Skip to content

Skip to table of contents

Iloa Nakai e Koe?

Iloa Nakai e Koe?

Iloa Nakai e Koe?

Moua mai i fe e tau maka uho he ufi fatafata he ekepoa ne mua ha Isaraela?

He mole e toka he tau Isaraela a Aikupito mo e o atu ke he tutakale, ne foaki age he Atua e tau poakiaga ki a lautolu ke taute aki e ufi fatafata nei. (Esoto 28:15-21) Ha ha he ufi fatafata e tau maka salikea, topasi, pereketa, nofeka, safaira, ialoma, lesema, sivo, aselama, tasisa, ­soama, mo e iasepi. * Maeke mooli kia e tau Isaraela ke moua e tau maka uho ia?

He tau vahā Tohi Tapu, ne aoga lahi e tau maka uho ke he tau tagata ti fakafua ai e lautolu. Ma e fakatai, ko e tau Aikupito i tuai, ne moua mai e tau maka uho he tau matakavi mamao ne iloa he magaaho nei ko Irana, Afghanistan, liga mo Initia foki. Ne loga foki e tau maka uho kehekehe ne keli mai he tau ana maka uho ha Aikupito. Ko e tau pule i Aikupito ne pule katoatoa ke he keli hake he tau maka uho he tau matakavi ne pule a lautolu ki ai. Ne fakamaama he tupuna ko Iopu e puhala ne fakaaoga he tau tagata he magahala haana e tau luo mo e tau ana ke kumi e tau maka uho. Ko e falu mena ne keli hake he fonua, ko e safaira mo e topasi ne talahau pauaki e Iopu.​—Iopu 28:1-11, 19.

Ne talahau he tala ia Esoto ko e tau Isaraela ne “fakanofogati ai e lautolu a Aikupito” he uta e tau koloa uho ha lautolu he magaaho ne toka e motu. (Esoto 12:35, 36) Ti liga moua mai he tau Isaraela i Aikupito e tau maka ne taute aki e ufi fatafata he ekepoa ne mua.

Ko e ha ne fakaaoga e uaina ko e vai fakaekekafo he tau vahā Tohi Tapu?

He taha tala ha Iesu, ne talahau e ia hagaao ke he tagata ne keli he tau tagata fofō mena. Ne pehē a Iesu na lagomatai he tagata Samaria a ia he pipi haana tau kafokia mo e liligi ki ai e “magalolo mo e uaina.” (Luka 10:​30-34) Magaaho ne tohi ke he kapitiga haana ko Timoteo, ne tomatoma he aposetolo ko Paulo a ia: “Aua neke inu foki e koe e vai noa, ka e inu fakatote ke he uaina ha ko e manava hau, mo e hau a tau gagao kua tupu mau.” (1 Timoteo 5:23) Kua aoga fakaekekafo kia e gahua ne fakamaama e Iesu mo e tomatomaaga ne foaki e Paulo?

Ko e tohi Ancient Wine kua fakamaama e uaina ko e “mena ke fakaligo, fakameā, mo e ko e vai tului pauaki ne lafi auloa.” He tau vahā i tuai ko e uaina kua fakaaoga lahi ke he tuluiaga fakaekekafo i Aikupito, Mesopotamia, mo Suria. Fakamaama ai he The Oxford Companion to Wine ko e “vai fakaekekafo he tagata ne kua leva tigahau e iloa.” Ma e tomatomaaga ha Paulo ki a Timoteo, ko e tohi The Origins and Ancient History of Wine ne pehē: “Moua mai he tau kumikumiaga ko e moko ne kua fakatupu e gagao velavela typhoid mo e tau moko ikiiki hagahagakelea foki ne mamate vave he uaina.” Ko e kumikumiaga he vahā foou nei ne kua fakamooli ko e falu vala ne molea 500 ne ha ha i loto he uaina nukua moua e tau aoga fakaekekafo ia mo e falu foki.

[Matahui Tala]

^ para. 3 Kua uka ke iloa e tau higoa he tau maka ia he vahā nei.

[Fakatino he lau 18]

Tau tupa taholi fua vine, mai he tukuaga ha Nakht, Thebes, Aikupito

[Credit Line]

Gianni Dagli Orti/The Art Archive at Art Resource, NY