Skip to content

Skip to table of contents

Tala 61

Kua Faka-Patuiki a Tavita

Kua Faka-Patuiki a Tavita

KUA liu foki a Saulo lali ke tapaki a Tavita. Ne uta e ia 3,000 he tau kautau makaka haana ti fano mo e kumi ki a ia. Ko e magaaho ne iloa e Tavita e mena nei, ne fakafano atu e ia e tau tagata toko ke kumi e nofoaga ha Saulo mo e tau tagata haana he pō. Ti hūhū a Tavita ke he tokoua he haana a tau tagata: ‘Ko hai ha mua ka fano mo au ke he heaga api ha Saulo?’

‘Ko au,’ he tali e Apisai. Ko Apisai ko e tama taane he mahakitaga ha Tavita ko Seruia. He magaaho ne momohe a Saulo mo e tau tagata haana, ne totolo atu fakaeneene a Tavita mo Apisai ke he heaga api. Ne lagaki e laua e tao mo e lupo magavai ha Saulo, ne toka he tapa he ulu ha Saulo. Nakai fai tagata ne kitia po ke logona a laua ha kua pulumohea a lautolu oti.

Onoono la ki a Tavita mo Apisai mogonei. Kua fehola tuai a laua, ti kua haohao mitaki ki luga he mouga. Ne kalaga hifo a Tavita ke he takitaki kautau ha Isaraela: ‘Apineru, ko e ha ne nakai leveki e koe e iki haau, ko e patuiki? Kitiala! Ko fe e tao mo e lupo magavai haana?’

Ne ala hake a Saulo. Kua mailoga e ia e leo a Tavita mo e hūhū: ‘Ko koe kia a ia ma Tavita?’ Kitia nakai e koe a Saulo mo Apineru i lalo na?

‘E, ma haaku iki ko e patuiki,’ he tali e Tavita ki a Saulo. Ti hūhū a Tavita: ‘Ko e ha ne lali a koe ke tapaki au? Ko e heigoa kia e mena kelea kua eke e au? Hanei e tao haau, ko e patuiki na e. Kia fekau taha he tau tagata haau ke hau mo e ta atu ai.’

‘Kua hepe e mena haaku ne taute,’ he talahau e Saulo. ‘Ne mahani goagoa au.’ Ti fano ai a Tavita ke he haana puhala, ka e liu atu a Saulo ke he mena kua nofo ai a ia. Ka kua pehē hifo a Tavita ke he haana loto: ‘Ko e taha ni he tau aho nei to tamate e Saulo au. Kua lata ni au ke hola ke he motu he tau Filisitia.’ Ti taute pihia ni e ia. Ne maeke ia Tavita ke fakavaia e tau Filisitia ti talitonu a lautolu kua kau a ia mo lautolu he magaaho nei.

Fai magaaho he mole ti o atu e tau Filisitia ke tau mo e tau Isaraela. He tauaga ia, ne mamate tokoua a Saulo mo Ionatana. Ne momoko lahi a Tavita ha ko e mena nei, ti tohia e ia e lologo fulufuluola ne uhu e ia: ‘Kua momoko au ha ko koe haaku matakainaga ko Ionatana. Ne ofania lahi a koe ki a au!’

He mole e mena nei ne liu a Tavita ki Isaraela ke he maaga ko Heperona. Kua latau e tau tagata ne fifili e tama taane ha Saulo ko Isoposeta ke eke mo patuiki mo e falu tagata ne manako ke patuiki a Tavita. Ka e fakahiku ni kua kautū e tau tagata ha Tavita. Ne 30 e tau ha Tavita he magaaho ne eke a ia mo patuiki. Ne patuiki a ia i Heperona ke he fitu mo e hafa e tau. Ko e falu tama taane haana ne fanau i ai ne higoa ko Amanono, Apisaloma mo Atonia.

Kua hoko ke he magaaho ha Tavita mo e tau tagata haana ke o hake ke fofō e maaga fulufuluola ko Ierusalema. Ko Ioapo ko e tama taane he mahakitaga ha Tavita ko Seruia, ne takitaki e tau. Ti age e Tavita e palepale ki a Ioapo he eke a ia mo takitaki he kautau haana. Ne kamata a Tavita he magaaho nei ke patuiki he maaga ko Ierusalema.