Skip to content

Skip to table of contents

Mahani Fakamooli ki a Keriso mo e Haana Fekafekau Fakamoli

Mahani Fakamooli ki a Keriso mo e Haana Fekafekau Fakamoli

Mahani Fakamooli ki a Keriso mo e Haana Fekafekau Fakamoli

“Kua kotofa he hana iki . . . a ia ke pule ke he hana tau mena oti.”​—MATAIO 24:45-47.

1, 2. (a) Ko hai e Takitaki ha tautolu ne fakakite he tau Tohiaga Tapu? (e) Ko e heigoa ne fakakite kua takitaki hakahakau he Keriso e fakapotopotoaga Kerisiano?

“AUA neke ui a mutolu ko e tau takitaki; ha ko e mena tokotaha ha mutolu a Takitaki, ko e Keriso haia.” (Mataio 23:10) Kua talahau fakamaali e Iesu e tau kupu nei ke he tau tutaki haana kua nakai fai tagata he lalolagi ke eke mo takitaki ha lautolu. Ko e Takitaki tokotaha ha lautolu ha he lagi​—ko Iesu Keriso hokoia. Ne moua e Iesu e tuaga nei ha kua kotofa faka-Atua. Ko Iehova ne “fakatu a ia mai ia lautolu kua mamate . . . ti tuku atu a ia ke eke mo ulu he tau mena oti ke he [fakapotopotoaga]; ko e hana tino haia.”​—Efeso 1:20-23.

2 Ha ko Keriso e “ulu he tau mena oti” hagaao ke he fakapotopotoaga Kerisiano, ne fakagahuahua e ia e pule haana ki luga he tau mena oti ne tupu i loto he fakapotopotoaga. Ne kitia e ia e tau mena oti ne tutupu i loto he fakapotopotoaga. Ne mataala lahi a ia ke he tuaga fakaagaaga he tau matakau takitaha he tau Kerisiano, po ke fakapotopotoaga. Kua kitia maali e mena nei he fakakiteaga ne foaki ke he aposetolo ko Ioane he matahiku he senetenari fakamua V.N. Ke he tau fakapotopotoaga ne fitu, ne laga lima e talahau e Iesu na iloa e ia e tau gahua ha lautolu, tau malolō, mo e tau lolelole ha lautolu, ti foaki e ia e fakatonuaga mo e fakamalolōaga fakatatau ki ai. (Fakakiteaga 2:2, 9, 13, 19; 3:1, 8, 15) Fai kakano ati talitonu kua iloa pihia e Keriso e tuaga fakaagaaga he falu fakapotopotoaga i Asia Tote, Palesitaina, Suria, Papelonia, Heleni, Italia, mo e falu foki. (Gahua 1:8) Ka e kua e vahā nei?

Ko e Fekafekau Fakamoli

3. Ko e ha kua latatonu ke fakatatai e Keriso ke he ulu mo e fakapotopotoaga ke he tino?

3 He mole e liu tu mai haana mo e nakai leva ti hake ke he Matua haana he lagi, ne tala age a Iesu ke he tau tutaki haana: “Kua tuku mai kia au e pule oti kana ke he lagi mo e lalolagi.” Ne pehē foki a ia: “Kitiala, to fakalataha au mo mutolu ke he tau aho oti, ato hoko ni ke he fakaotiaga he lalolagi.” (Mataio 28:18-20) To fakatumau a ia ke fakalataha mo lautolu ko e Ulu hakahakau ha lautolu. He tau tohi ke he tau Kerisiano i Efeso mo Kolose, ne fakatatai he aposetolo ko Paulo e fakapotopotoaga Kerisiano ke he “tino,” nukua Ulu ai e Keriso. (Efeso 1:22, 23; Kolose 1:18) Ne talahau he Cambridge Bible for Schools and Colleges ko e metafoa nai “ne fakakite kua nakai ni aoga ke fakalataha mo e Ulu, ka kua fakagahuahua foki e finagalo he Ulu he puhala he tau faahi tino. Ko lautolu ko e tau ekegahua Haana.” Ko hai ne kua fakaaoga e Keriso ko e matakau ekegahua haana tali mai he foaki ki a ia e pule Kautu he 1914?​—Tanielu 7:13, 14.

4. He talahau tuai he perofetaaga a Malaki, ko e heigoa ne moua e Iehova mo Keriso Iesu he magaaho ne o mai ai ke kitekite ke he faituga fakaagaaga?

4 Ne talahau tuai he perofetaaga ha Malaki ko Iehova, ‘ko e Iki mooli,’ ne fakalataha ai haana ‘agelu he maveheaga,’ ko e Tama fakapatuiki foou, ko Keriso Iesu, ka hau ke fakafili mo e kamatamata Haana “faituga,” po ke fale he tapuakiaga. “Ko e vaha nai” ka kamata mooli ai e “fakafiliaga ke he fale he Atua” ne hoko mai he 1918. * (Malaki 3:1; 1 Peteru 4:17) Ko lautolu ne talahau ke hukui e Atua mo e haana tapuakiaga mooli he lalolagi kua kitekite mooli ki ai. Ne fakaheu e tau lotu he Kerisitenitome, nukua fakaako e tau taofiaga ne nakai fakalilifu e Atua ati putoia lahi mahaki ai ke he kelipopoaga he Felakutaki I he Lalolagi. Ko e tau Kerisiano fakauku he agaaga ne toe kua kamatamata, tuga ne hakahaka ke he afi, ti kua talia tuai ke “ta atu ai e lautolu e tau poa kia Iehova kua eke mo e mahani tututonu.”​—Malaki 3:3.

5. He felauaki mo e perofetaaga a Iesu hagaao ke he “ha ha hinei” haana, ko hai ne eke mo “fekafekau” fakamoli?

5 He felauaki mo e perofetaaga a Malaki, ko e tau fakamailoga kehekehe ne foaki e Iesu ke he tau tutaki haana ke fakamalolō a lautolu ke mailoga e magaaho he haana [“ha ha hinei mo e fakaotiaga he fakatokaaga he tau mena nei,” NW] ne putoia e kitiaaga he matakau “fekafekau.” Ne talahau e Iesu: “Ko hai foki e fekafekau fakamoli mo e loto matala, kua kotofa he hana iki ke pule ke he hana tau fekafekau mo e age kia lautolu e tau mena kai ke he tau magaaho [tonu]? Uhoaki e fekafekau ia, ka hau hana iki mo e moua e ia ha ne eke pihia. Ko e moli, ke tala atu e au kia mutolu, to kotofa a ia ke pule ke he hana tau mena.” (Mataio 24:3, 45-47) He “hau” ke kitekite ke he “fekafekau” he 1918, ne moua e Keriso e tau tutaki fakamooli ne fakauku ne toe he agaaga tali mai he 1879 nukua fakaaoga e senolo nei mo e falu tohi ne fakavē ke he Tohi Tapu ke foaki e “tau mena kai ke he tau magaaho [tonu].” Ne talia e ia a lautolu oti ko e matakau ekegahua haana, po ke “fekafekau” mo e he 1919 ne tuku age ki a lautolu e levekiaga he tau koloa oti haana he lalolagi.

Leveki e Tau Mena he Keriso he Lalolagi

6, 7. (a) Fēfē foki e tau kupu ne talahau e Iesu hagaao ke he “fekafekau” fakamoli? (e) Ko e heigoa e hagaaoaga ha Iesu he fakaaoga e tau kupu “fekafekau pule”?

6 Fai mahina ato age e Iesu e perofetaaga ke he fakamailoga he ha ha hinei haana, putoia ai foki e “fekafekau” ne hukui a ia he lalolagi, ne tutala a ia hagaao ke he “fekafekau” nei he taha puhala kehe foki ne fakamaama e tau matagahua he fekafekau. Ne pehē a Iesu: “Ko hai foki e fekafekau pule, kua fakamoli a ia mo e loto matala, to kotofa a ia he hana iki ke pule ke he hana tau fekafekau, mo e age kia lautolu e tau mena kai ke he tau magaaho [tonu]? Ko e moli, ke tala atu e au kia mutolu, to kotofa e ia a ia ke pule ke he hana tau mena.”​—Luka 12:42, 44.

7 Ne fakahigoa e fekafekau nei ko e fekafekau pule, ko e tau kupu ne liliu mai he kupu Heleni ne fakamaama e “takitaki he kaina po ke matakavi.” Ko e matakau fekafekau pule ne nakai eke mo matakau he tau tagata lotomatala hokoia ne fakamaama e tau manatu fulufuluola he Tohi Tapu. Lafi ke he foaki he tau mena kai fakaagaaga huhua mitaki “ke he tau magaaho [tonu],” ko e “fekafekau pule, kua fakamoli” to kotofa a ia ke he kau katoa he tau fekafekau he Keriso mo e tuku age ki a ia ke leveki e tau matagahua oti he Keriso he lalolagi, ko e “tau mena” haana. Ko e heigoa ne putoia ke he mena nei?

8, 9. Ko e heigoa e “tau mena” ne kotofa ke he fekafekau ke leveki?

8 Kua putoia he tau matagahua he fekafekau e takitakiaga he tau fale gahua ne fakaaoga he tau tutaki he Keriso ke taute e tau gahua Kerisiano ha lautolu, tuga e matapatu mo e tau la ofisa he Tau Fakamoli a Iehova he lalolagi, ti pihia mo e tau matakavi he tapuakiaga ha lautolu​—ko e tau Fale he Kautu mo e tau Fale he Takaiaga—​he lalolagi katoa. Mua atu e aoga, kua leveki foki he fekafekau e tau fakaholoaga fakaagaaga atihake he fakaako ke he Tohi Tapu he tau feleveiaaga ke he tau faahitapu takitaha mo e tau takaiaga mo e tau fonoaga taute tumau. He tau fakalatahaaga nei, ko e vala tala ke fakamooli e tau perofetaaga he Tohi Tapu kua fakatoka mai, mo e tau takitakiaga magaaho tonu ke he puhala ke fakagahua e tau matapatu fakaakoaga he Tohi Tapu ke he tau momoui he tau aho takitaha.

9 Kua putoia foki he tau matagahua he fekafekau pule e takitakiaga he gahua aoga lahi he fakamatala e “tala mitaki nai he kautu” mo e “eke e tau motu oti kana mo tutaki.” Kua putoia he mena nei e fakaako e tau tagata ke omaoma e tau mena oti ne poaki he Keriso, ko e Ulu he fakapotopotoaga, ke taute he magahala nei he fakaotiaga. (Mataio 24:14; 28:19, 20; Fakakiteaga 12:17) Ko e gahua fakamatala mo e fakaako ne fua mai e “moto tagata tokologa” he tau hoa fakamooli ha lautolu ne fakauku ne toe. Ko e “tau mena [nei] kua manako ki ai e tau motu oti” kua mooli ai ke fakalataha ke he “tau mena” uho he Keriso ne fakatoka mai he fekafekau fakamoli.​—Fakakiteaga 7:9; Hakai 2:7.

Ko e Hukui he Kau Fakatufono

10. Ko hai e matakau ne taute e tau fifiliaga he senetenari fakamua, ti ko e heigoa e lauiaaga ke he tau fakapotopotoaga?

10 Ko e tau matagahua mamafa he fekafekau fakamoli to putoia maali e taute e tau fifiliaga loga. He fakapotopotoaga Kerisiano fakamua atu, ko e tau aposetolo mo e tau patu i Ierusalema ne eke mo hukui he taute e tau fifiliaga ma e fakapotopotoaga Kerisiano katoa. (Gahua 15:1, 2) Ko e fifiliaga he kau fakatufono nei he senetenari fakamua ne puhala ke he tau fakapotopotoaga he tau tohi mo e tau hukui faifano. Ne fiafia e tau Kerisiano fakamua atu ke moua e takitakiaga mahino nei, ti ko e kau auloa fakamakai ha lautolu mo e kau fakatufono ne fakatupu e mafola mo e kaufakalataha.​—Gahua 15:22-31; 16:4, 5; Filipi 2:2.

11. Ko hai ne fakaaoga e Keriso he vahā nei ke takitaki e fakapotopotoaga haana, ti kua lata fēfē ia tautolu ke onoono ke he matakau nei he tau Kerisiano fakauku?

11 Ke he magahala he vahā Kerisiano, ko e matakau tote he tau leveki fakauku he agaaga ne fakatū e Kau Fakatufono he tau tutaki he Keriso he lalolagi he vahā nei. Ha ko e “lima matau” haana ne fakagahua e pule, ko Keriso, ko e Ulu he fakapotopotoaga, ne takitaki e tau tagata taane tua fakamooli nei he takitaki e lautolu e gahua he Kautu. (Fakakiteaga 1:16, 20) He tala ke he moui haana, ko Albert Schroeder, ko e matakainaga ne leva he Kau Fakatufono ne oti laia haana gahua he lalolagi, ne tohi: “Kua feleveia tumau e Kau Fakatufono he tau Aho Lotu oti, ti hafagi e fono aki e liogi mo e ole ma e takitakiaga he agaaga ha Iehova. Ko e laliaga mooli ne taute ke kitia ko e tau matakupu oti ne fakatokatoka mo e tau fifiliaga oti ne taute fakalautatai ke he Kupu he Atua ko e Tohi Tapu.” * Ha ha ia tautolu e mauokafua he tau Kerisiano fakauku tua fakamooli pihia. Hagaao ki a lautolu, kua lata ia tautolu ke muitua ke he poakiaga he aposetolo ko Paulo: “Kia omaoma a mutolu ke he tau takitaki ha mutolu, mo e fifitaki a mutolu ki ai; nukua leoleo a lautolu ke he tau agaga ha mutolu.”​—Heperu 13:17.

Fakakite e Fakalilifu Mitaki ke he Fekafekau Fakamoli

12, 13. Ko e heigoa e tau kakano faka-Tohi Tapu nukua fakakite e fakalilifu ma e vahega fekafekau?

12 Ko e matapatu kakano he fakakite e fakalilifu mitaki ma e vahega fekafekau fakamoli he taute pihia, kua fakakite e tautolu e fakalilifu ke he Iki, ko Iesu Keriso. Ne tohi a Paulo hagaao ki a lautolu ne fakauku: “Ko e tagata toka noa, kua ui ki ai, ko e tupa a ia a Keriso. Kua fakafua a mutolu ke he totogi.” (1 Korinito 7:22, 23; Efeso 6:6) Ko e mena ia, ka muitua mahani fakamooli a tautolu ke he takitakiaga he fekafekau fakamoli mo e Kau Fakatufono, kua muitua a tautolu ke he Keriso, ko e Iki he fekafekau. Ko e fakakite e fakalilifu ha tautolu ma e ekegahua he Keriso kua fakaaoga ke takitaki aki e tau mena oti he lalolagi ko e taha puhala ha tautolu nukua “tokutoku atu . . . ko Iesu Keriso ko e Iki a ia, ke tupu ai e fakaheke ke he Atua e Matua.”​—Filipi 2:11.

13 Ko e taha kakano faka-Tohi Tapu he fakakite e fakalilifu ke he fekafekau fakamoli ko e tau Kerisiano fakauku he lalolagi kua vagahau fakatai ko e “faituga” kua foaki e Iehova ‘e agaga.’ Tuga a ia, ko lautolu kua “tapu.” (1 Korinito 3:16, 17; Efeso 2:19-22) Ko e vahega nei he faituga tapu ne tuku age e Iesu e tau mena oti haana he lalolagi, kua kakano ko e tau tonuhia mo e tau matagahua pauaki i loto he fakapotopotoaga Kerisiano kua pule katoatoa ke he matakau fekafekau nei. He kakano nei, kua onoono e tau tagata oti he fakapotopotoaga ki ai ko e matagahua tapu ke muitua mo e taofi mau ke he takitakiaga ne hau he fekafekau fakamoli mo e Kau Fakatufono. Ti ko e kotofaaga lilifu mooli ke he ‘tau mamoe kehe’ ke lagomatai e vahega fekafekau he leveki e tau matagahua he Iki.​—Ioane 10:16.

Foaki e Lalagoaga Fakamooli

14. He fitā e perofeta e Isaia, mumui fēfē e tau mamoe kehe he vahega fekafekau fakauku ti eke mo ‘koloa nakai totogi’?

14 Kua fifitaki fakatokolalo he tau mamoe kehe e tau tagata fakauku he Isaraela fakaagaaga ne talahau tuai he perofetaaga ha Isaia: “Kua talahau mai pehe a Iehova, Ko e koloa [nakai totogi] a Aikupito, mo e tau mena fakafua a Aitiope katoa mo Sipa, ko e tau tagata tino kehe, to o atu a lautolu kia koe, to eke foki a lautolu mo tau tagata hau; to mumui atu a lautolu kia koe, to o age a lautolu mo tau liliaga lapatoa, to fakaveveli fakafohifo atu a lautolu kia koe, mo e ole a lautolu kia koe, kua pehe atu, Ha ha ia koe e Atua, ka e nakai ha ha ia taha, ti nakai ha ha i ai taha Atua.” (Isaia 45:14) Fakatai ki ai, kua mumui e tau mamoe kehe he vahā nei he vahega fekafekau fakauku mo e Kau Fakatufono i ai ke he takitakiaga ha lautolu. Tuga e ‘tau koloa nakai totogi,’ ko e tau mamoe kehe ne makai ke foaki e malolō fakatino mo e tau koloa ha lautolu ke lalago aki e gahua fakamatala he lalolagi katoa ne kotofa e Keriso ke he tau tutaki fakauku haana he lalolagi.​—Gahua 1:8; Fakakiteaga 12:17.

15. Talahau tuai fēfē he perofetaaga ha Isaia 61:5, 6 e fakafetuiaga he vahāloto he tau mamoe kehe mo Isaraela fakaagaaga?

15 Kua fiafia mo e loto fakaaue e tau mamoe kehe ke gahua ki a Iehova i lalo he takitakiaga he vahega fekafekau mo e Kau Fakatufono. Ne mailoga e lautolu e kau fakauku ko e tau tagata he “Isaraela he Atua.” (Kalatia 6:16) He fakalataha e “tau tagata kehe” mo e “tau tagata he tau motu kehe” fakatai mo Isaraela fakaagaaga, ne gahua fiafia a lautolu ko e “tau gahua fonua” mo e “tau gahua vine” i lalo he takitakiaga ha lautolu ne fakauku, ko e “tau ekepoa a Iehova” mo e “tau fekafekau he Atua.” (Isaia 61:5, 6) Ne fakalataha fakamakai a lautolu he fakamatala e tala mitaki nei he Kautu mo e taute tutaki ke he tau tagata he tau motu oti kana. Ne lalago loto katoa e lautolu e vahega fekafekau he leveki mo e tuafu a lautolu ne moua foou ne tuga e tau mamoe.

16. Ko e heigoa ne omoi e tau mamoe kehe ke lalago fakamooli e fekafekau fakamoli mo e loto matala?

16 Ne mailoga he tau mamoe kehe kua aoga lahi ki a lautolu mai he tau laliaga makutu he fekafekau fakamoli he foaki ki a lautolu e tau mena kai he magaaho tonu. Ne talahau fakatokolalo e lautolu ane mai nakai fai fekafekau fakamoli mo e loto matala, to temotemoai po ke nakai iloa e lautolu e tau kupu mooli uho he Tohi Tapu, tuga e pule katoatoa ha Iehova, ko e fakatapu he higoa Haana, ko e Kautu, ko e lagi foou mo e lalolagi foou, ko e solu, tuaga he tagata mate, mo e kitiaaga mooli ha Iehova, Haana Tama, mo e agaaga tapu. Mai he loto fakaaue mo e fakamooli katoatoa, ne lalago fakaalofa he tau mamoe kehe e “tau matakainaga” fakauku he Keriso he lalolagi he magaaho nei he fakaotiaga.​—Mataio 25:40.

17. Ko e heigoa ne mailoga he Kau Fakatufono kua lata ke taute, ti ko e heigoa ka fakatutala a tautolu ke he vala tala ka mui mai?

17 He mailoga e tote hifo e numera ha lautolu, ne nakai maeke a lautolu ne fakauku ke fakalataha ke he tau fakapotopotoaga oti ke foaki e takitakiaga ke he tau mena oti he Keriso. Ti ko e fua, kua kotofa he Kau Fakatufono e tau tagata taane mai he tau mamoe kehe ke he tau kotofaaga ke leveki he tau la ofisa, tau faahimotu, tau takaiaga, mo e tau fakapotopotoaga he Tau Fakamoli a Iehova. Kua fakakite nakai he tau aga ha tautolu ke he tau leveki lagomatai nei e fakamooli ha tautolu ke he Keriso mo e fekafekau fakamoli haana? To fakatutala e mena nei ke he vala tala ka mui mai.

[Tau Matahui Tala]

^ para. 4 Ma e fakatutalaaga fakamatafeiga he matakupu nei, kikite Ko e Kolo Toko, Mati 1, 2004, lau tohi 24-29, mo e Tesemo 1, 1992, lau tohi 27.

^ para. 11 Ne taute fakailoa he fufuta he mekasini nei ia Mati 1, 1988, lau tohi 10-17.

Ko e Puhala he Fakamanatu

• Ko hai e Takitaki ha tautolu, ti ko e heigoa ne fakakite kua mataala a ia ke he tau tuaga i loto he tau fakapotopotoaga?

• He kitekite ke he “faituga,” ko hai ne moua i ai ke eke mo fekafekau fakamoli, ti ko e heigoa e tau mena kua tuku age ki a lautolu?

• Ko e heigoa e tau kakano faka-Tohi Tapu ma e lalagoaga fakamooli he fekafekau fakamoli?

[Tau Hūhū he Fakaakoaga]

[Tau Fakatino he lau 23]

Ko e “tau mena” ne takitaki he “fekafekau pule” kua putoia e tau koloa tino, tau fakaholoaga fakaagaaga, mo e gahua fakamatala

[Fakatino he lau 25]

Lalago e lautolu ko e tau mamoe kehe e vahega fekafekau fakamoli he fakamatala fakamakai ha lautolu