ai e tau agahala he fakavē ke he toto ne liligi e Iesu, ti maeke he mena ia ma lautolu ke moua e moui tukulagi ke he lagi, ka pule ai a lautolu mo Iesu he Kautu haana. (1 Korinito 15:53; Filipi 3:20, 21; Fakakiteaga 20:6) He tuaga ia, taha aho anoiha, to “pule foki [a lautolu ke he tau motu] ke he tokotoko lapatoa” mo e kitia ka ‘taholi vave a Satani ki lalo he tau hui ha lautolu.’ (Fakakiteaga 2:26, 27; Roma 16:20) Ne pehē e aposetolo ko Ioane: “Ko lautolu ia kua mumui atu ke he Punua mamoe ke he tau mena oti kua fano a ia ki ai; ko lautolu ia ne fakafua mai he tau tagata, ko e tau fua uluaki ma e Atua mo e Punua mamoe.”​—Fakakiteaga 14:4.

Ko e Aho ne Fakamaama e Fakahaoaga

11, 12. (a) Ko e heigoa e mena ne tupu he Aho he Fakafeiloaga? (e) Ko e heigoa e tau aoga ne moua e Isaraela mai he tau poa he tau punua povi mo e tau koti?

11 He aho ke hogofulu he Ethanim (fakamui ne ui ko e Tishri), * ne fakamanatu e Isaraela e galue ne fakaata tuai e puhala ka fakagahua e aoga he poa lukutoto ha Iesu. He aho ia ne fakapotopoto e motu katoa ma e Aho he Fakafeiloaga ke foaki e tau poa ke lata mo e uufi, po ke fakamagalo he tau agahala ha lautolu.​—Levitika 16:29, 30.

12 He Aho he Fakafeiloaga, ne tamate he ekepoa ne mua e punua povi, i loto he Tapu Ue Atu, ne pīpī e ia lagafitu e falu toto ke he uufi he Puha, ti hukui e poa he toto ki mua a Iehova. Ko e foakiaga ia ma e tau agahala he ekepoa ne mua mo e “hana magafaoa,” ko e tau ekepoa ne lagomatai mo e tau Levi. Ti uta he ekepoa ne mua ua e koti. Ne tamate e ia taha ko e poa agahala “ma e motu.” Ne fuifui e ia falu toto ki mua he uufi he Puha he Tapu Ue Atu. Mole ia, ne tuku he ekepoa ne mua e tau lima haana ke he ulu he koti ke uaaki ti talahau e tau hepehepe he fanau a Isaraela. Ti fakatoka atu e ia e koti ke he tutakale ke utakehe e tau agahala he motu ke he puhala fakatai.​—Levitika 16:3-16, 21, 22.

13. Fakaata tuai fēfē he tau mena tutupu he Aho he Fakafeiloaga e matagahua ne taute e Iesu?

13 He fitā e fakaata tuai mai he tau gahua ia, ko e Ekepoa ne Mua ue atu, ko Iesu, ne fakaaoga e uho he toto foaki moui haana ke foaki e fakamagaloaga he tau agahala. Fakamua, ko e uho he toto haana ne hagaao ke he ‘fale fakaagaaga’ he 144,000 he tau Kerisiano fakauku, ne fakamalolō a lautolu nei ke talahaua tututonu mo e moua e tuaga meā ki mua a Iehova. (1 Peteru 2:5; 1 Korinito 6:11) Ne fakaata tuai e mena nei ha ko e poa he povi. Ati hafagi e puhala ma lautolu ke moua e tufaaga he lagi. Uaaki, ko e uho he toto a Iesu ne hagaao ke lata mo e falu he tau miliona ne fakagahua e tua ia Keriso, tuga ne fakakite he poa he koti. To fakamonuina a lautolu nei aki e moui tukulagi ke he lalolagi nai, ko e tufaaga ne fakagalo e Atamu mo Eva. (Salamo 37:10, 11) He fakavē ke he toto ne liligi e Iesu, ne utakehe e ia e tau agahala he tau tagata, tuga ne koti ne uta ke he puhala fakatai e tau agahala ha Isaraela ke he tutakale.​—Isaia 53:4, 5.

Fiafia ki Mua a Iehova

14, 15. Ko e heigoa ne tupu he magaaho he Galue he Tau Fale Api, ti ko e heigoa kua fakamanatu he mena nei ke he tau Isaraela?

14 He mole e Aho he Fakafeiloaga, ne fakamanatu he tau Isaraela e Galue he Tau Fale Api, ko e galue ne mua atu e fiafia he tau he faka-Iutaia. (Levitika 23:34-43) Ne fakahoko e galue ia mai he Ethanim aho 15 ke hoko ke he aho 21 ti fakahiku aki e fakapotopotoaga tapu he aho 22 he mahina. Ne fakamailoga e fakaotiaga he tatanaki he heleheleaga mo e magaaho ke fakaaue ma e tau mitaki loga he Atua. Ma e kakano ia, ne poaki a Iehova ke he tau tagata ne fakamanatu: “To fakamonuina e Iehova hau a Atua a koe ke he tau mena oti ke moua mai e koe, mo e tau mena oti ke eke ai hau a tau lima, ti fiafia ai ni a koe.” (Teutaronome 16:15) Ko e magaaho fiafia ha ia mogoia!

15 Ke he galue ia, ne nonofo e tau Isaraela he tau fale api ke fitu e aho. Ne fakamanatu ki a lautolu e taha magaaho ne nonofo a lautolu he tau fale api he tutakale. Kua foaki he galue ki a lautolu lahi e magaaho ke fakaata e leveki fakamatua ha Iehova. (Teutaronome 8:15, 16) Tali mai ai, ko lautolu ne monuina mo e mativa, ne nonofo he tau fale api pihia, ne fakamanatu ke he tau Isaraela hagaao ke he galue, na tatai oti a lautolu.​—Nehemia 8:14-16.

16. Ko e heigoa ne fakaata tuai he Galue he Tau Fale Api?

16 Ko e Galue he Tau Fale Api e galue he heleheleaga, ko e fakamanatuaga fiafia he tatanaki, ti fakaata tuai e tatanakiaga fiafia ha lautolu ne fakagahua e tua ia Iesu Keriso. Ne kamata e tatanakiaga he Penetekoso 33 V.N., he magaaho ne fakauku e tau tutaki 120 ha Iesu ke eke mo vala he “ekepoa kua tapu.” He nonofo e tau Isaraela ke he tau fale api ke he tau aho gahoa, ne iloa e lautolu ne fakauku ko lautolu ko e “tau tagata kehe” he lalolagi nakai mahani Atua nei. Ko e amaamanakiaga ha lautolu ke he lagi. (1 Peteru 2:5, 11) Kua hokotia e tatanakiaga ia he tau Kerisiano fakauku ke he fakaotiaga he “tau aho fakamui” nei, he magaaho ka fakapotopoto mai a lautolu ne toe he 144,000.​—2 Timoteo 3:1.

17, 18. (a) Ko e heigoa ne fakakite kua aoga foki e falu ne nakai ko e tau Kerisiano fakauku he poa a Iesu? (e) Ko hai he vahā nei ne aoga mai he Galue he Tau Fale Api, ti ko e magaaho fe ka hoko e galue fiafia ia ke he tapunu?

17 Kua mailoga lahi ai ke he galue i tuai, ko e 70 e povi ne poa. (Numera 29:12-34) Kua fakakite he numera 70 e numera 7 lafi aki e 10, ko e tau numera i loto he Tohi Tapu ne fakakite e mitaki katoatoa he lagi mo e lalolagi. Ti ko e poa ha Iesu ka aoga a lautolu ne tua fakamooli ki ai mai he tau magafaoa oti ne 70 he tau tagata ne tutupu mai ia Noa. (Kenese 10:1-29) Lafi ke he mena ia, he magahala ha tautolu kua fakalaulahi e tatanakiaga ke putoia foki a lautolu he tau motu oti ne fakagahuahua e tua ia Iesu mo e ha ha ai e amaamanakiaga he moui ke he lalolagi parataiso.

18 Ne kitia he aposetolo ko Ioane e fakakiteaga he tatanakiaga he vahā foou nei. Fakamua ne logona e ia e fakamau fakamailoga ha lautolu ne toe he 144,000. Ti ko e “moto tagata tokologa, kua nakai maeke ia taha ke totou,” ne tūtū ki mua a Iehova mo Iesu, mo e “tau lau pama ke he tau lima ha lautolu.” Ko lautolu nai kua ‘o mai he matematekelea lahi’ ke he lalolagi foou. Ko lautolu foki mogonei ko e tau tagata kehe he fakatokaaga tuai nei, ti amaamanaki atu a lautolu mo e mauokafua ke he magaaho he “Punua mamoe . . . [ke] takitaki a lautolu ke he tau vaipuna he moui.” He magahala ia, “to holoholo kehe foki he Atua e tau hihinamata oti mai he tau mata ha lautolu.” (Fakakiteaga 7:1-10, 14-17) Ko e Galue he Tau Fale Api fakatai to hokotia ke he tapunu he mole e Pule Afe Tau he Keriso he magaaho ka foaki ke he moto tagata tokologa mo lautolu ne tua fakamooli ne liu tūtū mai e moui tukulagi.​—Fakakiteaga 20:5.

19. Aoga fēfē a tautolu mai he manamanatu ke he tau galue ne fakamanatu i Isaraela?

19 Maeke foki ia tautolu ke “fiafia ai ni” he manamanatu hokulo ke he kakano he tau galue faka-Iutaia i tuai. Ko e mena fulufuluola ke manamanatu kua foaki e Iehova e tau kitiaaga tuai ke he puhala ka fakamooli aki e perofetaaga haana i Etena, ti fiafia lahi ke kitia e fakamooli fakahaga ki ai. He vahā nei, iloa e tautolu e Tega ne fitā e hau ti kua tatuki a ia ke he muihui. Ko ia mogonei ko e Patuiki he lagi. Lafi ki ai, laulahi he 144,000 ne fitā e tua fakamooli ke hoko ke he mate. Ko e heigoa e mena ne toe ke taute? Tata lahi fēfē to fakamooli katoatoa e perofetaaga? To fakatutala e mena nei he vala tala ka mui mai.

[Tau Matahui Tala]

^ para. 4 Tatai e Nisana ki a Mati/Aperila he kalena mogonei ha tautolu.

^ para. 7 He poa lialiāki nei he ua e areto fakaea, ne fa tōtō he ekepoa e tau areto ke he tau alolima he tau lima haana, nikiti e tau lima haana, ti lialiāki e tau areto ke he taha faahi mo e taha faahi. Kua fakamailoga he tauteaga nei e foakiaga he tau mena ne poa ki a Iehova.​—Kikite Insight on the Scriptures, Volume 2, lau 528, ne tohi fakailoa he Tau Fakamoli a Iehova.

^ para. 11 Kua tatai e Ethanim, po ke Tishri, ki a Sepetema/Oketopa he kalena mogonei ha tautolu.

Maeke Nakai a Koe ke Fakamaama?

• Ko e heigoa ne fakaata tuai he Paseka he punua mamoe?

• Ko e heigoa e tatanakiaga ne fakaata tuai he Galue he Penetekoso?

• Ko e heigoa e tau vala he Aho he Fakafeiloaga ne tuhi atu ke he puhala ne fakagahua e poa lukutoto a Iesu?

• Ke he puhala fe kua fakaata tuai e tatanakiaga he tau Kerisiano he Galue he Tau Fale Api?

[Tau Hūhū he Fakaakoaga]

[Fakafonua he lau 24, 25]

(Ma e puhala katoa ne tohi aki, kikite e tohi)

Paseka

Nisana 14

Mena ne Tupu:

Paseka he punua mamoe ne tamate

Ata Tuai:

Poa ha Iesu

Galue he Tau Areto Nakai Fakaea (Nisana 15-21)

Nisana 15

Mena ne Tupu:

Sapati

Nisana 16

Mena ne Tupu:

Poa karite

Ata Tuai:

Liu tu mai a Iesu

50 e aho

Galue he Tau Vaha Tapu (Penetekoso)

Sivan 6

Mena ne Tupu:

Poa ua e areto

Ata Tuai:

Foaki e Iesu e tau matakainaga fakauku haana ki a Iehova

Aho he Fakafeiloaga

Tishri 10

Mena ne Tupu:

Poa e povi mo e ua e koti

Ata Tuai:

Poa e Iesu e toto uho haana ke lata mo e tau tagata oti kana

Galue he Tau Fale Api (Heleheleaga, Fale Uta Fano)

Tishri 15-21

Mena ne Tupu:

Ne nonofo fiafia e tau Isaraela he tau fale api mo e fiafia he heleheleaga, 70 e povi ne poa

Ata Tuai:

Heleheleaga ha lautolu ne fakauku mo e “moto tagata tokologa”

[Tau Fakatino he lau 23]

Tuga e toto he punua mamoe he Paseka, ne liligi e Iesu e toto ke foaki e fakamouiaga ma e tokologa

[Tau Fakatino he lau 24]

Ko e fua uluaki he heleheleaga karite ne helehele kua foaki he Nisana 16 ne fakaata tuai e liu tu mai a Iesu

[Tau Fakatino he lau 25]

Ko e tau areto ua ne foaki he Penetekoso ne fakaata tuai e fakapotopotoaga he tau Kerisiano fakauku

[Tau Fakatino he lau 26]

Ne fakaata tuai he Galue he Tau Fale Api e tatanakiaga fiafia ha lautolu ne fakauku mo e “moto tagata tokologa” mai he tau motu oti