Skip to content

Skip to table of contents

Tau Fakamaamaaga Mai he Tohi a Esekielu—II

Tau Fakamaamaaga Mai he Tohi a Esekielu—II

Kua Moui e Kupu ha Iehova

Tau Fakamaamaaga Mai he Tohi a Esekielu​II

KO E Tesemo 609 F.V.N. Ne fitā e patuiki Papelonia he kamata e pātakai fakahiku haana i Ierusalema. Ke hoko ke he mogoia, ne taha ni e matapatu he fekau ha Esekielu ke he tau tagata fakapaea ne nonofo i Papelonia:ko e veliaga mo e moumouaga he maaga fakahele, ko Ierusalema. Ka ko e mogonei, kua hiki e matakupu he tau perofetaaga ha Esekielu ke he malaia he tau motu pouliuli ne olioli he magaaho ne malaia e tau tagata he Atua. He 18 e mahina he mole ne veli a Ierusalema, ne liu foki foou e matakupu he fekau ha Esekielu:ko e fakafoouaga lilifu lahi he tapuakiaga mooli.

Haia i loto he Esekielu 25:1–48:35 e tau perofetaaga hagaao ke he tau motu ne agaagai ia Isaraela mo e fakahaoaga he tau tagata he Atua. * Ne tohi fakapapahi ai ke he magaaho ne tupu ti pihia ke he tau matakupu, ka e kehe e Esekielu 29:17-20. Ko e tau faahi kupu nei ne fā kua tohi fakapapahi ni ke he tau matakupu. Ha ko e vala he tau Tohiaga Tapu omoomoi, kua ha ha ke he tohi a Esekielu e fekau kua “moui ia, mo e gahua malolo.”​—Heperu 4:12.

‘KO E KELEKELE HANAI TO EKE TUAI KE TUGA E KAINA KO ETENA’

(Esekielu 25:1–39:29)

He fioia e tali ha lautolu ke he veliaga ha Ierusalema, ne fekau e Iehova a Esekielu ke perofeta he totoko ki Amoni, Moapi, Etoma, Filisitia, Turo, mo Saitonu. To fofō ai a Aikupito. Kua fakatatai a “Farao ko e patuiki a Aikupito, mo e hana motu o tagata” ke he arasi ka hio ki lalo he “pelu he patuiki a Papelonia.”​—Esekielu 31:2, 3, 12; 32:11, 12.

Kavi ke he ono e mahina he mole e moumouaga ha Ierusalema he 607 F.V.N., ne hau taha ne hao mo e pehē ki a Esekielu: “Kua keli tuai e maga.” Ti “nakai tuai fakamate” e perofeta ki a lautolu ne fakapaea. (Esekielu 33:21, 22) Kua ha ha ia ia e tau perofetaaga ke fakapuloa hagaao ke he fakafoouaga. “To fakatu foki e [Iehova] e leveki mamoe ne tokotaha ma lautolu, [ko e haana] a fekafekau ko Tavita.” (Esekielu 34:23) To moumou a Etoma, ka ko e kelekele hanai, ko Iuta, to eke ke tuga e “kaina ko Etena.” (Esekielu 36:35) Ne mavehe a Iehova to puipui e ia e tau tagata haana ne liliu kehe mai he totokoaga ha “Koku.”​—Esekielu 38:2.

Tali he Tau Hūhū Faka-Tohiaga Tapu:

29:8-12​—Magaaho fe ne tupu vao ai a Aikupito ke he 40 e tau? He mole e moumouaga ha Ierusalema he 607 F.V.N., ne fehola a lautolu ne toe i Iuta ki Aikupito pete e hatakiaga mai he perofeta ko Ieremia. (Ieremia 24:1, 8-10; 42:7-22) Nakai ko e fakahaoaga a ia ma lautolu ha kua totoko atu a Nepukanesa ki Aikupito mo e fofō ai. Ne eke mogoia a Aikupito ke tupu vao ke he 40 e tau he liga mole e moumouaga ia. Pete he nakai fai fakamooliaga e fakamauaga tuai ke he tupu vao nei, kua maeke agaia ia tautolu ke mauokafua na pihia mooli ai ha ko Iehova ko e Fakamooli he perofetaaga.​—Isaia 55:11.

29:18​—Puhala fe ne “kila ai e tau ulu ha lautolu oti ti matakataka ai e tau ua”? Ne vevela lahi mahaki mo e uka lahi e gahua ke pātakai e maaga lahi ko Turo ati kila ai e tau ulu he tau kautau ha Nepukanesa he makilikili he tau pulou ha lautolu mo e matakataka e tau ua he hahamo he tau koloa mo talaga e tau kolo mo e tau kaupa.​—Esekielu 26:7-12.

Tau Fakaakoaga ma Tautolu:

29:19, 20. Ha kua fehola atu e tau Turo ke he maaga motu ha lautolu mo e tau monuina loga ha lautolu, ne tote maka e koloa he Patuiki ko Nepukanesa ne fofō mai i Turo. Ka e pete ko Nepukanesa ko e patuiki fakatokoluga, manamanatu ki a ia ni mo e tapuaki tupua, ne palepale e Iehova a ia he gahua haana he age a Aikupito mo “palepale ke he kau hana.” Nakai kia lata ia tautolu ke fifitaki e Atua mooli he totogi e tau tukuhau ke he fakatufono ke lata ma e tau gahua ne taute ai ma tautolu? To nakai utakehe he puhala ne fakaaoga aki he tau fakatufono e tau tukuhau e kotofaaga ha tautolu ke tuku e tau tukuhau.​—Roma 13:4-7.

33:7-9. Ko e vahega toko he vahā foou nei​—ko lautolu ne fakauku ne toe—​mo e tau hoa ha lautolu kua nakai lata ke mataofi he fakamatala e tala mitaki he Kautu mo e hataki e tau tagata hagaao ke he ‘matematekelea lahi’ hane hau.​—Mataio 24:21.

33:10-20. Kua fakavē e fakamouiaga ha tautolu ke he fuluhi kehe mai ha tautolu he tau puhala kelea mo e omaoma ke he tau manako he Atua. Kua “tatai [po ke, hako]” mooli e puhala ha Iehova.

36:20, 21. Ha kua nakai momoui fakatatau ke he matahigoa ha lautolu “ko e tau tagata a Iehova,” ne holitū he tau Isaraela e higoa he Atua ke he tau motu. Kua nakai lata ia tautolu ke iloa hokoia ni ko e tau tagata tapuaki ha Iehova ha ko e matahigoa.

36:25, 37, 38. Kua puke e parataiso fakaagaaga ne olioli e tautolu he vahā nei he “fuifui manu tapu.” Ko e mena ia, kua lata ia tautolu ke eketaha ke fakatumau ai ke meā.

38:1-23. Ko e mafanatia ha ia ke iloa to fakahao e Iehova e tau tagata haana mai he totokoaga ha Koku he motu a Makoku! Ne fakahigoa a Koku ko e “iki he lalolagi nai,” ko Satani ko e Tiapolo, he mole e liti hifo he lagi. Kua hagaao e motu a Koku ke he takatakaiaga he lalolagi, ko e matakavi kua ha ha ai a Satani mo e tau temoni haana.​—Ioane 12:31; Fakakiteaga 12:7-12.

‘TUKU KE HE LOTO HAU E TAU MENA OTI KE FAKAKITE ATU E AU KIA KOE’

(Esekielu 40:1–48:35)

Ko e tau ke 14 aki he mole e moumou e maaga ko Ierusalema. (Esekielu 40:1) Ne limagofulu ma ono agaia e tau ne toe he paeaaga. (Ieremia 29:10) Kua teitei 50 tuai e tau tau moui ha Esekielu mogonei. He fakakiteaga, ne kitia e ia e motu ko Isaraela. Ne tala age ki a ia: “Ko e tama he tagata na e, kia kitekite a hāu a tau mata, mo e fanogonogo hāu a tau teliga, kia tuku foki e koe ke he loto hau e tau mena oti ke fakakite atu e au kia koe.” (Esekielu 40:2-4) Kua liga ofogia mooli a Esekielu ke kitia e fakakiteaga he faituga foou!

Ko e faituga lilifu lahi ne kitia e Esekielu ne 6 e gutuhala, 30 e poko kai, ko e Tapu, mo e Tapu Ue Atu, ko e fatapoa akau, mo e fatapoa ma e tau poa huhunu. Kua “tafe atu” he faituga e vai ti eke ai mo vailele. (Esekielu 47:1) Ne kitia foki e Esekielu e fakakiteaga ke he vehevehe he kelekele ke he tau magafaoa​—igatia e veveheaga ne mai he faahi uta ke he faahi lalo ti haia e kaava ma e tau matafekau he vahāloto he tau veveheaga ha Iuta mo Peniamina. Ko e “faituga a Iehova” mo e “māga” ne fakahigoa ko Iehova-Sama ne toka ai he kaava nai.​—Esekielu 48:9, 10, 15, 35, matahui tala NW.

Tali he Tau Hūhū Faka-Tohiaga Tapu:

40:3–47:12​—Ko e heigoa ne fakatino he faituga he fakakiteaga? Ko e faituga lahi mahaki nei ne kitia e Esekielu he fakakiteaga ko e mena nakai talaga mooli. Ne fakatino ai e faituga fakaagaaga he Atua​—ko e haana fakaholoaga ne tuga e faituga ma e tapuakiaga mooli he vahā ha tautolu. (Esekielu 40:2; Mika 4:1; Heperu 8:2; 9:23, 24) Ko e fakakiteaga ke he faituga ne fakamooli ai he “tau aho fakamui” he magaaho ka hakahaka e tuaga ekepoa. (2 Timoteo 3:1; Esekielu 44:10-16; Malaki 3:1-3) Pete ia, to ha ha e fakamooliaga fakahiku he Parataiso. Kua foaki he fakakiteaga ke he faituga e maveheaga ke he tau Iutaia ne paea agaia to fakafoou e tapuakiaga mooli ti igatia e magafaoa Iutaia mo e tufaaga he kelekele.

40:3–43:17​—Ko e heigoa e kakano he fuafua e faituga? He fuafua e faituga, ko e fakakiteaga to fakamooli e finagalo ha Iehova hagaao ke he tapuakiaga meā.

43:2-4, 7, 9​—Ko e heigoa e “tau tino mamate he tau patuiki ha lautolu” ne lata ke utakehe mai he faituga? Ko e tau tino mamate ne hagaao mooli ke he tau tupua ta. Ne takiva he tau patuiki ha Ierusalema mo e tau tagata haana e faituga he Atua aki e tau tupua ta​—kakano, nukua fakatutū ai mo tau patuiki ha lautolu.

43:13-20​—Ko e heigoa ne fakatai he fatapoa ne kitia e Esekielu he fakakiteaga? Ko e fatapoa fakatai ko e finagalo he Atua ne matutaki ke he poa lukutoto ha Iesu Keriso. Ti mai he poa lukutoto nei, ne talahaua tututonu ai a lautolu ne fakauku mo e “moto tagata tokologa” kua meā mo e tavana ke he fofoga he Atua. (Fakakiteaga 7:9-14; Roma 5:1, 2) Liga ko e kakano haia he “vai apa kula” he faituga ha Solomona​—ko e pa vai lahi ne fakaaoga he tau ekepoa ke koukou ai—​ne nakai fai he fakakiteaga ke he faituga.​—1 Tau Patuiki 7:23-26.

44:10-16​—Ko hai ne hukui he vahega fakaekepoa? Kua fakaata he vahega fakaekepoa e matakau he tau Kerisiano fakauku he vahā ha tautolu. Ne hakahaka a lautolu ia he 1918 he magaaho ne nofo ai a Iehova ko e “tunu mo e fakamea” he haana faituga fakaagaaga. (Malaki 3:1-5) Ko lautolu ne meā po kua fakatokihala ka matutaki ke he ha lautolu a kotofaaga lilifu he fekafekauaga. Ka mole ia, kua lata ia lautolu ke fakamakamaka ‘neke ilaila he lalolagi,’ ati eke ai mo tau fakafifitakiaga ke he “moto tagata tokologa,” ko e hukui he magafaoa ne nakai ko e tau ekepoa.​—Iakopo 1:27; Fakakiteaga 7:9, 10.

45:1; 47:13–48:29​—Ko e heigoa ne fakatino he “kelekele” mo e tau veveheaga i ai? Kua fakatino he kelekele e tau gahua he tau tagata he Atua. Pete ko e mena fe ni kua ha ha ai e tagata tapuaki ha Iehova, kua ha ha tuai a ia he kelekele kua fakafoou kaeke ke fakatokoluga tumau e ia e tapuakiaga mooli. Ko e vehevehe he kelekele to fakamooli fakahiku ai he lalolagi foou he magaaho ka igatia e tagata tua fakamooli mo e tufaaga he vala kelekele.​—Isaia 65:17, 21.

45:7, 16​—Ko e heigoa ne fakakite he tau mena fakaalofa he tau tagata ma e fakatokaaga ekepoa mo e tau iki? He faituga fakaagaaga, ko e matapatu kakano he mena nei kua hagaao ke he lalagoaga fakaagaaga​—he foaki e tau lagomatai mo e fakakite e aga kaufakalataha.

47:1-5​—Ko e heigoa ne fakatino he vai he fakakiteaga ha Esekielu ke he vailele? Kua fakatino he vai e tau foakiaga fakaagaaga ha Iehova ma e moui, putoia e poa lukutoto ha Keriso Iesu mo e iloilo he Atua i loto he Tohi Tapu. (Ieremia 2:13; Ioane 4:7-26; Efeso 5:25-27) Kua hokulo fakahaga e vailele ke lata mo e tau tagata foou hane talia e tapuakiaga mooli. (Isaia 60:22) To matutaki e vailele ia ke tafe mai e vai he moui ne mua atu e malolō he magahala he Meleniamu, ti to matutaki e tau vai ia ke putoia e maama lahi he tau “tohi” ka veveu he magaaho ia.​—Fakakiteaga 20:12; 22:1, 2.

47:12​—Ko e heigoa kua fakatino he tau akau ne fua? Kua fakatino he tau akau fakatai e tau foakiaga fakaagaaga he Atua ma e fakafoouaga he tau tagata ke mitaki katoatoa.

48:15-19, 30-35, matahui tala, NW​Ko e heigoa ne hukui he maaga he fakakiteaga ha Esekielu? Ne toka a “Iehova-Sama” he kelekele “tokanoa” ti liga hukui mooli ai he taha mena he lalolagi. Kua tuga ke hukui he maaga e fakaholoaga he lalolagi ka aoga ai a lautolu ne tututonu he “lalolagi fou.” (2 Peteru 3:13) Ha kua igatia e tau faahi mo e gutuhala, kua fakatai ai ke he atāina ke o atu ki ai. Ko e tau leveki he tau tagata he Atua kua lata ke mukamuka ke o atu ki ai.

Tau Fakaakoaga ma Tautolu:

40:14, 16, 22, 26. Ko e tau paama ne ta he tau kaupā he gutuhala ne hu atu ke he faituga kua fakakite ko lautolu ni ne mahani hakohako ka fakaatā ke huhū ki loto. (Salamo 92:12) Kua fakaako mai he mena nei ki a tautolu, to talia ni e tapuakiaga ha tautolu ki a Iehova ka mahani hakohako a tautolu.

44:23. Kua loto fakaaue ha ia ha tautolu ma e tau gahua ne taute he vahega fakaekepoa he vahā nei! Ko e “fekafekau fakamoli mo e loto matala” kua takitaki e foakiaga he tau mena kai fakaagaaga he magaaho tonu ke lagomatai a tautolu ke kitia e kehekehe he tau mena kua meā mo e nakai meā ke he fofoga a Iehova.​—Mataio 24:45.

47:9, 11. Kua taute he iloilo​—ko e vala aoga lahi he vai fakatai—​ne magalo homo ue atu ke he vahā ha tautolu. Ko e matakavi fe ni ne moua ai, kua tamai ai e tau tagata ke he moui fakaagaaga. (Ioane 17:3) Ke he taha faahi, ko lautolu ne nakai talia e vai foaki moui to “tuku atu ke he masima”​—ko e moumouaga tukulagi. Ko e aoga ha ia ke ‘lalilali a tautolu ke fakatokatoka fakahako e kupu moli’!​—2 Timoteo 2:15.

“To Fakatapu Ni e Au Haku a Higoa Lilifu”

He mole e utakehe e patuiki fakahiku he laini ha Tavita, ne lahi e magaaho ne fakaatā he Atua mooli ke mole ato hau a Ia kua ‘tu tonuhia’ ke he nofoaga patuiki. Pete ia, ne nakai tiaki he Atua e maveheaga haana mo Tavita. (Esekielu 21:27; 2 Samuela 7:11-16) Ne talahau e perofetaaga ha Esekielu hagaao ke he “haku a fekafekau ko Tavita,” ka eke mo “leveki mamoe” mo e “patuiki.” (Esekielu 34:23, 24; 37:22, 24, 25) Ne nakai fai foki ka ko Iesu Keriso ko e pule he Kautu. (Fakakiteaga 11:15) To “fakatapu ni e [Iehova haana] higoa lilifu” puhala he Kautu faka-Mesia.​—Esekielu 36:23.

Nakai leva mogonei, ko lautolu oti kana ne holitū e higoa tapu he Atua to moumou ai. Ka ko lautolu ne fakatapu e higoa ia ke he tau momoui ha lautolu he tapuaki ki a Iehova he puhala tonu to moua e moui tukulagi. Ko e mena ia, kia fakaaoga fakamitaki e tautolu e tau vai he moui hane tafe lahi mai he vahā ha tautolu mo e eke e tapuakiaga mooli mo matapatu he tau momoui ha tautolu.

[Matahui Tala]

^ para. 2 Ma e fakatutalaaga he Esekielu 1:1–24:27, kikite “Tau Fakamaamaaga Mai he Tohi a Esekielu​—I,” fufuta he Ko e Kolo Toko ia Iulai 1, 2007.

[Fakatino he lau 19]

Ko e faituga lilifu he fakakiteaga ha Esekielu

[Fakatino he lau 20]

Ko e heigoa e vailele he moui ne fakatino he fakakiteaga ha Esekielu?

[Credit Line]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.