‘Tutu mo e Kitekite ke he Fakamouiaga Mai ia Iehova’
‘Tutu mo e Kitekite ke he Fakamouiaga Mai ia Iehova’
“Ha ha ia au a Iehova; nakai matakutaku au; ko e heigoa ha mena ke eke he tau tagata kia au?”—SALAMO 118:6.
1. Ko e heigoa e tau mena tutupu mamahaki anoiha ka fehagai e tau tagata ki ai?
HE VAHĀ NEI, kua fehagai e tau tagata mo e tau mena tutupu mamahaki ne nakaila pihia fakamua. He talahau tuai e mena nei hagaao ke he vahā ha tautolu, ne hataki e Iesu e tau tutaki haana: “[To] lahi ai e matematekelea, nakai pihia taha mena tali mai he kamataaga he lalolagi, kua hoko ni ke he vaha nai; ti nakai tuai pihia foki. Aua he fakaku e vaha ia, po kua nakai fakamoui taha; ka e fakaku e vaha ia ha ko lautolu kua fifili.”—Mataio 24:21, 22.
2. Ko e heigoa ne tautaofi e kamataaga he matematekelea lahi?
2 Nakai kitia ke he tau mata he tagata, hane tautaofi mogonei he tau kau he lagi e matematekelea lahi ia. Ne monuina e aposetolo ko Ioane ke kitia e kakano he taofi nei puhala he fakakiteaga ne foaki e Iesu ki a ia. Ne fakamaama pehēnei he aposetolo motua: “Ti kitia ai e au e tau agelu ne tokofa kua tutu mai ke he tau fahi ne fa he lalolagi, kua taofi e tau matagi ne fa . . . Ti kitia foki e au e taha agelu kua hake mai he mena kua hake ai e la, ha ha ia ia e fakamau fakamailoga he Atua moui; kua ui mo e leo lahi ke he tau agelu ne tokofa . . . Aua neke moumou e mutolu e fonua, po ke tahi, po ke tau akau, ato fakamau fakamailoga e mautolu e tau fekafekau he Atua ha tautolu ke he tau matale ha lautolu.”—Fakakiteaga 7:1-3.
3. Ko e heigoa e vala fakamua he matematekelea lahi?
3 Ko e fakamau fakamailoga fakahiku he ‘tau fekafekau fakauku he ha tautolu a Atua’ kua teitei fakakatoatoa tuai. Ko e tau agelu ne tokofā kua amanaki tuai ke fakatoka mai e tau matagi moumou ia. He magaaho ka fakatoka mai ai, ko e heigoa e mena mua ka tupu? Ne tali he agelu e hūhū ia: “To liti hifo fakalahi pihia a Papelonia ko e māga lahi, ti nakai tuai kitia ni.” (Fakakiteaga 18:21) To olioli lahi e lagi ka tupu e mena nei, he magaaho ka moumou e kautu he tau lotu fakavai he lalolagi!—Fakakiteaga 19:1, 2.
4. Ko e heigoa e tau mena tutupu ne ha ha agaia i mua?
4 Ko e tau motu oti kana he lalolagi to kau auloa ke totoko ke he tau tagata ha Iehova. To kautū nakai e tau motu he lali ke utakehe e tau Kerisiano tua fakamooli nei? Liga to maeke ia lautolu. Ka e kitiala! Ko e tau kau he lagi ne mumui ki a Keriso Iesu to matakite a lautolu ke fakaotioti e tau kau nei he tagata. (Fakakiteaga 19:19-21) Fakahiku, ne liti e Tiapolo mo e tau agelu haana ke he pahua nakai gahuahua. To nakai liliu a lautolu ke fakahehē e tau tagata ha ko e mena to līlī a lautolu ke he afe e tau tau. Ae, ko e fakatotoka ha a ia ma e tau tagata tokologa ka hao!—Fakakiteaga 7:9, 10, 14; 20:1-3.
5. Ko e heigoa e fiafia hane tatali ma lautolu ne fakamooli tumau ki a Iehova?
5 Kua teitei tuai a tautolu ke kitia e tau mena tutupu nei ne homo ue atu mo e ofoofogia. Ti kua matutaki oti e tau mena nei ke he fakapuloaaga he tonuhia a Iehova ke pule katoatoa ke he lagi mo e lalolagi. Mo e manamanatu ke he mena nei: Kaeke ke fakamooli tumau a tautolu ki a Iehova mo e kaeke ke tutū mauokafua a tautolu ma e pule katoatoa haana, to moua e tautolu e magaaho ke fakalataha auloa ke fakatapu e higoa a Iehova mo e ke fakamooli e finagalo haana. Ko e fiafia mua ue atu ha a ia!
6. Hagaao ke he tau mena tutupu ka hohoko mai, ko e heigoa ka fakatutala a tautolu ki ai?
6 Kua mautauteute nakai a tautolu ma e tau mena tutupu lalahi ia? Kua tua nakai a tautolu Roma 15:4) Ha ha he tau mena ne tohi ke fakaako ai a tautolu, foaki ki a tautolu e mafanatia mo e amaamanakiaga, ko e fakamauaga he magaaho ne laveaki e Iehova e tau Isaraela mai he pule malolō he tau tagata Aikupito ne ekefakakelea a lautolu. Ko e kumikumi fakalahi atu ke he tau mena tutupu ofoofogia ia he magaaho ne fakamoui e Iehova e fanau ha Isaraela kua lata ke fakamalolō lahi ki a tautolu he fakatalitali a tautolu ke he matematekelea lahi hane mafiti mai.
ke he malolō fakahao ha Iehova? Kua mauokafua nakai a tautolu to lalago e ia a tautolu he magaaho tonu mo e ke he puhala kua mua e mitaki? He tali e tau hūhū fakatagata pihia, lata ia tautolu ke manatu e mena ne talahau he aposetolo ko Paulo ke he tau matakainaga Kerisiano haana i Roma: “Ko e tau mena oti ne tohi mai i tuai, ne tohi ia, ke fakaako ai a tautolu; kia moua ai e tautolu e amaamanaki ha ko e fakauka mo e fakamafanatia mai he tau Tohi.” (Ne Laveaki e Iehova e Tau Tagata Haana
7. He 1513 F.V.N., ko e heigoa e tuaga velagia ne tupu i Aikupito?
7 Ko e tau he 1513 F.V.N. Ne fitā he tamai e Iehova e tau malaia ne hiva ke he tau Aikupito. He mole e malaia fakahiku nei, ne vega fakaave e Farao a Mose, he pehē: “Fano kehe a koe ia au, a koe ni neke liu foki kitia e koe hoku mata, ha ko e aho ka liu foki kitia e koe hoku mata, to mate ai a koe.” Ne tali a Mose: “To moli ni e kupu hau, nakai tuai kitia e au hau a fofoga.”—Esoto 10:28, 29.
8. Ko e heigoa e tau hatakiaga ma e fakahaoaga ne foaki ke he tau Isaraela, ti ko e heigoa e fua?
8 Mogonei ne tala age a Iehova ki a Mose ko e taha agaia e malaia ne toe ka hoko ki a Farao mo e tau Aikupito oti, ko e malaia fakahiku. He aho 14 aki he Abib (Nisana), to mamate e tau tama uluaki he tau tagata Aikupito mo e he tau manu. Ka e to fakahao e magafaoa he tau Isaraela he mumuitua fakakikili a lautolu ke he tau hatakiaga he Atua ne foaki ki a Mose. Lata ia lautolu ke pīpī e taha vala toto he punua mamoe taane ke he na pou ua he gutuhala mo e ke he akau fakalava he tau fale ti nonofo i loto. Ko e heigoa ne tupu he po ia? Kia toka a Mose ke talahau ki a tautolu: “Kua hoko ke he tuloto po, ti ta ai e Iehova e tau tama uluaki oti ke he motu ko Aikupito.” Ne mafiti lahi e tali atu ha Farao. Ne hea e ia a Mose mo Arona, ti pehē ki a laua: “Kia matike a, kia o kehe a he haku motu, . . . ti o a mutolu, fekafekau kia Iehova, tuga ne talahau mai e mua.” Ti ō agataha e tau Isaraela, liga kua molea e tolu e miliona ha lautolu katoa mo e “tau tagata kehe tokologa” ne nakai ko e tau Isaraela.—Esoto 12:1-7, 29, 31, 37, 38.
9. Ko e hala fe ne takitaki he Atua e tau Isaraela mai i Aikupito, mo e ko e ha?
9 Ko e hala kua tata lahi ne lata ke ō ai e tau Isaraela ko e tapa he Tahi Metiteraneani ti ō he hala he motu he tau Filisitia. Ka ko e motu he tau fī a ia. Ko e mena haia fakalata ne takitaki e Iehova e tau tagata haana he hala he tutakale he Tahi Kula neke latau a lautolu. Pete he totou Esoto 13:17, 18.
miliona e tau tagata ne ō, ko e moto tagata maopoopo mitaki anei. Ne pehē e fakamauaga he Tohi Tapu: “Ti [o] hake fakavahega e fanau Isaraela mai he motu ko Aikupito.”—‘Kitekite ke he Fakamouiaga Mai ia Iehova’
10. Ko e ha ne tala age e Atua ki a Isaraela ke heapi ki mua ha Pehairota?
10 He mole atu, ne ha ha ai e tau mena tutupu ofoofogia. Ne pehē a Iehova ki a Mose: “Kia tala age e koe ke he fanau a Isaraela, kia liliu age a lautolu mo e he api ki mua a Pehairota, ke he vaha a Mikatolo mo e tahi, ki mua a Paala-sefono.” He muitua a lautolu ke he tau hatakiaga nei, ne mailoga agataha he toloaga lahi nei kua apitia a lautolu he vahāloto he tau mouga mo e he kaava he Tahi Kula. Tuga kua nakai fai hala foki ke ō ai. Pete ia, ne iloa e Iehova e mena haana ne taute. Ne pehē a ia ki a Mose: “To fakamao e au e loto a Farao, ti tutuli mai e ia kia mutolu, to lilifu ni au ia Farao katoa mo e hana tau kau oti kana, ti iloa ai e Aikupito, ko au ni ko Iehova.”—Esoto 14:1-4.
11. (a) Ko e heigoa e mena ne taute e Farao, ti fēfē e aga he tau Isaraela? (e) Tali fēfē a Mose ke he gūgū he tau Isaraela?
11 Ne logona hifo e Farao kua hepe e mena haana ne taute he fakaatā e tau Isaraela ke ō kehe mai i Aikupito, ne tutuli fakamafiti e ia a lautolu katoa mo e 600 kariota tau ne fifili. He kitia e tau kau Aikupito, ne matakutaku lahi e tau Isaraela mo e tagi ki a Mose: “Ha kua nakai fai tukuaga kia i Aikupito kua ta mai ai e koe a mautolu ke mamate ke he tutakale?” He mauokafua ke he fakamouiaga a Iehova, ne tali a Mose: “Ua matakutaku a mutolu, ka e tutu a mutolu mo e kitekite ke he fakamouiaga mai ia Iehova, ko e eke ne fai e ia ma mutolu ke he aho nai. . . . To tau a Iehova ma mutolu, ka e nonofo fakalogologo a mutolu.”—Esoto 14:5-14.
12. Hoko mai fēfē a Iehova ke fakahao e tau tagata haana?
12 Kua moolioli e tau kupu ha Mose to tau a Iehova ma e tau Isaraela, ha kua lalago mai mogonei e kau ne mua atu e malolō. Ne omoi fakamana he agelu ha Iehova ki tua ha lautolu e aolagi fakatūpou ne takitaki e heaga api he tau Isaraela. He eke ai mo punaaga he pouligia ke he tau Aikupito, ne foaki he aolagi taha ia e maama ke he tau Isaraela. (Esoto 13:21, 22; 14:19, 20) He omaoma ke he poaki he Atua, ne fakaolo e Mose haana lima. Ne matutaki e fakamauaga: “Ti fakatafe e Iehova e tahi hala kehe ke he matagi lahi mai i uta ke he po oti . . . Ti o atu ai e fanau a Isaraela ki loto he tahi ke he hala toka momo; kua eke foki e tahi mo kaupa kia lautolu ke he fahi mat[au] ha lautolu, katoa mo e fahi hema ha lautolu.” Ne liliu e tau Aikupito ke tutuli a lautolu, ka ko Iehova he faahi he tau tagata haana. Ne fakalavelave e ia e tau kau Aikupito, ti pehē a ia ki a Mose: “Kia fakaolo hau a lima ki luga he tahi, kia liu mai e puke tahi ki luga he tau tagata Aikupito, ki luga hana tau kariota, katoa mo e hana tau kau heke solofanua.” Kua fakaotioti katoatoa e tau kau ha Farao ti nakai fai kautau ne moui!—Esoto 14:21-28; Salamo 136:15.
Ako Mai he Fakamouiaga ha Isaraela
13. Tali atu fēfē e fanau a Isaraela ke he laveakiaga ha lautolu?
13 Ko e heigoa e lauiaaga ne ha ha he laveakiaga fakamana nei ki a lautolu ne hao? Ne lologo fakaleo lahi a Mose mo e fanau a Isaraela he fakaheke ki a Iehova! Ne lologo a lautolu: “To lologo au kia Iehova, ha kua kautu ue atu a ia. . . . Kua eke a Iehova mo patuiki tukulagi tukumuitea.” (Esoto 15:1, 18) E, ko e manatu fakamua ha lautolu ke fakaheke e Atua. Kua fakatātā mooli he tuaga ia e pule katoatoa a Iehova.
14. (a) Ko e heigoa ka ako e tautolu hagaao ki a Iehova mai he tau mena tutupu ki a Isaraela? (e) Ko e heigoa e lauga he tau ma e 2008?
Salamo 118:6) Maeke foki ia tautolu ke moua e mafanatia he tau kupu a Paulo ne fakamau ia Roma 8:31: “Kaeke ke kau e Atua mo tautolu, ko hai kia taha ke paleko mai kia tautolu?” Kua mauokafua ha ia e tau talahauaga omoomoi nei ki a tautolu! Kua maeke ai ke fakatotoka ha matakutaku mo e ha fakauaua kua liga ha ha ia tautolu ti fakapuke a tautolu aki e amaamanakiaga. Kua latatonu ha ia mogoia e lauga ha tautolu he tau ma e 2008: ‘Tutu mo e kitekite ke he fakamouiaga mai ia Iehova’!—Esoto 14:13.
14 Ko e heigoa e tau fakaakoaga, mafanatia, mo e amaamanakiaga ne moua e tautolu mai he tau mena tutupu ofoofogia nei? Kua kitia mooli e tautolu e mautali a Iehova ke fehagai mo e tau kamatamata ne lauia e tau tagata haana. Maeke a ia ke fehagai ke he ha tuaga ka feleveia mo lautolu. Ne nakai eke e Tahi Kula mo fakakaupāaga ke he tau Isaraela he magaaho ne fakatupu e Iehova e matagi malolō ke agi mai he faahi lalo. Mo e maeke a ia ke fakatupu e Tahi Kula taha ia ni ke eke mo tukuaga ma e tau kau ha Farao. He manamanatu ki ai, kua maeke ia tautolu ke fakataogo e tau kupu he salamo ne pehē: “Ha ha ia au a Iehova; nakai matakutaku au; ko e heigoa ha mena ke eke he tau tagata kia au?” (15. Aoga fēfē e omaoma he magaaho ne laveaki a Isaraela mai i Aikupito, ti aoga fēfē he vahā nei?
15 Ko e heigoa ka ako foki e tautolu mai he ō kehe ha Isaraela i Aikupito? Lata ia tautolu ke omaoma ki a Iehova ke he tau mena oti ne fekau e ia ke taute e tautolu. Ne omaoma e tau Isaraela he tauteute fakamatafeiga ma e Paseka. Ne omaoma a lautolu he nonofo i loto he tau fale he po he Nisana 14. He magaaho ne toka agataha e lautolu a Aikupito, ne ō hake “fakavahega” a lautolu. (Esoto 13:18) He vahā nei, kua aoga lahi ke mumuitua a tautolu ke he takitakiaga ne moua puhala he “fekafekau fakamoli mo e loto matala”! (Mataio 24:45) Lata ia tautolu ke fanogonogo fakamitaki ke he kupu he Atua ki tua ha tautolu, ne pehē: “Ka afe age a mutolu ke he fahi matau po ke afe age a mutolu ke he fahi hema, kua pehē mai, Ko e puhala hanai ke o ai a mutolu.” (Isaia 30:21) He tata lahi atu a tautolu ke he kamataaga he matematekelea lahi, to liga fai hatakiaga foki a tautolu ka moua. Ko e fenoga haohao mitaki ha tautolu he magahala he tau aho matematekelea ia kua fakavē ni ke he fakatumau ha tautolu ke fakatauō mo e falu fekafekau fakamooli ha Iehova.
16. Ko e heigoa ne ako e tautolu mai he puhala ne takitaki he Atua e tau tutūaga he magaaho ne laveaki e tau Isaraela?
16 Manatu foki, ne uta e Iehova e tau Isaraela ke he tuaga ne tuga kua apitia a lautolu he Tau Fakatai 3:5.
vahāloto he tau mouga he taha faahi mo e Tahi Kula he taha faahi. Ti tuga ni kua nakai hako e puhala ia. Ka e iloa e Iehova e mena haana ne taute, ti kua kautū ai he tamai e fakahekeaga ki a ia mo e fakamouiaga ma e tau tagata haana. He vahā nei, kua liga nakai kitia maali e tautolu e kakano ne taute e falu mena fakapotopotoaga ke he taha puhala pauaki, ka e ha ha ia tautolu e tau kakano oti ke falanaki ke he takitakiaga a Iehova ne halavaka mai he puhala matutaki mooli haana. He falu magaaho, tuga kua kautū tuai e tau fī ha tautolu. Mai he onoonoaga nakai katoatoa ha tautolu, liga to nakai maeke ia tautolu ke kitia e fakatino katoa. Pete ia, kua maeke ia Iehova ke takitaki e tau tutūaga he magaaho tonu, tuga ne taute e ia he vahā he fanau a Isaraela.—Kia Mauokafua ia Iehova
17. Ko e ha kua lata ia tautolu ke mauokafua katoatoa ke he takitakiaga he Atua?
17 Maeke nakai a koe ke manamanatu ke he mauokafua ne liga logona hifo he tau Isaraela he liu a lautolu manatu e aolagi fakatūpou ka aho mo e afi fakatūpou ke he po? Kua kitia mooli ai ne takitaki “he agelu he Atua” e fenoga ha lautolu. (Esoto 13:21, 22; 14:19) He vahā nei, kua lata ia tautolu ke mauokafua kua haia a Iehova mo e tau tagata haana ke takitaki, puipui, mo e laveaki a lautolu. Lata ia tautolu ke talitonu ke he maveheaga: “Nakai tiaki foki e [Iehova] hana tau tagata tapu; kua leoleo e ia a lautolu tukulagi.” (Salamo 37:28) Kia nakai nimo e tautolu e tau kau fakaagelu ne malolō lahi hane lalago e tau fekafekau he Atua he vahā nei. Mo e lagomatai ha lautolu, kua maeke ia tautolu ke ‘tutu mo e kitekite ke he fakamouiaga mai ia Iehova.’—Esoto 14:13.
18. Ko e ha kua lata ia tautolu ke ‘tapulu ke he tau tapulu tau katoa he Atua’?
18 Ko e heigoa ka taute a tautolu ke “tutu” mauokafua ke he puhala he kupu mooli? He tui e tapulu tau fakaagaaga ne talahau e Paulo he tohi haana ke he tau Efeso. Kia mailoga ne tomatoma he aposetolo a tautolu ke ‘tapulu ke he tau tapulu tau katoa he Atua.’ Kua tui nakai e tautolu e tau vala oti he tapulu tau fakaagaaga nei? He tau fakakalena hane hoko mai, kua lata ke igatia e tagata mo e filifilia hifo ki a ia ni ke iloa mooli kua katoatoa e tau vala he tapulu tau mo e kua hao mitaki e tau vala oti. Ko e fī ha tautolu, ko Satani ko e Tiapolo, kua iloa e tau lolelole ha tautolu, ti lali ke hele agataha po ke kamatamata e tau puhala ne lolelole lahi ai a tautolu. Kua ‘taufetului’ a tautolu mo e tau kau agaaga kelea. Pete ia, ha ko e malolō a Iehova, kua maeke ia tautolu ke kautū!—Efeso 6:11-18; Tau Fakatai 27:11.
19. Kaeke ke fakauka a tautolu, liga ko e heigoa e monuina ka moua e tautolu?
19 Ne pehē a Iesu ke he tau tutaki haana: “Ko e ha mutolu a fakauka, kia moua ai ha mutolu a moui.” (Luka 21:19) Kia fakalataha ai a tautolu mo lautolu ne fakauka tua fakamooli ke he ha paleko ne liga fehagai mo lautolu ti kua monuina lahi ke moua e totonu lahi he Atua ke ‘tutu mo e kitekite ke he fakamouiaga mai ia Iehova.’
To Tali Fēfē e Koe?
• Ko e heigoa e tau mena tutupu ofoofogia ne ha ha i mua?
• Fakatātā fēfē e Iehova e malolō fakahao haana he 1513 F.V.N.?
• Ko e heigoa haau ka fakamalolō ke taute anoiha?
[Tau Hūhū he Fakaakoaga]
[Blurb he lau 22]
Ko e lauga he tau ma e 2008: ‘Tutu mo e kitekite ke he fakamouiaga mai ia Iehova.’—Esoto 14:13.
[Fakatino he lau 19]
“Ko e tau mena oti ne tohi mai i tuai, ne tohi ia, ke fakaako ai a tautolu”
[Fakatino he lau 20]
Ko e ulumaō ha Farao ati tamai e matematekelea ki Aikupito
[Fakatino he lau 21]
Ne hao e tau Isaraela he magaaho ne taute e lautolu e tau mena oti ne poaki e Iehova